.png)
Zagreb - Tematska sjednica posvećena zdravstvenoj pismenosti u Hrvatskoj i načinima njezinoga unaprjeđenja održana je u petak u organizaciji Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, uz sudjelovanje saborskih zastupnika i hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu te stručnjaka iz područja zdravstva, predstavnika Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Medicinskog fakulteta u Splitu, udruga u zdravstvu te novinara koji prate području zdravstva.
– Temu zdravstvene pismenosti u Republici Hrvatskoj odabrali smo za sjednicu kako bi ukazali na važnost ove ključne odrednice zdravlja populacije koja predstavlja sposobnost pristupa, razumijevanja i korištenja informacija te snalaženja u zdravstvenom okruženju, rekla je potpredsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Maja Grba-Bujević istaknuvši također kako je prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije zdravstvena pismenost bolji pokazatelj zdravstvenog stanja nego što su to visina prihoda ili stupanj obrazovanja. Naglasila je i kako se ovoj temi premalo priča te ukazala da zdravstvena pismenost, osim što nam omogućava da se dobro brinemo o svom zdravlju, obuhvaća razumijevanje uputa liječnika, razumijevanje vlastite dijagnoze, ali i kritičko tumačenje zdravstvenih informacija u poplavi informacija u medijima.
O tome kakva je situacija sa zdravstvenom pismenošću na razini Europske unije govorila je europarlamentarka Sunčana Glavak posebno istaknuvši kako je ova tema u fokus došla u posljednje dvije godine koliko smo suočeni s pandemijom uzrokovanom virusom Covid-19. –Zdravstvena pismenost je tema kojom će se na razini Unije države članice tek početi baviti, a ona bi trebala poboljšati naše živote i smanjiti nejednakosti, rekla je Glavak te dodala kako je dobra zdravstvena pismenost osnova za odgovorno ponašanje pacijenata, uspješne inicijative i programe prevencije kao i uspješno liječenje i komunikaciju sa zdravstvenim djelatnicima.
Istaknula je primjer Austrije koja prednjači u ovom segmentu, ali i rekla kako je u Hrvatskoj oko 33 posto ispitanika pokazalo kako spadaju u kategoriju problematične zdravstvene pismenosti. –Postoje prijedlozi za njezino jačanje kao što su primjerice integriranje koncepta zdravstvene pismenosti u zdravstvenu politiku, uvođenje zdravstvene pismenosti u obrazovni sustav, borba protiv dezinformacija na internetu, zaključila je Glavak.
Ravnateljica Škole narodnog „Andrija Štampar“ Mirjana Kujunđić Tiljak govorila je o ulozi i poukama Štampara kao pionira narodnoga zdravlja ističući posebno njegovo zalaganje u opismenjavanju naroda o važnosti zdravlja. –Kad je riječ o zdravstvenoj pismenosti istraživanje provedeno u Hrvatskoj pokazuje kako je od četiri razine, neadekvatne, problematične, dovoljne i izvrsne, čak svaki drugi građanin Hrvatske (58 posto) ima problematičnu opću pismenost, a 11 posto neadekvatnu, rekla je Kujunđić Tiljak. Kao moguća rješenja zdravstvene nepismenosti istaknula je edukaciju i zdravstveno prosvjećivanje kojim se trebaju baviti svi sudionici koji rade u sustavu zdravstva, ali i sustavu obrazovanja, kao i oni koji se bave informiranjem javnosti.
O tome gdje su pacijenti u odnosu na informacije i gdje traže informacije o zdravlju i koji su dobri izvori zdravstvenih informacija govorila je profesorica Ana Marušić s Medicinskog fakultet u Splitu. Marušić je, među ostalim, iznijela podatke o tome kako 25 posto pacijenata ne razgovara o liječenju s liječnikom dok 52 posto pacijenata traži druge izvore informacija osim razgovora s liječnikom, od čega 41 posto otpada na informacije s Interneta. Govoreći o mogućim poboljšanjima istaknula je važnost podupiranja specifičnih istraživanja za politike utemeljenima na dokazima kao i izradu zdravstvenih informacija u suradnji s pacijentima i obiteljima, udrugama pacijenata, stručnjacima i stvaraocima politika.
Komunikator godine, radiolog u dječjoj bolnici Srebrnjak, Natko Beck istaknuo je važnost borbe znanjem protiv straha te smanjivanjem jaza između liječnika i pacijenata kako bi jedni druge bolje razumjeli. – Zdravlje naroda je ključna karika u funkcioniranju jedne države, a vidjeli smo kako zdravstvene krize mogu poljuljati sve stupove društva i zato moramo biti pismeniji kako bismo što bolje odgovorili na buduće zdravstvene izazove i u tome se izdići iznad politike koja je troma i polarizirana, rekao je Beck.
Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu je istaknuo važnost suradnje ne samo unutar zdravstvenog sustava već i na razini društva navodeći najbolji primjer dobre prakse suradnje s udrugama pacijenata u izradi smjernica za liječenje multiple skleroze koje je radio hrvatske savez za multiplu sklerozu s Hrvatskim neurološkim društvom.
Urednica portala posvećenom zdravlju, koji među svojim rubrikama donosi i onu o zdravstvenoj pismenosti, Ivana Rimac Lesički osvrnula se važnost prepoznavanja ove teme koja pokazuje kako smo u većini zdravstveno nepismeni te je, kako je rekla, vrijeme da tu situaciju počnemo rješavati. Govoreći o kreiranju sadržaja na portalu i internetu pozvala je na prepoznavanja njegovih dobrih strana kao sredstva komunikacije, kao što je primjerice njegova dostupnost. –To je medij koji nosimo u džepu i torbi, uvijek je s nama, idemo cijeniti njegovu dostupnost, a sadržaj koji se nudi je osobna odgovornost svakoga pojedinca. Važno je definirati kako sadržaj treba izgledati da bi ga razumio onaj kojemu je upućen i to je ono što često nedostaje u direktnoj komunikaciji između liječnika i pacijenta, rekla je Rimac Lesički.
Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Silvije Bašić istaknuo je aktualnost ove teme i zdravstvene pismenosti kojoj je cilj produljenje kvalitete života i životnoga vijeka te rekao kako je uz edukaciju od najranije dobi važan i konstruktivan i afirmativan rad na toj temi kroz medije. – Treći smjer na kojem se treba raditi je nerazumijevanju na relaciji liječnik pacijent i obratno i tu moramo poraditi na edukaciji zdravstvenih u osnaživanju komunikacijskih vještina, zaključio je Bašić te dodao važnost slanja prave, razumljive i jednostavne poruke pacijentima.