Zagreb - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir sudjelovala je na obilježavanju 70. obljetnice Hrvatskog pčelarskog saveza kojoj je Odbor bio pokrovitelj.
Petir je pohvalila suradnju s Hrvatskim pčelarskim savezom i izrazila zadovoljstvo što su pčelari prepoznali doprinos koji Odbor za poljoprivredu daje jačanju pčelarskog sektora kroz kontinuirane rasprave o stanju u sektoru pčelarstva i konstruktivne prijedloge nadležnim nacionalnim i europskim tijelima. - U Odboru za poljoprivredu svjesni smo važnosti pčela, znamo da bez pčela nema oprašivanja, pa nema niti proizvodnje hrane, ali niti očuvanja biološke raznolikosti i to je razlog zbog kojeg stalno pozivamo na vrednovanje oprašivačke uloge pčela, rekla je Marijana Petir i podsjetila da je Odbor za poljoprivredu u okviru političkog dijaloga zatražio od Europske komisije da poduzme aktivnosti kako bi se uvela potpora po pčelinjoj zajednici, a o istoj temi Odbor je u konstantnoj komunikaciji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, koje je najavilo mogućnost prihvaćanja tog prijedloga.
U saborskom Odboru za poljoprivredu, zajedno s pčelarskim sektorom, razmatraju se potrebe hrvatskih pčelara koje nadilaze investicije u pčelarsku opremu u okviru Nacionalnog pčelarskog programa i intervencija u Sektoru pčelarstva u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike. - Pčelari imaju i druge zahtjeve poput nabavke kamiona, investiranja u punionice i kušaonice meda, financiranje troškova skladištenja i ambalaže te je potrebno osmisliti model koji bi omogućio realizaciju tih investicija, rekla je Petir. Podsjetila je da izazove s kojima se zbog klimatskih promjena susreću hrvatski poljoprivrednici, osjećaju i pčelari i da im je, ako želimo zadržati održivi razvoj autohtone hrvatske „sive pčele“ – potrebno osigurati i financijsku i savjetodavnu potporu.
Petir je podsjetila da na razini Europske unije sektor pčelarstva, promatrajući s gospodarskog aspekta, doprinosi društvu s oko 14,2 milijardi eura godišnje te je istaknula kako je potrebno vrednovati doprinos koji našoj poljoprivredi i cjelokupnom gospodarstvu daju hrvatski pčelari.
Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora pozvao je općine i gradove na sadnju medonosnog bilja na javnim površinama, ustanove u vlasništvu države, lokalne i regionalne uprave da kroz kratke lance opskrbe hranom nabavljaju med i druge lokalne proizvode, poljoprivrednike da održivo koriste pesticide, a potrošače da med kupuju direktno od hrvatskih pčelara.
- Veliki problem našim pčelarima stvara nelojalna konkurencija, pa je zbog toga Odbor za poljoprivredu pozvao na povećanje broja kontrola koje se provode na terenu i dao podršku izmjenama Direktive o medu, koje su prihvaćene u svibnju ove godine, a kojima se uvodi obveza navođenja zemlje porijekla meda, a u mješavinama meda i postotci udjela koji svaka od tih zemalja predstavlja, istaknula je Petir i proglasila to pobjedom jer kako je rekla, kao zastupnica u Europskom parlamentu bila je svjedokinjom blokada izmjene ove Direktive, koje su uglavnom dolazile iz onih država članica Europske unije koje su na tržište stavljale više meda nego su ga proizvodile.
Marijana Petir je rekla kako bi uspostava referentnog laboratorija za kontrolu kvalitete meda u Republici Hrvatskoj i pristupanje izradi Peludnog atlasa kojim bi se utvrdila peludna svojstva i markeri koji su jedinstveni za Hrvatsku i njezine mikroregije, doprinijeli boljoj kontroli i otkrivanju prijevara povezanih s medom.
