Zagreb - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir sudjelovala je u utorak na okruglom stolu posvećenom temi "Poljoprivredno zemljište – essentia vitae (bit života) u organizaciji Matice hrvatske.
- O načinu na koji donosioci odluka vrednuju i kako će se odnositi prema poljoprivrednom zemljištu i poljoprivredi u cjelini ovisi i sadržaj i provedba najavljenog Zakona o poljoprivrednom zemljištu i zato nam je potrebna uključivost prema poljoprivrednicima kao prvim i temeljnim korisnicima i „čuvarima“ zemljišta, te stručnjacima i znanstvenicima koji mogu pomoći u donošenju uravnoteženih i održivih rješenja za daljnje raspolaganje osnovnim resursom za proizvodnju hrane, pa posljednično tome i očuvanju hrvatskoga suvereniteta uvodno je istaknula Marijana Petir dodavši da je pitanje raspolaganja poljoprivrednim zemljištem gospodarsko i prvoklasno političko pitanje, ali i iznadstranačko, izvanvremensko i višegeneracijsko pitanje, pa takve odluke ne smiju biti površne i kratkoročne.
Prijedlogom Strategije poljoprivrede planirane su aktivnosti za unaprjeđenje infrastrukture za opskrbu vodom i poboljšanje navodnjavanja, osiguranje usklađenosti između proizvodnih sustava i svojstava agroekoloških zona, unaprjeđenje funkcioniranja tržišta poljoprivrednog zemljišta, konsolidacije zemljišta, smanjenje administrativnih barijera i osiguranje održivog upravljanja ovim izuzetno važnim resursom. I Europska komisija je u svojim preporukama za izradu Strateškog plana u okviru ZPP-a istaknula važnost poboljšanja produktivnosti zemljišta, trenutno ograničenog strukturom proizvodnje utemeljenoj na kulturama niske vrijednosti, uglavnom kukuruzom i žitaricama. Prije pristupanja Uniji produktivnost poljoprivrednog zemljišta bila je viša od prosjeka Unije, a onda slijedi njeno smanjenje i zato je, prema riječima predsjednice Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Petir potrebno ulaganje u tehnologiju, istraživanja i razvoj, ali i u kapital kako bi se vratili na pozicije koje smo imali prije pristupanja Uniji. Smatra da je potrebno jačati i savjetodavnu službu jer danas jedan savjetodavac dolazi na 585 poljoprivrednih gospodarstava što nije dovoljno ukoliko želimo unaprijediti hrvatsku poljoprivredu.
Petir je rekla kako je prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj 10 ha, ali je gotovo 70 posto manje od 5 ha, a 1 posto gospodarstava koristi 100 i više ha. Dvadeset poljoprivrednih gospodarstava koristi 77 posto ukupnih poticaja i 75 posto poljoprivrednog zemljišta. - Kako proizvodnja hrane ovisi i o posjedu poljoprivrednog zemljišta, potrebno je osigurati okrupnjavanje posjeda i gospodarstava putem kupnje i zakupa državnog i privatnog poljoprivrednog zemljišta, rekla je Petir.
Osvrnula se i na smjernice o stjecanju poljoprivrednog zemljišta i pravu EU-a koje je Europska komisija donijela 2017. godine, nakon zahtjeva Europskog parlamenta koji je u studiji o razmjerima nezakonitog prisvajanja obradivih površina u Uniji prepoznao fenomen koncentracije zemljišta u rukama malog broja vlasnika i kupnju zemljišta od strane banaka, investicijskih, mirovinskih i drugih fondova, posebno u istočnoj Europi. Petir je rekla da sukladno tim smjernicama Europske komisije, države članice imaju pravo ograničiti prodaju poljoprivrednog zemljišta kako bi očuvale poljoprivrednu zajednicu i promicale održivu poljoprivredu, no to treba biti u skladu sa zakonodavstvom EU-a, osobito onim koji se odnosi na pravila o slobodnom kretanju kapitala. - Smjernice su u skladu s praksom Suda Europske unije, pri čemu je pitanje regulacije prodaje zemljišta u nadležnosti država članica. Prema pojašnjenju toga Suda, određena ograničenja prihvatljiva su pod određenim uvjetima - prethodna odobrenja nacionalnih tijela za stjecanje zemljišta, ograničenja veličine zemljišta koje se stječe, prava prvenstva koja određenim kategorijama kupaca omogućuju kupnju poljoprivrednog zemljišta prije nego što ih se proda drugima, intervencija države u cijene. - Kupci koji uživaju ta prava mogu uključivati poljoprivrednike, susjede, suvlasnike i državu, rekla je Petir.
Podsjetila je da je Hrvatska Ugovorom o pristupanju ispregovarala moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima na 7 godina, koji je produžen za još tri godine, do 2023.godine.
Upozorila je kako bi sastavni dio programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem trebale biti stvarne potrebe i mogućnosti poljoprivrednika koji će se za to zemljište natjecati i stvarni planovi razvoja poljoprivredne proizvodnje na području pojedine lokalne samouprave, kako bi se zemljišni resursi prilagodili poljoprivrednicima koji stvarno žive na tom području, a što bi utjecalo i na zaustavljanje depopulacije ruralnih područja i generacijsku obnovu sela bez koje nema niti budućnosti hrvatske poljoprivrede.
Podsjetila je i na probleme u provedbi Zakona koji su vezani uz tumačenje i provedbu postupaka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, umjetno stvaranje uvjeta za ostvarenje prava prvenstva te nejasno definirana pravila.
- Smatram da bi osnova budućega uspješnog raspolaganja ovim izuzetno važnim resursom trebalo biti skeniranje stvarnog stanja i potreba poljoprivrednika na području svake jedinice lokalne samouprave, usklađivanje planova raspolaganja s istim i jasnije definirane procedure raspolaganja, koristeći pri tom manevarski prostor koji nam daje Europska komisija kako bi poljoprivredno zemljište doista došlo u prave ruke. Potrebna je i revizija dosad sklopljenih ugovora i provjera koristi li se doista poljoprivredno zemljište u skladu s gospodarskim programima, te ulažu li se potpore dobivene po toj osnovi namjenski, rekla je Petir.
Mišljenja je da proces dodijele poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednicima mora biti brz, transparentan i pošten, te jamčiti lokalnim poljoprivrednicima sigurnost pristupa osnovnom resursu za proizvodnju hrane koji će ih zadržati u njihovim domovima i očuvati ruralna područja.
Skup je otvorila pročelnica Odjela za poljodjelstvo Matice Hrvatske Ljiljana Gašparec-Skočić, moderirao ga je član Matice hrvatske prof.dr.sc. Miroslav Tratnik, a u raspravi su uz predsjednicu Odbora za poljoprivredu Marijanu Petir sudjelovali ministrica poljoprivrede Marija Vučković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke Županije Josip Kraljičković i predsjednik Odbora za zakonodavstvo Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić.