.png)
Zagreb – Hrvatska ima ogroman energetski potencijal koji je strateškom transformacijom energetskog tržišta može pretvoriti u značajnog izvoznika u susjedne zemlje, kazao je potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za energetsku uniju Maroš Šefčovič na sastanku u utorak s članovima saborskih odbora za europske poslove, gospodarstvo, zaštitu okoliša i prirode te regionalni razvoj i fondove Europske unije.
Dovršetak energetske unije zahtijeva blisku suradnju Komisije, država članica i svih segmenata društva, a pravodobno podnošenje nacrta integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica za razdoblje nakon 2020. godine ključno je za stjecanje povjerenja ulagača i sigurnosti za razdoblje nakon te godine, ali i kao potvrda da je Unija po svom znanju i stručnosti čvrsto na zasluženom vodećem mjestu u svijetu, između ostaloga je rečeno na sastanku u Saboru.
– Energetska unija gradi se u državama članicama Unije, u selima, gradovima, kompanijama, a ne u Bruxellesu, naglasio je Šefčovič te dodao kako je za ostvarenje energetske unije potreban konsenzus.
Šefčovič, koji boravi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj u sklopu druge turneje o projektu europske energetske unije, pohvalio je trenutačni udio obnovljivih izvora od 29 posto u Hrvatskoj, čime je premašila svoj cilj od 20 posto do 2030. godine.
– Iako je Hrvatska premašila svoj cilj po pitanju obnovljivih izvora energije, moramo biti još ambiciozniji u rješavanju bitnih energetskih pitanja poput sigurnosti opskrbe, prometa, prijelaza društva na obnovljive izvore i smanjenja štetnih emisija, osobito imajući u vidu šume i dobar geopolitički položaj naše zemlje, istaknuo je Slaven Dobrović.
Na sastanku je nadalje bilo riječi o izazovima u svim državama članicama po pitanju reforme sustava električne energije, povećanja energetske učinkovitosti, smanjenja štetnih emisija i prelaska na niskougljično društvo, poljoprivrede i transporta. U tom kontekstu Šefčovič je najavio i donošenje novog paketa mjera s ciljem objedinjavanja 27 nacionalnih klimatskih i energetskih politika do kraja sadašnjeg mandata Komisije. – To neće biti lako, trebat ćemo napraviti procjene za razdoblje nakon 2030., ali je potrebno kako bismo privukli kapitalne investicije, rekao je Šefčović.
Davor Ivo Stier dotaknuo se i pitanja o stvarnim prednostima izgradnje LNG- terminala na sjevernom Jadranu te plinovoda Sjeverni tok. - Izgradnjom LNG-a na Krku ispunit ćemo jedan od glavnih ciljeva energetske unije, poput diversifikacije opskrbe i bolje konekcije, a iskustva u drugim zemljama nam govore da je nakon izgradnje LNG-terminala stvoreno okruženje za smanjenje cijena plina, naglasio je Šefčovič.
Na pitanje Grozdane Perić o mogućnostima smanjenja energetskog siromaštva koje u Uniji pogađa gotovo 50 milijuna ljudi, Šefčovič je govorio o potrebi njegova suzbijanja konkretnim mjerama. Komisija je u okviru paketa za čistu energiju predložila niz mjera za ublažavanje energetskog siromaštva povećanjem energetske učinkovitosti, zaštitnim mjerama protiv isključivanja i boljim definiranjem i praćenjem tog pitanja na razini država članica. S tim u vezi, Šefčovič je naveo kako je u ponedjeljak radom započeo Europski opservatorij za energetsko siromaštvo.
Domagoj Ivan Milošević novinarima je nakon sastanka izjavio kako Hrvatsku 2030. godine u energetskom smislu vidi kao samodostatnu državu odgovornu prema svojim građanima i prostoru jugoistočne Europe, ali i prema Uniji. – Ima prostora za strateško upravljanje, no ne smijemo se bojati privatnog sektora, trebamo ga uključiti, naglasio je Milošević.