Majur - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Marijana Petir otvorila je u četvrtak stručni skup pod nazivom "Potencijal ekološke poljoprivrede u ruralnom razvoju". Skup je održan u organizaciji Udruge biofila Hrvatske i Lokalne akcijske grupe Una pod pokroviteljstvom Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora.
Tom prigodom, okupili su se brojni predstavnici akademske zajednice, ministarstava, kontrolnih tijela, agronomi, veterinari i zainteresirani poljoprivrednici s područja Sisačko – moslavačke i Karlovačke županije, kako bi razmijenili svoja iskustva i znanja o aktualnoj temi.
- Strukturom ekološke proizvodnje u Republici Hrvatskoj dominiraju pašnjaci i oranice, dok su slabo zastupljene površine na kojima se uzgaja ekološko povrće i voće, izuzev oraha i lješnjaka. Mali broj stoke uzgaja se u ekološkoj proizvodnji, malim proizvođačima je proces certificiranja za ekološku poljoprivredu zahtjevan i skup, a od 6695 ekoloških subjekata u Hrvatskoj, samo je 421 registriran za preradu ekoloških proizvoda. Gledajući s aspekta potrošnje ekoloških proizvoda, godišnje, hrvatski potrošač za ekološke proizvode potroši 24 eura, dok je taj iznos u Danskoj na razini od 365 eura, a u Austriji 274 eura, istaknula je Marijana Petir i dodala kako Hrvatska sa svojih nešto više od 8 posto površina pod ekološkim uzgojem treba uložiti veće napore kako bi do 2030. dosegnula postavljeni cilj od 25 posto površina pod ekološkom proizvodnjom i iskoristila potencijal koji ima za razvoj ekološke poljoprivrede, posebno ovdje u Sisačko-moslavačkoj županiji.
- Potrebno je poticati uključivanje hrvatskih poljoprivrednika u ekološku proizvodnju te osigurati uvjete za povećanje broja ekoloških prerađivača, a kako bismo zaustavili izvoz sirovine i na ekološkim proizvodima stvarali dodanu vrijednost, rekla je Petir i naglasila da proizvođačima uz preradbene kapacitete treba osigurati fer i poštenu cijenu za proizvode koje proizvode, što bi ujedno smanjilo i uvoz ekoloških, prehrambenih proizvoda koji sada dominiraju na našem tržištu.
- Hrvatski potrošači uglavnom proizvode kupuju u supermarketima što predstavlja izazov za dostupnost domaćih, ekoloških proizvoda krajnjim kupcima. Zato je važno jačati druge distributivne kanale i snažnije poticati udruživanje proizvođača, ali raditi i na promociji i edukaciji o ekološkim proizvodima, kazala je Petir i dodala kako je ekološka proizvodnja najkontroliranija vrsta proizvodnje hrane, od polja do stola, uključujući i distribuciju. Upozorila je da izostanak interesa za uključivanje ekoloških proizvoda u gastronomsku i ugostiteljsku ponudu u Hrvatskoj predstavlja ozbiljan problem, jer bi upravo na tome mogli turistički brendirati naše područje pod uvjetom da osiguramo količine i dostupnost proizvoda tijekom cijene godine. Također je upoznala prisutne s europskim politikama i uredbama koje se odnose na ekološku poljoprivredu, kao i sa analizama tih politika koje je izradio Europski revizorski sud s čijim članovima se izaslanstvo Odbora za poljoprivredu nedavno sastalo i razgovaralo o ovoj temi.
Zastupnica Petir podsjetila je i na studiju „Obnova poljoprivrede i ruralnog prostora na potresom pogođenom području Banovine“ koju su izradili Akademija poljoprivrednih znanosti i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a koja je prepoznala potencijal za razvoj ekološke poljoprivrede na Banovini kako u povrćarstvu tako i u stočarstvu.
Nakon otvorenja skupa, redoviti profesor Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Albert Marinculić istaknuo je da će se na panelima o ekološkom stočarstvu i ekološkom povrćarstvu raspravljati o sadašnjem stanju i mogućnostima osnaživanja ekološke proizvodnje koja bi mogla potaknuti brži ruralni razvoj i povratak stanovništva, a čiji je ključni izazov depopulacija ruralnih krajeva i nedovoljno iskorišten potencijal održive
poljoprivrede u očuvanom okolišu.
Na skupu je predstavljen pilot projekt „CRO GREEN“ za održivu budućnost hrvatske poljoprivrede s posebnim fokusom na revitalizaciju Banovine i stvaranje preduvjeta za privlačenje te povratak mladih obitelji iz dijaspore. Predstavljeni su i primjeri uspješno provedenih aktivnosti ruralnog razvoja Agencije za ruralni razvoj Istre te rezultati koje je na tom polju postigla Međimurska županija kao sastavnica mreže eko regija. Bilo je riječi i o marketinškim izazovima ekološke poljoprivrede u ruralnom razvoju te organizaciji ekološke tržnice u Zagrebu.
- Izuzetna nam je čast što su se u našem kraju okupili uvaženi stručnjaci i donosioci odluka iz područja poljoprivrede od Marijane Petir, predsjednice Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, do profesora s Veterinarskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i predstavnika ministarstava te poljoprivrednika, rekla je Klementina Karanović, predsjednica LAG-a Una i načelnica Općine Majur. Dodala je kako se područje Lokalne akcijske grupe Una u cijelosti nalazi na području Banovine te ima odlične preduvjete za razvoj ekološke poljoprivrede. Nadalje je podsjetila kako se zbog određenih društvenih i prirodnih događaja u proteklih tridesetak godina broj stanovnika drastično smanjio, a zbog toga se smanjio i utjecaj koji čovjek ima na prirodu, pa na području Banovine prevladava očuvana priroda i bogatstvo bioraznolikosti. - Upravo takvi uvjeti izvrstan su preduvjet za razvoj ekološke poljoprivrede, no nedostaju prijenos znanja, pomoć proizvođačima u plasmanu proizvoda i udruživanje te poticanje mladih na bavljenje poljoprivredom, zaključila je Karanović i dodala kako je današnji skup tek prvo događanje od brojnih koje planiraju organizirati s ciljem popularizacije ekološke poljoprivrede te poboljšanjem prijenosa znanja stručne i znanstvene zajednice prema proizvođačima i potrošačima.