Zagreb – Hrvatska ima kvalitetne poljoprivrednike, velike proizvodne potencijale i rezultate na kojima možemo graditi našu prehrambenu sigurnost, istaknula je predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir na konferenciji Agri Food Forum 2026., koju je u Zagrebu organizirala Motus Media. U razgovoru s stručnjakom za medije i komunikaciju Tomislavom Cerovcem govorila je o konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, položaju domaćih proizvođača na tržištu, korištenju europskih sredstava i budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike.
Odgovarajući na pitanje o rezultatima korištenja europskih sredstava i istodobnom rastu uvoza hrane Petir je naglasila da potpore Zajedničke poljoprivredne politike primaju poljoprivrednici u svim državama članicama EU-a te da bi bez njih mnogi hrvatski proizvođači teško opstali na tržištu. Podsjetila je da su potpore pridonijele očuvanju dohotka i modernizaciji gospodarstava, a kao pozitivan pokazatelj navela je i nalaz OECD-a o povećanju broja korisnika potpora za mlade poljoprivrednike.
- Oko 49 posto sredstava Zajedničke poljoprivredne politike usmjeravali smo u ruralni razvoj, kojim smo financirali ne samo poljoprivrednu proizvodnju i preradu nego i vrtiće, društvene domove i infrastrukturu važnu za život na selu. To su potrebna ulaganja, ali ne povećavaju sva izravno proizvodnju hrane pa bi kod analiza učinka potpora to trebalo biti uzeto u obzir. Hrvatska ostvaruje visoku samodostatnost u proizvodnji žitarica i uljarica, ali ne proizvodimo dovoljno voća, povrća, mesa i mlijeka. Ako želimo promijeniti takvo stanje i povećati domaću proizvodnju moramo više ulagati u ono što smo već predvidjeli Strategijom poljoprivrede do 2030. godine – povećanje produktivnosti i konkurentnosti, jačanje proizvodnje i stvaranje veće dodane vrijednosti. Istodobno, investicijske potpore koristi samo oko tri posto naših poljoprivrednih gospodarstava. Zato moramo pojednostavniti natječaje, ubrzati postupke i omogućiti većem broju proizvođača ulaganja u proizvodnju i preradu, poručila je Petir.
Na pitanje o prehrambenoj izloženosti Hrvatske i mogućnostima boljeg pozicioniranja domaćih proizvoda na tržištu, Petir je posebno istaknula austrijski sustav standarda kvalitete hrane o čemu je Odbor za poljoprivredu već dao svoje prijedloge. - Sličan sustav trebamo razvijati i u Hrvatskoj, uz uvažavanje naših tradicionalnih proizvoda i proizvodnih posebnosti. Tako bi potrošači lakše prepoznali kvalitetu, a naši proizvođači bili konkurentniji, naglasila je.
Govoreći o tome gdje nastaje razlika između proizvođačke i maloprodajne cijene hrane, upozorila je na visoke trgovačke marže i potrebu pravednije raspodjele vrijednosti između proizvođača, prerađivača i trgovaca. Podsjetila je da je Odbor za poljoprivredu upozoravao na prijavljene slučajeve marži do 80 posto na pojedinim hrvatskim proizvodima te zatražio da se tim pitanjem pozabavi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).
- Iz AZTN-a smo dobili odgovor da nema ovlasti regulirati trgovačke marže i maloprodajne cijene. No to ne znači da pitanje treba ostati bez odgovora. Moramo znati koliki su stvarni troškovi proizvodnje, otkupne cijene i trgovačke marže te kako se vrijednost raspodjeljuje od polja do police, istaknula je Petir. Podsjetila je da je AZTN u istraživanju tržišta za 2025. godinu objavio prosječne bruto marže od 37,6 posto za pekarske proizvode, 28,3 posto za svježe voće i povrće te 20,9 posto za mlijeko i mliječne proizvode.
Govoreći o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi, Petir je podsjetila da je Odbor za poljoprivredu predložio da se prodaja proizvoda ispod troškova njihove proizvodnje proglasi nepoštenom trgovačkom praksom. Kao primjer navela je Španjolsku, koja je zakonski uredila odnose u lancu opskrbe hranom tako da cijena koju kupac plaća prethodnom sudioniku u lancu mora pokrivati njegove stvarne proizvodne troškove.
- Ne možemo očekivati povećanje domaće proizvodnje ako se na našem tržištu prodaju proizvodi ispod njihovih proizvodnih troškova, a naši poljoprivrednici zbog toga ne mogu postići cijenu koja pokriva njihove troškove. Moramo osigurati ravnopravne tržišne uvjete i pravedniju raspodjelu vrijednosti u lancu opskrbe hranom, poručila je Petir.
Podsjetila je i da je Hrvatski sabor, na prijedlog Odbora za poljoprivredu, donio zaključak kojim je zatraženo praćenje proizvođačkih cijena i troškova proizvodnje te je Ministarstvo poljoprivrede u tu svrhu trebalo osnovati radnu skupinu. - Ako druge države mogu pratiti proizvodne troškove, moramo pronaći način da to radimo i u Hrvatskoj, naglasila je Petir. Na pitanje kako povećati domaću proizvodnju i osigurati poljoprivrednicima stabilniji plasman, naglasila je važnost njihova udruživanja. Kazala je kako zajedničkom nabavom repromaterijala, organizacijom skladištenja i zajedničkim nastupom na tržištu proizvođači mogu smanjiti troškove i ojačati pregovaračku poziciju.
- Na inicijativu Odbora za poljoprivredu Vlada je izmijenila pravila zelene javne nabave i otvorila dodatne mogućnosti za uključivanje proizvoda iz kratkih lanaca opskrbe hranom i sustava kvalitete u nabavu za škole, bolnice i druge javne ustanove. Sada je važno da te mogućnosti doista zažive, da javne institucije primjenjuju donesena pravila i da se proizvođači organiziraju za redovitu opskrbu”, kazala je Petir.
Govoreći o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike i mogućem smanjenju sredstava u europskom proračunu, Petir je upozorila na rizik narušavanja ravnopravnih tržišnih uvjeta ako bogatije države članice budu mogle izdvajati znatno više za svoje poljoprivrednike. - Hrvatska se mora zalagati za snažnu Zajedničku poljoprivrednu politiku, dostatna i predvidiva sredstva te jednaka pravila za sve europske poljoprivrednike, istaknula je, dodavši kako ulaganja treba usmjeriti u povećanje proizvodnje, produktivnosti i dodane vrijednosti.
Na pitanje o dodatnim mogućnostima financiranja strateških ulaganja predstavila je svoj prijedlog povezivanja poljoprivredne infrastrukture sa sigurnosnim i obrambenim ciljevima. - Predložila sam da se silosi, mlinovi, hladnjače, klaonice i logističko-distribucijski centri prepoznaju kao infrastruktura dvojne namjene te da se razmotri mogućnost njihova financiranja u okviru odgovarajućih izdvajanja za obranu i sigurnost povezanih s NATO-ovim ciljevima. Takva infrastruktura jača konkurentnost poljoprivrednika u redovitim okolnostima, a u krizama osigurava kontinuitet opskrbe hranom, rekla je.
- Naš cilj mora biti više kvalitetne domaće hrane po priuštivim cijenama za građane, bolji dohodak poljoprivrednika i snažnija domaća prehrambena industrija. Prehrambena sigurnost pitanje je nacionalne sigurnosti i zato sam predložila njezino izričito uključivanje u Strategiju nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, zaključila je Petir.