.png)
Zagreb - Članovi Odbora za vanjsku politiku i Odbora za europske poslove održali su u četvrtak zajednički sastanak s potpredsjednicom ukrajinskog parlamenta (Verhovne Rade) Olenom Kondratiuk koja se tom prigodom obratila zastupnicima.
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Gari Cappelli i predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković u svojim su obraćanjima istaknuli podršku Hrvatske i hrvatskoga naroda Ukrajini od početka ruske agresije, naglasivši kako hrvatski građani najbolje razumiju kroz što prolazi ukrajinski narod jer su i sami bili žrtve agresije. Cappelli je podsjetio da je Hrvatski sabor dan nakon agresije Rusije na Ukrajinu, 25. veljače, usvojio Deklaraciju kojom je dana podrška teritorijalnoj cjelovitosti i neovisnosti Ukrajine.
- Hrvatska je odmah nastojala pružiti i humanitarnu pomoć pa je tako od početka agresije zbrinula oko 20 tisuća izbjeglica, a spremna je pružiti i svaku drugu pomoć, tehničku ili pravnu te podijeliti svoja iskustva vezana uz poslijeratnu obnovu, kazao je Cappelli.
Predsjednik Odbora za europske poslove Hajduković upoznao je potpredsjednicu Kondratiuk s aktivnostima koje poduzima u kontaktima s kolegama iz europskih institucija kako bi im što jasnije ukazao na potrebu da se Ukrajini što žurnije dodijeli status kandidata EU-a.
Potpredsjednica Verhovne Rade Olena Kondratiuk zahvalila je na pomoći koju pruža Hrvatska te istaknula kako su invazija, trajna okupacija gradova, ali i herojstvo i samopožrtvovnost ljudi koje su osjetile i doživjele Hrvatska i Ukrajina ono što još više približava hrvatski i ukrajinski narod. - Mi smo otvoreni, mirni, nikad nismo htjeli ništa tuđe, mi smo europska država na sjecištu trgovačkih putova, mi uzgajamo žito i bogata smo zemlja čiji su seljaci spremni prehraniti 600 milijuna ljudi, kazala je Kondratiuk.
Govoreći o posljedicama ruske invazije s kojom se svakodnevno susreću, posebno je istaknula kako među poginulima ima i 238 djece, a ranjeno ih je 433 te je zamolila za daljnju pomoć Hrvatske koja je i dosada ugošćavala ukrajinsku djecu na Jadranskoj obali, kako bi barem nakratko zaboravili na rat. Izrazila je nadu da će i Hrvatski sabor, kao što su to učinili parlamenti Poljske, Litve, Estonije, Latvije, Češke i Kanade, donijeti Rezoluciju kojom će se osuditi vojni zločini i genocid Ruske Federacije nad ukrajinskim narodom.
Osvrnula se i na funkcioniranje postojećeg međunarodnog sustava sigurnosti koji nije u potpunosti uspio obraniti mir i nepovredivost granica, te ukazala na potrebu izgradnje novog sustava sigurnosti koji bi mogao zaštiti pravo ljudi na život. – Svi se pitamo, kako je svijet mogao dopustiti takve zločine u srcu Europe? Ukrajina je najveća europska država i prehrambena sila Europe, ovo je najveći rat i humanitarna katastrofa u Europi nakon II. svjetskog rata, kazala je Kondratiuk.
- Danas ne može biti kompromisa s državom agresorom. Samo pravedno kažnjavanje vojnih zločinaca Ruske Federacije pred međunarodnim tribunalom može spriječiti takva zvjerstva u drugim državama EU-a, istaknula je. Dodala je kako je osim na bojištu, potrebno dobiti bitku i za priznavanje Ukrajine i Ukrajinaca u obitelji europskih naroda. - Mi smo zaslužili takvu pravičnost, mi ratujemo za taj izbor te vas molimo da na sve dostupne načine tražite ubrzano članstvo Ukrajine u EU, apelirala je Kondratiuk.
Sudionicima sastanka obratila se i voditeljica Hrvatsko - ukrajinske međuparlamentarne skupine prijateljstva Zdravka Bušić koja je ponovila spremnost da se već postojeći Akcijski plan potpisan između Hrvatske i Ukrajine sada nadogradi i proširi, bilo da se radi o posjetu djece iz Ukrajine, pomoći ranjenicima, stručnoj pomoći u razminiranju i ostalim aktivnostima obuhvaćenih Akcijskim planom.
Zaključno, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Cappelli još je jednom naglasio kako će Hrvatska nastaviti pomagati Ukrajini i biti joj potpora u njenoj borbi za neovisnost, a isto tako na njenom europskom putu, pri čemu je istaknuo važnost poruke koju će Hrvatska poslati u lipnju na summitu čelnika Europske unije.