Split – Pod pokroviteljstvom Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora u Splitu je danas održan 1. Mediteranski poljoprivredni forum u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije na kojem sudjeluje i predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.
Predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, strukovnih udruženja, znanstvene i stručne javnosti okupili su se na Forumu kako bi raspravljali o temama vezanim uz Mediteran kao zajednički prostor življenja, mediteranski identitet i poljoprivredu, brendiranju hrvatskog dijela Mediterana kroz gastronomiju i poljoprivredne proizvode, ali i izazove s kojima se hrvatska poljoprivreda suočava.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Petir je istaknula kako mediteranska poljoprivreda svojim habitusom, zbog ograničenih resursa, poput poljoprivrednog zemljišta i vode te izloženosti klimatskom utjecaju sušnih i vrućih razdoblja, možda najbolje pokazuje održivo upravljanje u poljoprivredi koje se na mediteranskom području prakticira već stoljećima, ali predstavlja i način života koji nas asocira na zdravo i prirodno.
Referirajući se na hrvatske proizvode zaštićene na europskoj razini, poput Šoltanskog maslinovog ulja, Poljičkog soparnika, Malostonske kamenice, Paške janjetine, Dalmatinskog pršuta i Neretvanske mandarine, Petir je rekla kako okus naše hrane nikog ne ostavlja ravnodušnim i zato više pažnje trebamo posvećivati njenoj promociji, posebice mediteranskoj prehrani koja je upisana na UNESCO-v popis svjetske nematerijalne baštine. Društvena, duhovna i materijalna sfera svakodnevnog života, te običaji životnog i godišnjeg ciklusa, kako ističe Petir, temelj su identiteta ljudi koji žive na tom prostoru i kao nasljeđe raznih kultura i utjecaja koje se kontinuirano prenose s koljena na koljeno. U tom smislu, Petir je rekla kako je mediteranska prehrana više od hrane te definira način života blizak novim europskim trendovima poput europskog Zelenog plana i Strategije od polja do stola koji od nas zahtijevaju odgovornije ponašanje prema resursima koje koristimo.
- I posljedice pandemije bolesti uzrokovane virusom COVID-19 pokazale su da sektor poljoprivrede, posebno mali i srednji poljoprivredni proizvođači, kao i sektor šumarstva i uz šumu vezanih industrija, koji su izravno povezani s ruralnim područjem, pokazuju najveću otpornost, pa je i to razlog da na njima temeljimo razvoj i dugoročno planiramo kako njihove proizvode učiniti tržišno atraktivnijim i dostupnijim krajnjim potrošačima, podižući pri tome svijest o važnosti korištenja održivih poljoprivrednih praksi, istaknula je Petir. Također je važno, kako je naglasila Petir, raditi na unutarnjoj koherentnosti mjera otpornosti i njihovom usklađivanju s ciljevima ruralnog razvoja, specijalizacije i digitalne transformacije poljoprivrede, kružne i bio ekonomije posebice pri donošenju odluka od najviših do najnižih razina upravljanja.
- U ovoj koherentnosti upravo kratki lanci opskrbe hranom mogu doprinijeti povezivanju zelene i plave njive pa je zbog njihovog malog ugljičnog otiska važno vrednovati doprinos koji daju borbi protiv klimatskih promjena i istovremenom osiguravanju dostupnosti svježe lokalno proizvedene hrane krajnjim potrošačima i drugim sektorima kao što je to primjerice turizam, ali i raditi na jačanju tržišnog položaja samih poljoprivrednika koji hranu proizvode i istovremeno čuvaju ruralni prostor, rekla je Petir. Istaknula je da u tom smislu utjecaj europske i nacionalne trgovinske politike, potreba provođenja edukativnih i informativnih aktivnosti koje bi osigurale prepoznatljivost domaćih proizvoda i skepticizam hrvatskih poljoprivrednika prema bilo kojem obliku udruživanja predstavljaju prepreke koje stoje na putu snaženja kratkih lanaca opskrbe hranom i potrebno ih je rješavati.
- Vjerujem kako će i rasprave koje će se provesti u okviru ovoga Foruma osvijestiti važnost mediteranske poljoprivrede za cjelokupni koncept specifičnog načina života usklađenog s prirodom i dati priliku nekim novim idejama i aktivnostima koje će mediteransku poljoprivredu učiniti privlačnijom za nove i mlade poljoprivrednike, a što će utjecati na zaustavljanje trenda depopulacije ruralnih područja i promjenu stila života, zaključila je Petir.
U nastavku Foruma Petir je predstavila Deklaraciju o Alpe-Adria-Dunav području slobodom od GMO-a koju je Odbor za poljoprivredu uputio prošlog tjedna u proceduru usvajanja u Hrvatskome saboru, a kojom se ukazuje na važnost provođenja okolišno osjetljivih poljoprivrednih praksi u poljoprivrednoj proizvodnji, zaštitu i očuvanje prirode i bioraznolikosti u Alpe-Adria-Dunav području i prava država članica Europske Unije na samostalno odlučivanje o uvođenju živih GMO-a u okoliš. Rekla je i kako je Hrvatska zemlja slobodna od GMO-a i da nam je cilj da tako ostane u budućnosti, te naglasila kako spomenuta Deklaracija predstavlja dodatnu podršku tom opredjeljenju kao i poticaj snažnijem razvoju ekološke poljoprivrede i održivim oblicima turizma.