.png)
Šibenik - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir sudjelovala je u petak u panel raspravi o Dugoročnoj viziji za ruralna područja Europske unije i Hrvatske koji je održan u sklopu 4. Hrvatskog ruralnog parlamenta.
U raspravi su sudjelovali i hrvatski zastupnik u Europskom Parlamentu Karlo Ressler, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek, pomoćnica ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a, Tatjana Huzak, član kabineta potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravke Šuice Toma Šutić te Alexandre Martin ispred Generalne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije.
Predstavljajući Dugoročnu viziju za ruralna područja Martin je istaknuo kako su demografske promjene, niski prihodi, ograničeni pristup uslugama, slaba povezanost, osjećaj zanemarenosti i nedostatak otpornosti neki od izazova u ruralnim područjima. Rekao je kako je Vizija prepoznala i mogućnosti razvoja za ruralna područja, posebno one vezane uz zelenu i digitalnu tranziciju i korištenje potencijala biogospodarstva. Dodao je i kako nerazmjer između potencijala ruralnih područja i upravljanja istima ukazuju na potrebu financiranja potreba ruralnih područja iz više europskih izvora, a što se upravo želi postići Akcijskim planom za ruralna područja.
–Europska ruralna područja nemaju iste potrebe zato je u planiranje mjera koje će se provoditi u okviru Vizije potrebno uključiti stanovnike ruralnih područja i poljoprivrednike te ih pitati za njihove potrebe, rekla je Marijana Petir, istaknuvši kako stanovnike sela trebamo pitati što im treba da bi ostali živjeti na selu, a poljoprivrednike što im treba da bi se bavili poljoprivredom i nastavili proizvoditi hranu za nas. Podsjetila je da je 80 posto teritorija Hrvatske ruralno područje i kako je istaknula, njegov razvoj nije moguće financirati samo iz jednog fonda već je potrebno višeizvorsko financiranje.
Petir je upozorila na nužnost komunikacije između državnih tijela i jačanja administrativnih kapaciteta, posebno u okviru savjetodavne službe, razvojnih agencija i Agencije za plaćanje u poljoprivredi kako bi se prepoznale prioritetne potrebe i pomoglo stanovnicima sela i poljoprivrednicima da njihovi projekti budu podržani i realizirani. –Nije dobro prepoznat prioritet razvoja ruralnog područja ako i dalje favoriziramo financiranje projekata koji predstavljaju nadstandard, poput primjerice biciklističkih staza, dok nismo osigurali dostupnost osnovnih usluga na ruralnim područjima poput obnove prometnica, dostupnosti širokopojasnog interneta, usluga pošte, banake, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, rekla je Petir.
Izrazila je nadu kako će višeizvorsko financiranje koje se predlaže Vizijom pokrenuti projekte koji će ojačati ruralna područja, zaustaviti njihovu depopulaciju i osigurati njihovu privlačnost za postojeće ali i nove stanovnike sela. Podsjetila je i kako je uz administrativno rasterećenje, korisnicima potrebno omogućiti korištenje financijskih sredstava za predfinanciranje projekata iz mjera ruralnog razvoja, posebice kada je riječ o potresom stradalim područjima na kojima poljoprivredici nemaju dovoljno vlastitih sredstava kako bi mjeru za obnovu poljoprivrednih gospodarstava financirali sami, a potom čekali povrat iz Europskog fonda za ruralni razvoj.
–Zajednička koordinacija svih tijela državne i javne uprave i svih sudionika regionalnog razvoja nužna je za ostvarenje ciljeva Vizije, rekla je Tatjana Huzak te dodala kako je Hrvatska poučena dosadašnjim iskustvima uvela Integrirani teritorijalni program koji bi, prema njezinim riječima, trebao prepoznati i riješiti specifične potrebe i probleme ruralnih područja i financirati mjere kroz višeizvorsko financiranje. U tom smislu Huzjak je rekla kako je osigurana koordinacija s regionalnim i lokalnim zajednicama i lokalnim akcijskim grupama koje sudjeluju u radnim skupinama, a koje je pokrenulo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a.
Karlo Ressler je naglasio kako je uz prepoznavanje razlika između ruralnih i urbanih područja potrebno uvažiti i integrirati sve sudionike regionalnog i ruralnog razvoja kako bi se prepoznale potrebe, prioriteti i uvjeti ruralnih područja i osigurala razvojna ravnoteža. Toma Šutić je rekao da postoji svjesnost o negativnim demografskim trendovima na što je nova Europska komisija posebno stavila naglasak jer je prvi put u povijesti osnovala upravo taj portfelj i odlučila izraditi Atlas demografije. Dodao je i kako su Ruralni pakt i Akcijski plan za ruralna područja predloženi s ciljem da ruralna područja postanu snažnija, povezana, otporna i prosperitetna te je dodao kako je bit u osnaživanju ruralnih područja kako bi ona postala atraktivnija za život od urbanih sredina te dodao kako je to posebno došlo do izražaja tijekom ove pandemije.
U raspravi u kojoj su sudjelovali predstavnici Hrvatske mreže za ruralni razvoj i LEADER mreže istaknuta je važnost višeizvorskog financiranja lokalnih akcijskih grupa i decentralizacija u upravljanju sredstvima kojima raspolažu lokalne akcijske grupe. Pohvalili su dosadašnju suradnju s Ministarstvom poljoprivrede ali i pozvali druge resore da slijede isti primjer.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek je istaknuo kako je uloga LAG-ova u realizaciji projekata ključnih za razvoj ruralnih područja važna te da Ministarstvo podržava sve njihove aktivnosti. Osvrnuvši se na pitanje predfinanciranja, rekao je kako sredstva za predfinanciranje provedbe projekata nisu osigurana, no podsjetio je na Sporazum o financiranju između Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanje i HBOR-a s ciljem provedbe financijskog instrumenta „Obrtna sredstva za ruralni razvoj“ što bi po njegovim riječima poljoprivrednicima trebalo pomoći u provedbi projekata važnih za obnovu njihovih poljoprivrednih gospodarstava.
Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora bio je pokrovitelj održavanja 4. Hrvatskog ruralnog parlamenta i 19. Mediteranskog sajma u Šibeniku, a oba događaja otvorila je predsjednica Odbora Marijana Petir. Tom prilikom Odbor je u Šibeniku održao i tematsku sjednicu o Strategiji od polja do stola i kratkim lancima opskrbe hranom.