Poljoprivrednici se boje prijaviti nepoštene trgovačke prakse?

Zagreb - Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora raspravljao je u srijedu, 11. studenoga 2020. na svojoj 6. sjednici o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe hranom, uz sudjelovanje ministrice poljoprivrede Marije Vučković i predsjednika Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladena Cerovca. Raspravu o ovoj temi predsjednica Odbora Marijana Petir organizirala je nakon što je Odbor zatražio i dobio izvješće Državnog inspektorata koje su zastupnici ocijenili općenitim i u okviru kojeg  nisu dobili odgovore na postavljena pitanja. Zastupnike je zanimalo kako se u Hrvatskoj provodi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, ocijenivši da je upravo nepoštena trgovačka praksa jedan od glavnih problema koji muči poljoprivrednike.

Uvodno je Mladen Cerovac istaknuo kako je tijekom 2019. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) u postupcima, koji se odnose na nepoštene trgovačke prakse, riješila 62 predmeta, od čega 9 upravnih i 53 neupravna postupka. Agencija je u upravnim postupcima obradila i veliki broj ugovora sklopljenih s dobavljačima trgovaca, otkupljivačima i prerađivačima, priloga, aneksa te općih uvjeta poslovanja. Od ukupno 9 okončanih upravnih predmeta, koji su pokrenuti po službenoj dužnosti, povod za pokretanje 5 upravnih predmeta bila su saznanja iz anonimnih prijava, a 4 su pokrenuta na temelju istraživanja stanja na tržištu. Tijekom 2019. godine dovršeno je istraživanje stanja na tržištu voćem i povrćem pokrenuto 2018. godine, koje je rezultiralo pokretanjem postupaka protiv većeg broja otkupljivača. Cerovac je istaknuo kako primarni cilj Zakona nije kažnjavanje već uspostava pozitivnog poslovnog ozračja i poštivanja poštenih trgovačkih praksi.

Problem nepoštenih trgovačkih praksi gorući je problem ne samo hrvatske, već i europske poljoprivrede, istaknula je Marijana Petir i podsjetila kako je za donošenje Direktive o nepoštenim trgovačkim praksama Europskom parlamentu bio potreban  gotovo cijeli mandat zbog otpora koji je dolazio od strane trgovaca i otkupljivača, ali i nekih zastupnika. Republika Hrvatska jedna je od država članica koja je ovaj Zakon usvojila i prije donošenja europske direktive, no Petir je stava da nije postignut željeni učinak što potvrđuje i Izvješće o radu AZTN-a iz kojeg se prema malom broju prijava može iščitati strah poljoprivrednika od potencijalnog raskida ugovora od strane trgovaca ili otkupljivača u slučaju prijave nepoštenih trgovačkih praksi. Članica Odbora Ružica Vukovac upozorila je kako Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi nisu obuhvaćene „žive životinje“, a što stočare dovodi u nepovoljan položaj, jer nisu u mogućnosti ostvariti pravnu zaštitu u slučajevima nepoštenih trgovačkih praksi. Preuzimanje stoke i neplaćanje računa za istu česte su situacije, no uglavnom prolaze nekažnjeno, naglasila je. Vilim Matula je uz stanje na tržnicama u Gradu Zagrebu upozorio kako najbolja mjesta na tržnicama zauzimaju prekupci, a da su pravi proizvođači smješteni na udaljenijim mjestima, dok je Goran Ivanović, govoreći o Izvješću istaknuo kako bi opsežnost procedura i vidljivu stručnost osoba zaposlenih u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja trebala pratiti i javna dostupnost podataka o provedenim nadzorima, što bi i kupcima dalo mogućnost promišljanja pri donošenju odluke o odabiru proizvoda koji kupuju. Problem predstavljaju i kriteriji prihodovnih cenzusa (100 milijuna kuna za trgovce i 50 milijuna kuna za prerađivače) kao uvjeta za pokretanje upravnog postupka kojim se ove prakse utvrđuju. – Čini se da nepoštene trgovačke prakse,  koje su nastale u poslovanju s tvrtkama s manjim prihodovnim cenzusom, prolaze bez sankcija, rekla je Petir upitavši Mladena Cerovca o postojanju zakonskih osnova kojima bi AZTN o ovim vrstama prekršaja izvještavao Državni inspektorat koji bi po istima postupao u skladu sa Zakonom o trgovini. Petir je upozorila na probleme vezane uz kalibriranje, neizdavanje otkupnog bloka i/ili otkup proizvoda po cijenama koja je niža od cijene za klasu koja se isporučuje na što se posebno žale proizvođači mandarina. Petir je podsjetila i na prodaju tovne junadi iz drugih država članica po dampinškim cijenama, istaknuvši kako se ovaj problem odnosi i na druge sektore (svinjogojstvo, voće, povrće, mlijeko itd.), a može se riješiti snažnijim kontrolama, nedvosmislenim sankcijama i provođenjem zelenih javnih nabava ili plasiranjem domaćih proizvoda na tržište kroz kratke lance opskrbe. – Nije dobro stalno se pozivati na pravila unutarnjeg europskog tržišta i ne činiti ništa. Upravo je zbog toga potrebna snažnija suradnja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Državnog inspektorata, ali i resornog Ministarstva, carine te policije, istaknula je Petir podsjetivši kako je prema izvješću Državnog inspektorata  tržišna inspekcija utvrdila da je svaki četvrti nadzirani subjekt prekršio neki od propisa. – Ovo su poražavajući podatci, potrebna je hitna reakcija jer će proizvođači zbog nepoštenih trgovačkih praksi, koje se ne sankcioniraju, odustajati od proizvodnje, a za par godina pitat ćemo se zašto ne možemo kupiti  jabuku koju je proizveo naš poljoprivrednik ili popiti domaće mlijeko, zaključila je Petir.

Cerovac je odgovarajući na pitanja istaknuo kako veliki poduzetnici protiv kojih se vode postupci zbog  kršenja Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi uglavnom čekaju pravomoćnost rješenja i odugovlače s plaćanjem, dok ih mali poduzetnici plaćaju u rokovima. Od utvrđenih povreda u iznosu od 3,5 milijuna kuna, ukupno je naplaćeno 434 tisuće kuna, naveo je Cerovac, a vezano uz međuresornu i suradnju s nadležnim ministarstvima naglasio je kako Agencija surađuje s Ministarstvom poljoprivrede te da je do sada u dva navrata surađivala s Državnim inspektoratom Republike Hrvatske. Nepravilnosti vezane uz kalibriranje teško je utvrditi, a što se tiče propisivanja standarda kvalitete proizvoda, Cerovac je istaknuo kako bi se isti mogli propisati te kako vjeruje da bi to bilo prema njegovim saznanjima u skladu s pravilima Unije. Za problem dampinških cijena, naglasio je kako je zabranjena prodaja proizvoda ispod najniže cijene u nabavnom lancu. Zbog postojanja disbalansa između trgovaca, otkupljivača i prerađivača donesen je Zakon kako bi se sankcionirale nepoštene trgovačke prakse i istim je bilo potrebno odrediti prihodovni cenzus, rekao je Cerovac i nastavio kako se razina cenzusa može izmijeniti kroz izmjene Zakona koje su najavljene. Kako Agencija nema mogućnost nenajavljenih nadzora i pretraga, to bi također bilo potrebno izmijeniti, smatra Cerovac koji je kao najpozitivniji učinak Zakona istaknuo osiguranje likvidnosti i ubrzanja plaćanja. 

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je zaključno da su izmjene i dopune Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom pripremljene i upućene drugim državnim tijelima na mišljenje, te da će nakon usvajanja na Vladi biti upućene u javno savjetovanje.

Snimku cijele 6. sjednice možete pogledati na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=mmKD49lYCyU&feature=youtu.be

Rasprava predsjednice Odbora za poljoprivredu Marijane Petir o nepoštenim trgovačkim praksama dostupna je na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=9B2fRBZ3Ge0&feature=youtu.be