Povjerenik Europske komisije za proračun, borbu protiv prijevara i javnu upravu Piotr Serafin u Saboru predstavio glavne smjernice budućeg Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije

Zagreb – Predsjednici Odbora za europske poslove i Odbora za financije i državni proračun Jelena Miloš i Boris Lalovac, s članovima odbora, održali su sastanak s povjerenikom Europske komisije za proračun, borbu protiv prijevara i javnu upravu Piotrom Serafinom.

Središnja tema razgovora bila je budućnost Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2028. kao i prioriteti financiranja, posebice u kontekstu aktualnih prijedloga za povećanjem ulaganja u obranu.

Predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš uvodno je naglasila kako rasprava o VFO-u dolazi u pravom trenutku za EU jer je on temelj za financiranje brojnih prioriteta poput gospodarske otpornosti, kohezijske politike, zelene agende, itd. – Potreban nam je fleksibilniji proračun, koji treba biti dobar i učinkovit za građane i gospodarske subjekte, kazala je Miloš.

Boris Lalovac, predsjednik Odbora za financije i državni proračun istaknuo je kako su prave informacije o VFO-u izuzetno važne kako bi se države mogle pripremiti i raditi na zakonskim okvirima za njegovu primjenu.

Povjerenik EK Piotr Serafin dao je pregled ključnih političkih i proračunskih izazova Europske unije u pripremi za sljedeći višegodišnji financijski okvir (VFO), naglasivši kako je objavom Komunikacije EK o sljedećem VFO-u u veljači o.g. započeo i početak konzultacijskog procesa u koji su uključene države članice, institucije, među njima i nacionalni parlamenti, i građani. – Plan je da u srpnju ove godine prijedlog VFO-a bude gotov, kazao je Serafin, naglasivši kako je veliki izazov pitanje fiskalne konsolidacije na razini država članica te pronalaženje drugih izvora financiranja osim nacionalnih.

Nadalje je podsjetio da od 1. siječnja 2028. EU mora početi vraćati i dug za „Next generation EU“ – veliki paket poticaja državama članicama EU-a koji su u prethodnom razdoblju pomogli stabilizaciji gospodarstva i suočavanju s krizama. - Iz tog razloga, istaknuo je, nužno je uvođenje novih vlastitih sredstava radi otplate dugova i stabilnog financiranja europskih prioriteta.

Osvrnuo se i na potrebu povećanih izdvajanja za obranu s obzirom na nove geopolitičke okolnosti, a za što će se poticati države članice da investiraju u obranu iz nacionalnih proračuna.- Važna su i ulaganja u infrastrukturu zbog osiguranja vojne mobilnosti, tj. kretanja vojnika i vojne opreme, pa se tako cestovna infrastruktura dijelom financira iz kohezijske politike, kazao je povjerenik.

Osvrnuo se i na problem konkurentnosti EU-a u odnosu na SAD i Kinu, zbog čega su potrebna veća ulaganja u istraživanja, inovacije i digitalizaciju. Još jedan od prioriteta je i učiniti proračun što fleksibilnijim i jednostavnijim, te predložiti reforme za smanjenje administrativnih prepreka i povećanje učinkovitosti financiranja.

U raspravi su postavljena pitanja i o budućnosti ulaganja u Zajedničku poljoprivrednu politiku, kao i Kohezijsku politiku EU-a. Povjerenik Serafin je kazao da je trend posljednjih godina da se ta sredstva smanjuju, te da je rasprava o strukturi njihovoga financiranja još u tijeku.

Govorilo se i o Zelenom planu i problemima birokratskih opterećenja proizvođača, te programima istraživanja i inovacija poput Horizon-a koji bi prema riječima povjerenika Serafina trebao biti dio Fonda konkurentnosti, zajedno s programom Digitalna EU, fondom EU za zdravlje, te eventualno i fondom za obranu.

Zastupnice i zastupnici razmijenili su mišljenja s povjerenikom i o budućnosti financiranja zelene tranzicije, energetske samodostatnosti, izazovu elektrifikacije Europe, krizi stanovanja i rješavanju pitanja socijalne nejednakosti.