.png)
Zagreb – Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir posjetila je u petak prvu hrvatsku Banku hrane i Logistički centar za pripremu i djelovanje u kriznim situacijama u Heinzelovoj ulici, u prostoru koji je Grad Zagreb ustupio na korištenje gradskom Crvenom križu, a čije opremanje je sufinancirano sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti putem Ministarstva poljoprivrede.
Kako je naglašeno samo u prošloj godini Crveni križ Zagreb je kroz svoje aktivnosti pomogao da se 180 tona hrane ne baci već da se donira obiteljima i pojedincima koji su u potrebi.
–Banka hrane je središnje mjesto za organizirano i dugotrajno prihvaćanje, skladištenje i distribuciju hrane između donatora i posrednika. Kroz 240 tisuća eura vrijedan projekt, zagrebački Crveni križ nabavio je tri gospodarska vozila kojima je zaokružena cjelina distributivno-logističkog centra, a donatorima je omogućeno brzo i jednostavno doniranje viškova hrane, rekao je ravnatelj gradskog Crvenog križa Petar Penava.
Banka hrane nalazi se u sklopu Logističkog centra, unutar kojeg djeluje i socijalni dućan u kojem, kroz zaprimanje donacija i svakodnevnu podjelu paketa hrane i higijenskih potrepština za dvadesetak socijalno ugroženih osoba, a kako je rečeno Crveni križ Zagreb na godišnjoj razni brine za ukupno 700 korisnika. Djelatnici zagrebačkog Crvenog križa pokazali su zastupnici Petir Banku hrane i Logistički centar te je upoznali sa sustavom e-doniranja na kojem je 335 donatorskih i 112 posredničkih profila.
Zastupnica Petir pozvala je trgovačke lance, prehrambenu i prerađivačku industriju kao i građane da zapakiranu i deklariranu hranu koja je pred istekom roka trajanja doniraju u Banku hrane umjesto da je bacaju, jer će na taj način, kako je naglasila, pomoći pojedincima i obiteljima slabijeg imovinskog stanja, ali i doprinijeti smanjenju bacanja hrane. Naime, prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja oko 76 posto otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 14 posto u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, pet posto u ugostiteljskoj djelatnosti, tri posto u preradi i proizvodnji i dva posto u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane.
–Moramo razvijati mjere koje će doprinijeti smanjenju rasipanja hrane duž cijelog prehrambenog lanca, potaknuti odgovorno kupovanje i konzumiranje hrane te doniranje viškova hrane umjesto njenog bacanja, čime bi se pomoglo potrebitima koji inače nisu u financijskoj mogućnosti kupiti određene prehrambene proizvode, rekla je Petir. Dodala je kako je Odbor za poljoprivredu na 59. sjednici proveo raspravu o praćenju, zbrinjavanju i korištenju otpada od hrane i uspostavi Banke hrane u Hrvatskoj kao odgovoru na činjenicu da se godišnje u Hrvatskoj baci 286 379 tona hrane, što iznos čak 71 kg po stanovniku.
Tom prilikom, kako je istaknula, zastupnici su pozvali nadležna državna tijela da primjereno urede status posrednika u doniranju hranom, a s ciljem osiguravanja njihovog redovitog financiranja i funkcioniranja, te su isto tako apelirali da se kroz javne kampanje pokuša utjecati na osvještavanje građana kako bi smanjilo bacanje hrane.