Zagreb – Potpredsjednica Hrvatskoga sabora Sabina Glasovac okupila je u Hrvatskom saboru u srijedu predstavnike nadležnih institucija i udruga, stručnjake i političare na tematskom razgovoru o problematici i izazovima posvojenja u Hrvatskoj iz različitih perspektiva. Tema je to koja duboko zadire u pitanje dječjih prava, obiteljske politike i učinkovitosti sustava socijalne skrbi.
–U Hrvatskoj je od 2021. do 2024. posvojeno prosječno 134 djece godišnje. Prema Izvješću Pravobraniteljice za djecu na dan 31. prosinca 2023. u ustanovama se nalazilo još 156 djece koja su imala ispunjene zakonske uvjete za posvojenje, ali su ostala neposvojena. U domovima i udomiteljskim obiteljima u Hrvatskoj smješteno je oko 3000 djece, a neka od njih provode i više od tri godine u sustavu skrbi prije nego što pronađu svoju obitelj. Istodobno, oko 1000 potencijalnih posvojitelja prolazi kroz dugotrajan i često neizvjestan proces, suočavajući se s birokratskim preprekama, nedostatkom informacija i ograničenom podrškom tijekom prilagodbe djeteta novoj obitelji. Nedavne izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama donijele su neka poboljšanja, ali su posvojitelji i dalje u neravnopravnom položaju u odnosu na biološke roditelje. Posebno je problematično to što zakon ne prepoznaje da sva posvojena djeca, bez obzira na dob, trebaju vrijeme za prilagodbu i sigurnost kako bi se povezala sa svojim novim roditeljima i novom okolinom, uvodno je rekla potpredsjednica Glasovac.
Iako je prošle godine bilo 154 posvojene djece, brojke ne govore nužno o učinkovitosti sustava, rečeno je tijekom razgovora. –Potrebno je zakonski urediti pravo na puni rodiljni dopust za posvojenu djecu stariju od osam godina. Što vam je dijete starije, treba vam puno više vremena za razvijanje osjećaja privrženosti. Kad s djetetom razvijete taj osjećaj, to je tek polazna točka s koje možete početi graditi i slagati mozaik tog djeteta. Zato je potrebno vrijeme koje, nažalost, zakon nije omogućio, nadovezao se zastupnik Ante Kujundžić, ujedno i posvajatelj.
Posvojiteljima se Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, o kojima će se glasati u petak u Hrvatskom saboru, priznaje pravo na jednokratnu naknadu za potrebe posvojenog djeteta u iznosu od 1.327,23 eura, što posvojitelji podržavaju, međutim, potrebno je osigurati dugoročnu i kvalitetnu podršku obiteljima, kako bi posvojena djeca imala jednake šanse za siguran i stabilan razvoj.
Tanja Žaja, v.d. ravnateljice Uprave za obitelj i socijalnu politiku iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike iznijela je aktualne aktivnosti resornog ministarstva. Ovaj tjedan je održan prvi sastanak Radne skupine za posvojenja u sklopu koje će se nastaviti promišljati i stvarati najbolja moguća rješenja kako bi se za djecu s pretpostavkama za posvojenje, za koje je procijenjeno da je posvojenje za njihovu dobrobit, što kraće zadržala u sustavu kao djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za socijalni rad Tatjana Štritof i socijalna radnica Edita Marijanović pojasnile su proces posvojenja od predaje zahtjeva nadležnom zavodu pa do upisa u Registar posvojenja s naglaskom na postupak procjene podobnosti i prikladnosti potencijalnih prijavitelja, u kojem se 99 posto mišljenja riješi pozitivno. –Djetetu se traže roditelji, a ne posvojiteljima dijete, naglasile su.
Lidija Petrović, savjetnica Pravobraniteljice za djecu, istaknula je da u postupanjima nadležnih institucija ima jako puno prostora za unaprjeđenje zaštite najboljeg interesa djece koja bi mogla i trebala biti posvojena. –Od velike je važnosti pravovremeno pokretanje sudskog postupka kojim bi se roditelja, koji je zanemarivao skrb o djetetu i za kojeg postoji procjena visoke vjerojatnosti da neće ostvariti uvjete za ponovno preuzimanje skrbi o djetetu, lišilo prava na roditeljsku skrb. Međutim, tu dolazimo do problema sukoba socijalnog i pravosudnog sustava jer se biološkim roditeljima često daje previše prilika, istaknula je Petrović.
Jasna Ćurković Kelava, ravnateljica Centra za djecu Zagreb, izrazila je mišljenje kako s brojem posvojenja možemo biti zadovoljni, no ne i s brojem djece evidentirane u registru, pri čemu se u većini slučajeva radi o teško posvojivoj djeci. Mnoga djeca dugo ostaju u sustavu jer se ne reagira brzo. –U Domu za djecu u Nazorovoj ulici ima 95 djece. Veliki broj djece se izdvaja iz obitelji te je teško naći mjesta za tu djecu, kazala je Ćurković Kelava. Također je naglasila problem djece koja su dugo u sustavu zbog dugotrajne procedure oduzimanja roditeljske skrbi.
–Svaki dan svjedočimo nedostatku specijaliziranih usluga i nedostatku specijalizacije samih stručnjaka za specifična pitanja razvoja posvojene djece, istaknula je Dubravka Marušić, izvršna direktorica udruge Adopta.
–Potrebna je kontinuirana i trajna edukacija stručnjaka. Nema dovoljno educiranih logopeda, dječjih psihologa koji će znati raditi s posvojenim djetetom, dodala je Vlasta Grgec-Petroci, osnivačica udruge Na drugi način.
Bračni par Biljana i Robert Roviščanec, upisani u Registar potencijalnih posvojitelja, govorili su o svojoj želji za posvajanjem djeteta te s kojim se administrativnim problemima susreću. Ujedno su naglasili kako su si postavili realni rok za posvojenje djeteta od 3 do 5 godina.
Kao posvojeno dijete, Marta Divjak ispričala je osobno iskustvo, skrenuviši pozornost na kontinuiranu tromost sustava. –Cilj države je smanjiti broj djece u institucijama te povećati udomljenja i posvojenja, ali s druge strane otvara se novi dom za nezbrinutu djecu na zagrebačkom Jarunu, istaknula je Divjak.
Jelena Batarelo Peh govorila je o svom iskustvu roditelja posvojitelja troje djece te je skrenula pozornost na važnost sustavne institucionalne podrške, pogotovo nakon što roditelj posvoji dijete jer se od tog trenutka suočava s najvećim izazovima.
Saborski zastupnici Ljubomir Kolarek i Anamarija Blažević također su govorili o osobnom iskustvu roditelja posvojitelja naglasivši kako je potrebna velika količina ljubavi i strpljenja u odnosu s posvojenom djecom.
Sugovornici tematskog razgovora su dodatno istaknuli problem oduzimanja roditeljske skrbi, koji je glavni preduvjet za posvojenje. Kao primjer je navedeno kako neka djeca u sustav uđu kao novorođenčad da bi se tek nakon desetak godina stekli uvjeti za posvojenje, kada ta djeca postaju teže posvojiva. –Djetetu je prioritet biološka obitelj, no ako ona ne funkcionira, bolje je djetetu prije dati priliku za novu obitelj. Biološki roditelji morali bi imati razuman rok nakon kojeg im se oduzima roditeljsko pravo, zaključila je Andreja Turčin, predsjednica udruge Adopta, a ujedno i posvojiteljica.
Videosnimka tematskog razgovora: https://www.youtube.com/live/UUyDXMJ5cts