.png)
Zagreb – Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i izaslanik predsjednika Sabora akademik Željko Reiner nazočio je u srijedu na svečanoj sjednici Senata povodom Dana Sveučilišta u Zagrebu.
Potpredsjednik Sabora Reiner obratio se nazočnima podsjetivši kako je Sveučilište u Zagrebu jedno od najstarijih u ovome dijelu Europe i kojem je jedan od osnivača bio i Sabor Kraljevine Hrvatske i Slavonije koji je na današnji dan 1671. godine Sveučilištu priznao status i povlastice. Dodao je i kako današnji studenti nose teret značajnih dodatnih izazova. – Umjesto da kao generacije prije njih preispituju vrijednosti, pravila i zakonitosti kojima su okruženi, što svaki mladi čovjek i radi, bili su prisiljeni, kao uostalom i svi mi, ograničiti svoje kontakte, smanjiti druženja i veliki dio predavanja slušati zatvoreni u svoja četiri zida, rekao je Reiner i ukazao na problem anksioznosti, depresije i usamljenosti koje je osjećao veliki dio studentske populacije za vrijeme pandemije i provođenja nastave online.
– Upravo ovo treba biti zvono na uzbunu svima, a pogotovo nama sveučilišnim profesorima. Posvetili smo svoje karijere obrazovanju mladih umova, no i sami smo svjesni da su ti mladi ljudi tek na početku svojih života, još uvijek krhki i osjetljivi, stoga im moramo prići nekim drugim metodama i principima, olakšati im već itekako tešku svakodnevicu i ohrabriti ih za put koji je pred njima, zaključio je akademik Reiner.
Svečanoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu prisustvovali su predsjednik Republike Zoran Milanović, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović te drugi visoki gosti. Na svečanosti su dodijeljena 23 počasna zvanja i titule professora emeritusa te druge nagrade Sveučilišta u Zagrebu, a zlatnu počasnu medalju Sveučilišta primio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Zagrebačko Sveučilište svoj dan obilježava svoj svake godine 3. studenoga i to u spomen na odluku Sabora Kraljevine Hrvatske i Slavonije iz 1671. godine kojom je prihvaćen prijedlog ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. o priznavanju statusa i povlastica sveučilišnoj ustanovi, tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnome kraljevskom gradu Zagrebu.