Zagreb – Predstavnici Odbora za europske poslove, Odbora za financije i državni proračun, Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije i Odbora za gospodarstvo održali su u četvrtak sastanak s izvršnim potpredsjednikom Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdisom Dombrovskisom. Glavna tema razgovora bila je ulazak Hrvatske u europodručje.
–Među prvim ste povjerenicima Europske komisije koji se vraća u Hrvatski sabor i to s vrlo dobrim vijestima – da je Hrvatska spremna za ulazak u europodručje, rekao je predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković ističući kako je Hrvatski sabor usvojio potrebne zakone i proveo raspravu o uvođenju eura.
Predsjednica Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić je naglasila kako je Hrvatska napravila sve ono što je pred nju bilo stavljeno kako bi ispunila kriterije za članstvo u europodručju. –Država smo koja drži do toga da napravi sve da i gospodarstvu i građanima bude što bolje i zato smo zahvalni na podršci koju ste nam ukazali, rekla je Perić.
Osvrnuvši se na izvješće Europske komisije i Europske središnje banke (ECB) o konvergenciji, predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Marko Pavić je istaknuo kako ona predstavljaju predzavršni čin ulaska u europodručje te da će konačnu odluku donijeti Vijeće za ekonomske i financijske poslove. –Ulaskom u europodručje našim ćemo građanima pružiti više i postići dodatnu ekonomsku integraciju u EU, zaključio je Pavić.
Obraćajući se predstavnicima saborskih odbora Dombrovskis je čestitao Hrvatskoj na postignuću ocijenivši kako je jučer objavljeno izvješće Komisije i ECB-a predstavlja povijesni trenutak za Hrvatsku, ali i za europodručje. –Otvoren vam je put ulaska u europodručje 1.siječnja 2023. godine pod uvjetom da države članice EU-a to odobre, a vi ste pokazali predanost u nastojanju ispunjavanja kriterija za ulazak u europodručje i ambicioznost u postizanju toga cilja, rekao je izvršni potpredsjednik Komisije ističući kako je Hrvatska taj cilj postigla u manje od jednog desetljeća od ulaska u članstvo u EU. Govoreći o kriterijima istaknuo je, među ostalim, važnost onoga što je država učinila u području pranja novca, zatim ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II) te kriterij stabilnosti cijena. – Kad je riječ o inflaciji, referentna vrijednost je 4,9 posto, a Hrvatska je na 4,7 posto, što znači malo ispod prosjeka EU-a, rekao je Dombrovskis.
Rasprava je otvorila niz pitanja od mehanizama zaštite od inflacije prilikom uvođenja eura do pitanja solidarnosti među državama članicama, nacionalnim planovima oporavka i otpornosti, planu EU-a za dostupniju, sigurnu i održivu energiju (RePower EU) te diverzifikaciji energetske opskrbe na razini Unije.
Kada je riječ o inflaciji, naglašeno je kako se rade procjene učinaka uvođenja eura, ali i kako je važno znati jasno razlikovati što je točno vezano za uvođenje eura, a što će eventualno biti posljedica trenutne situacije s cijenama energenata i hrane. Kad je riječ o ovisnosti pojedinih država članica EU-a o ruskom plinu rečeno je kako su u tijeku razgovori na razini Unije i s Norveškom i sa Sjedinjenim Američkim Državama o nabavi plina i. U tom kontekstu je ukazano na povoljan položaj Hrvatske kao države koja ima svoje LNG terminale kojima može osigurati daljnju neovisnost. Kad je riječ o alternativnim izvorima energije istaknuta je i nedostatna iskorištenost sunčeve energije, kao jedne od najjeftinijih. Govoreći o planu Europske komisije RePower EU rečeno je da se njime želi odgovoriti na izazove energetskog tržišta koje je pod pritiskom uslijed ruske agresije na Ukrajinu te osigurati europska neovisnost o ruskom plinu.
U sklopu boravka u Hrvatskoj Dombrovskis se sastao s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem, predsjednikom Hrvatskoga sabora Gordanom Jandrokovićem, a planiran je i susret s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem.