.png)
Vukovar - Potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner sudjelovao je u nedjelju kao izaslanik predsjednika Sabora 15. znanstveno-stručnom simpoziju "Ratna bolnica Vukovar 1991. - dr. Juraj Njavro", tradicionalno organiziranom u sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.
Simpoziju su nazočili i izaslanik predsjednice RH Andrija Hebrang, ministar zdravstva Milan Kujundžić, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić, zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara Marijan Pavliček te brojni drugi visoki gosti.
Potpredsjednik Sabora Reiner podsjetio je kako se ove godine obilježava 70. obljetnica Ženevskih konvencija, međunarodnih ugovora kojima se reguliraju razna pitanja iz međunarodnog humanitarnog prava. - U Domovinskom ratu teško su prekršene u nizu navrata od srbočetničkog agresora sve četiri Ženevske konvencije. Kao liječnik i dragovoljac Domovinskog rata, posebno sam bio pogođen ophođenjem tzv. JNA s ranjenicima i osobljem Vukovarske bolnice, rekao je Reiner.
Kazao je kako su jedni od prioriteta hrvatske Vlade briga i skrb o braniteljima i njihovim obiteljima, kao i rješavanje sudbine preostalih nestalih osoba. U tom smislu podsjetio je kako je Hrvatski sabor u srpnju ove godine donio Zakon o osobama nestalim u domovinskom ratu. Napomenuo je kako hrvatska Vlada također želi riješiti opterećujuća pitanja sa susjedima poput povrata kulturnih dobara otuđenih u vrijeme Domovinskog rata, ali i osiguravanja prava hrvatskoj manjini u zemljama susjedstva gdje to nije ni izbliza regulirano.
Ministar Kujunžić rekao je kako će vukovarska bolnica uskoro postati nacionalna, memorijalna bolnica. - S povijesnoga aspekta to će značiti da nikada Hrvati neće zaboraviti Vukovar niti vukovarsku bolnicu, ali to će značiti i da će bolnica u budućnosti biti osigurana i u financijskom i u stručnome i znanstvenome smislu", rekao je Kujundžić.
Ravnateljica vukovarske bolnice Vesna Bosanac ocijenila je da ono što je bolnica značila braniteljima 1991. to isto znači i danas te stoga, kaže, posebno raduje činjenica da će bolnica biti proglašena nacionalnom, memorijalnom bolnicom. - Ratne 1991. godine kroz bolnicu je prošlo 4.000 ranjenika i izvedeno 2.250 operacija, prije rata imali smo 1.040 zaposlenika no nakon početka agresije na Vukovar zaposlenici su se osuli, mnogi i na suprotnu stranu, pa nas je ostalo 350. No, organizirali smo se i uz pomoć liječnika dragovoljaca i medicinskih sestara koji su dolazili iz Zagreba, Našica, Vinkovaca. Učinili smo u teškim uvjetima sve što smo mogli za ranjenike i bolesnike, prisjetila se Bosanac.
Izaslanik predsjednice RH, ratni ministar zdravstva Andrija Hebrang na skupu je govorio o pobolijevanju branitelja naglasivši da je rat ostavio teške posljedice, a i „20 godina politike koja nije imala previše pažnje prema braniteljima pa je pobol branitelja vrlo znakovit". - Dnevno umire 12 branitelja, najviše od malignih, potom i srčano-žilnih bolesti, a broj suicida je značajno veći neko kod ne braniteljske populacije“, rekao je Hebrang naglasivši da se nad tim podacima treba zabrinuti ali i korigirati organizacijski ustroj preventivnih pregleda branitelja.
O stradavanju djece tijekom agresije na Vukovar govorila je pomoćnica ravnatelja vukovarske bolnice za sestrinstvo Agneza Aleksijević istaknuvši da je u tri mjeseca opsade ranjeno 51 dijete, njih 33 je ubijeno ili poginulo, četvero djece je nestalo i četvoro pronađeno na Ovčari. Napomenula je i da je u bolnici u tri mjeseca bilo 16 novorođenih od kojih troje nedonoščadi.
Osim brojnih stručnih predavanja, simpozij je prilika za susrete liječnika koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, ali i za promicanje uloge i važnosti vukovarske ratne bolnice kao simbola hrvatske patnje, stradanja, ali i hrabrosti.
U nedjelju navečer potpredsjednik Sabora Reiner nazočio je paljenju svijeća i molitvi u dvorištu Opće županijske bolnice Vukovar i bolnice hrvatskih veterana.