- Situacija u pčelarskom sektoru se poboljšava što pokazuje i trend rasta udjela pčelara mlađe generacije u Republici Hrvatskoj. Niz pokazatelja potvrđuje našu konstantu posvećenost pčelarskom sektoru, no dosta posla još je pred nama, stoga će Odbor za poljoprivredu i nadalje podupirati inicijative Hrvatskog pčelarskog saveza koje su usmjerene prema jačanju pčelarskog sektora i očuvanju hrvatske autohtone „sive pčele“, zaključila je Marijana Petir.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet rekao je kako su u Savez trenutno učlanjene ukupno 154 udruge koje broje 6307 pčelara rasprostranjenih u 3 mikroklimatske zone (Jadranska, Gorska, Slavonska), gdje uz obilje bioraznolikosti, proizvode veliki broj vrsta medova za zemlju relativno male površine i broja stanovnika. - Procjenjuje se da tijekom godine hrvatsko pčelarstvo proizvede, ovisno o vremenskim prilikama i neprilikama, između 8-12 tisuća tona meda ili paletu od 20 -30 vrsta medova s čime se, što se tiče raznolikosti, ne može baš svatko pohvaliti, ne samo u našem okruženju nego i šire, rekao je Kocet.
On je posebno pohvalio suradnju Hrvatskog pčelarskog saveza sa saborskim Odborom za poljoprivredu te podsjetio na tematsku sjednicu Odbora održanu u ožujku 2023., gdje je usuglašeno 13 preporuka koje su upućene prema svim nadležnim institucijama i organizacijama koje mogu pomoći u očuvanju daljnjeg razvoja pčelarske djelatnosti.
Kocet je podsjetio i na suradnju s Ministarstvom poljoprivrede i uvođenje nove oznake kvalitete „Dokazana kvaliteta“, čime su pčelarima pružili još jedan alat u dokazivanju izvrsnosti proizvoda prema potrošaču, ali i alat za lakše ostvarenje potpora. - Zadržali smo s Ministarstvom sve dosadašnje aktivnosti kao što je Medni školski dan, Medni doručak, Med hrvatskih pčelinjaka i posao evidencije pčelara i pčelinjaka financiran nacionalnim sredstvima za potrebe Ministarstva poljoprivrede. Naše udruge zaštitile su ukupno 5 vrsta meda s oznakom zaštićene izvornosti na EU razini te su još dvije vrste u proceduri ishođenja oznake, rekao je Kocet.
Kazao je kako svi pčelari imaju mnogobrojne pogodnosti zbog rada Saveza (plavi dizel, povlaštena registracija pčelarskih vozila, razne subvencije) te se osvrnuo i na benefite koje od pčela ima ukupna svjetska poljoprivreda i proizvodnja hrane o kojoj svi ovisimo kroz ono što je od pčela najkorisnije, a to je oprašivačka uloga pčela. - Upravo u tom smjeru vodimo razgovore s onima koji mogu pomoći i odlučiti da taj dio naše budućnosti sačuvamo na zadovoljavajućim razinama u interesu svih kojima pčela život znači, rekao je Kocet i istaknuo kako je budućnost koja je pred nama neizvjesnija nego ikad do sada ako sagledamo probleme kao što su klimatske promjene, trovanja pčela, dolazak novih nametnika i bolesti, gubitak pašnih potencijala i sužavanje pašnog područja te nelojalna konkurencija i patvorine meda koje se nalaze na tržištu EU.
Zahvalivši svima na suradnji i dodijelivši priznanja i nagrade svima koji su u ovih 70 godina doprinijeli radu Hrvatskog pčelarskog saveza i podupirali ga, Dražen Kocet je rekao: “Mijenjale su se u ovih 70. godina države, predsjednici saveza i ministri poljoprivrede, a s njima i zakoni i pravilnici, potpore i stanje na tržištu meda, no naša kraljica pčela je uvijek bila tu uz nas i mi uz nju, a tako će biti i dalje.“
Hrvatski pčelarski savez dodijelio je Odboru za poljoprivredu Hrvatskog sabora priznanje koje je preuzela predsjednica Marijana Petir, a uz nju su na svečanoj sjednici sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, predstavnici pčelarskih saveza susjednih zemalja, članovi znanstvene i akademske zajednice, predstavnici komora, udruga, saveza i institucija, te mnogobrojni pčelari i pčelarske iz cijele Hrvatske.