.png)
Dubrovnik – Predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir otvorila je u ponedjeljak, u svojstvu izaslanice predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, 59. hrvatski i 19. međunarodni simpozij agronoma, koji se održava u organizaciji Agronomskog fakulteta i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek od 11. – 16. veljače 2024. godine.
U obraćanju je zastupnica Petir upozorila na to kako Europska unija, pri utvrđivanju zelene ambicije, nije uvažila različite polazne osnove država članica te je, prema njezinim riječima, s propisivanjem jednakih obveza za sve ugrozila nastavak poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.–Naši poljoprivrednici već sada koriste manje pesticida, umjetnih gnojiva i antimikrobnih sredstava u odnosu na prosjek EU, a ukoliko smanjimo njihovu upotrebu, kako to zahtjeva Unija, prihranu i zaštitu bilja gotovo da nećemo biti u mogućnosti provoditi, što će biti pogubno za prinose u poljoprivredi, koji su ionako već ugroženi zbog učestalih elementarnih nepogoda, istaknula je Petir.
Nadalje, podsjetila je da će hrvatski poljoprivrednici ovu ambiciju osjetiti i zbog podinvestiranosti poljoprivrednog sektora, koja je, kako je naglasila, uzrokovana kraćim razdobljem korištenja europskih sredstava jer je Hrvatska članica unije tek nešto više od deset godina.–Zbog toga je žurno potrebno revidirati europske politike i uravnotežiti ih, a što je pod pritiskom prosvjeda poljoprivrednika diljem Europe ušlo u fokus donositelja odluka te je povučen sporni prijedlog o pesticidima, rekla je Petir. Dodala je kako i dalje ostaje pitanje nelojalne konkurencije i loših trgovinskih sporazuma EU i trećih zemalja iz kojih na naše tržište ulaze proizvodi po niskim cijenama, koji su tretirani sredstvima koja nisu dozvoljena u EU i predstavljaju problem i za poljoprivredne proizvođače i za potrošače.
Također je upozorila i na to kako nisu razumni ni pojačani administrativni zahtjevi u odnosu na dobnu i obrazovnu strukturu naših poljoprivrednika te naglasila kako poljoprivrednicima treba omogućiti da proizvode hranu, smanjiti im administriranje, a poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, kako je rekla, potrebno je osigurati adekvatnu potporu, kako onu financijsku, tako i potporu u prijenosu znanja i informacija.–Treba im osigurati mogućnost korištenja naprednih zelenih tehnologija koje će im olakšati tranziciju i istovremeno im osigurati pravednu i dostojnu naknadu za hranu koju proizvode za sve nas, izjavila je Petir. Isto tako je podsjetila na to da na temelju prijedloga Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu nije dopušteno postavljanje solara na najplodnija zemljišta na kojima treba proizvoditi hranu.–Time smo, u odnosu na druge europske zemlje, zaštitili interese poljoprivredne proizvodnje, no još uvijek treba otkloniti prepreke koje poljoprivrednicima stoje na putu proizvodnje zelene energije u vlastitom dvorištu, što nam također treba biti cilj, istaknula je Petir.
Govoreći o drugim izazovima s kojima se sektor poljoprivrede susreće rekla je kako sposobnost brze reakcije na krize, osobito one vezane uz zdravlje biljaka i životinja i tržišne krize, ali i prirodne nepogode i ekstremne klimatske uvijete trebaju biti prepoznate kao opasnost opstanku poljoprivredne proizvodnje. Podsjetila je da je povjerenik za poljoprivredu Wojciechowski na nedavno održanoj sjednici Odbora za poljoprivredu rekao kako smatra da je uz prvi stup (izravna plaćanja) i drugi stup (ruralni razvoj) potreban treći stup ZPP- koji bi podupirao poljoprivrednike u kriznim vremenima, što je Statutarna komisija odbila, a to je, prema riječima Petir, pokazatelj nerazumijevanja problema.
–Resursi za poljoprivrednu proizvodnju su se, pod utjecajem raznih čimbenika promijenili, te iako Hrvatska po tom pitanju stoji dobro, jasno je da zbog utjecaja klimatskih promjena kao i zelenih politika EU, kao država članica moramo poduzeti određene korake, upozorila je Petir te naglasila da je u pronalaženje adekvatnog odgovora na klimatske promjene potrebno uključiti akademsku zajednicu i težiti učinkovitom i pristupu temeljenom na dokazima i znanstveno priznatim metodama, koji će osigurati kvalitetu i sigurnost hrane, ali i jačati konkurentnost poljoprivrede. U tom kontekstu je kazala i kako nam je potreban veći broj stručnjaka koji će svojim znanjem i savjetima usmjeravati i olakšavati rad poljoprivrednicima, a kao jedan od većih izazova je istaknula važnost poticanja interesa kod mladih da upisuju studij agronomije, veterine, šumarstva.
–Visokoškolsko obrazovanje u ovim sektorima susreće se s izazovima nedovoljne zainteresiranosti srednjoškolskih učenika za nastavak obrazovanja, što zahtijeva širu raspravu svih dionika sektora, sagledavanje trenutnog stanja, mogućnosti i prilika za nadolazeće razdoblje, zaključila je Petir najavivši kako će, na inicijativu Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odbor za poljoprivredu održati tematsku sjednicu “Izazovi visokoškolskog obrazovanja za potrebe sektora poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva“ i iskoristivši priliku da sudionike simpozija pozove na aktivno uključivanje u raspravu. – Raspravljat ćemo o edukaciji i primjene stručnih i znanstvenih znanja u poljoprivredi, šumarstvu i veterinarstvu, korištenju novih proizvodnih trendova, suradnji gospodarskih subjekata s visokoškolskim ustanovama, te potrebi modernizacije studijskih programa, kao preduvjetu za popularizaciju visokoškolskog obrazovanja u ovim sektorima i bolje pozicioniranje poljoprivredne, šumarske i veterinarske struke na tržištu rada, najavila je Petir.
Zaključno je rekla kako je važno da i s ovog simpozija, ali i kroz druge oblike radionica, edukcija i informiranja javnosti osvijestimo ulogu visokokvalificiranih stručnjaka u poljoprivredi.– Oni u ovim izazovnim vremenima svojim znanjima mogu poljoprivrednicima pripomoći u održivom planiranju njihove proizvodnje, rekla je Petir. Dodala je kako uz poticanje održive proizvodnje i potrošnje hrane, te promicanjem cjenovno pristupačne i zdrave hrane treba naglasiti i važnost prepoznavanja i sankcioniranja nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, kao i pozitivan utjecaj koji sankcioniranje ovih praksi može imati na jačanje kratkih lanaca opskrbe, koji krajnje potrošače opskrbljuju kvalitetnom hranom, a domaćim proizvođačima garantiraju sigurnost distribucije njihovih proizvoda. –To je ključna tema koja se ne smije gurati pod tepih, a hvatanje u koštac s njom i jačanje naših poljoprivrednih proizvođača u lancu opskrbe hranom pitanje je nacionalnih interesa, jer osim proizvodnje kvalitetne hrane, naši poljoprivrednici žive na selu i čuvaju hrvatski prostor, pa im trebamo pristupiti kao partnerima i štititi njihove interese, pri čemu prepoznajemo važan doprinos znanstvene zajednice, koju također smatramo partnerom u dostizanju tih ciljeva, rekla je Petir proglašavajući otvorenim 59. hrvatski i 19. međunarodni simpozij agronoma.