.png)
Strasbourg – Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe (PSVE) u sastavu: voditeljica Izaslanstva Marijana Balić te članovi Zdravka Bušić, Davor Ivo Stier, Domagoj Hajduković i Stephen Nikola Bartulica sudjeluju u radu jesenskog zasjedanja PSVE-a koje se održava u Strasbourgu od 10. do 14. listopada 2022. godine.
Parlamentarci su plenarno zasjedanje započeli minutom šutnje za žrtve rata u Ukrajini. Prilikom otvaranja sjednice predsjednik Parlamentarne skupštine Tiny Kox kazao je kako Vijeće Europe podržava hrabru borbu ukrajinskog naroda da zaštiti, podupre i ponovno stekne nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet svoje zemlje. Ranije istoga dana, ministar vanjskih poslova Irske i trenutačni predsjedatelj Odbora ministara Vijeća Europe Simon Coveney, predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Tiny Kox i glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić u zajedničkoj izjavi snažno su osudili ruske zračne napade na ukrajinska mjesta i gradove u posljednjih nekoliko dana u kojima su smrtno stradale mnoge žrtve, uključujući i djecu. Lideri Vijeća Europe pozvali su Rusku Federaciju na poštivanje mjera koje je izdao Europski sud za ljudska prava o suzdržavanju od napada na civile i civilne objekte, uključujući stambene prostore kao i na prekid agresije, ispunjavanje svojih obveza prema međunarodnom pravu i bezuvjetno povlačenje s cijelog teritorija Ukrajine.
Plenumu su se obratili i visoki gosti među kojima predsjednik Irske Michael D. Higgins, predsjednik Švicarske Konfederacije Ignazio Cassis, predsjednik Vlade Albanije Edi Rama, a videovezom se uključio predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Visoki dužnosnici pozvali su na novu, dugoročniju viziju Vijeća Europe u svijetlu ruske agresije na Ukrajinu te istaknuli važnost nedjeljivosti ljudskih prava i predanosti široj definiciji sveobuhvatne sigurnosti na kontinentu.–Danas, na ovome mjestu, vidimo povijesno važne rezultate dijaloga u Europi, između Europljana. Vidimo poteze koji su Europu učinili neviđeno jačom. Nikada u povijesti ujedinjena Europa nije bila tako jaka kao danas. Dakle, usredotočite se na sve što je potrebno kako bismo spriječili ruske teroriste da unište naše živote. To je moć dijaloga, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski članovima Parlamentarne skupštine. Napomenuo je kako Europa može odigrati povijesnu ulogu u stvaranju međunarodnog kaznenog tribunala za agresiju Rusije na Ukrajinu te dodao kako je to najbolji način da se zaštite načela međunarodnog prava.
Osim ruske agresije na Ukrajinu, glavne teme jesenskog zasjedanja bile su sukobi između Azerbajdžana i Armenije, europska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana, borba protiv islamofobije u Europi, sigurne zemlje za tražitelje azila, ilegalna odvraćanja migranata, prijetnje zabrana Povorki ponosa (Pride) u državama Vijeća Europe, utjecaj Brexita na ljudska prava u Irskoj, sprečavanje diskriminacije protiv žena u sportu, budućnost radničkih prava i sprečavanje diskriminacije temeljem cijepljenja.
Član hrvatskoga Izaslanstva Davor Ivo Stier u raspravi o potpori europske perspektive zemljama Zapadnog Balkana podsjetio je na koncept uređenja Europe nakon pada berlinskog zida kao, kako je naglasio, cjelovite, slobodne i mirne Europe te ustvrdio da je ovaj koncept poljuljan u svijetlu ruske agresije na Ukrajinu. –To za posljedicu ima slabljenje ideje europske integracije i poticanje fragmentacije, rekao je Stier te dodao kako je sada više nego potrebno ojačati neovisnost, suverenitet i teritorijalni integritet svih šest zemalja Zapadnog Balkana. –Zemlje Zapadnog Balkana trebaju udvostručiti svoju predanost Europskoj uniji i to reformama, vladavinom prava, demokratičnošću, borbom protiv korupcije, ali i usklađivanjem sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, što uključuje i sankcije protiv Ruske Federacije, zaključio je Stier.
Zastupnik Domagoj Hajduković je, govoreći o istoj temi, istaknuo kako članstvo u Vijeću Europe treba biti priprema za članstvo u Europskoj uniji te u tom kontekstu izrazio nadu da će parlamentarci PSVE-a podržati kandidaturu Kosova za punopravnim članstvom u Vijeću Europe. Parlamentarci su se u raspravi složili oko toga kako je nužno da Zapadni Balkan ostane u fokusu daljnjeg proširenja Unije, iako se u međuvremenu pojavila potreba za podrškom europskim težnjama drugih zemalja, kao što su Ukrajina, Gruzija i Moldavija.
Voditeljica saborskoga Izaslanstva Marijana Balić je sudjelovala u objedinjenoj raspravi o sigurnim trećim zemljama za tražitelje azila i odvraćanju (pushbacks) na kopnu i moru te istaknula kako su odvraćanja migranata problem svih europskih država koji zahtijeva rješenje u koje je uključena čitava Europa. Napomenula je kako je izvjestitelj Europskog parlamenta za primjenu schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj nedavno posjetio našu zemlju te izrazio zadovoljstvo razinom naše pripremljenosti kao i uloženim naporima u procesu pristupanja Schengenu, što daje dodatni poticaj Hrvatskoj, ali i cijeloj Uniji da uz preporuke PSVE-a pronađe zajedničko rješenje za suočavanje s ovim izazovima.
–Kao članica EU-a s najduljom vanjskom granicom Europske unije, Hrvatska se svakoga dana suočava s pritiskom migranata koji pokušavaju nezakonito prijeći granicu. Uz očuvanje sigurnosti vanjske granice Unije, Hrvatska prije svega pridaje iznimnu pažnju ljudskim pravima i ljudskim životima, provodeći potrebne i preporučene mjere i aktivnosti, rekla je Balić te dodala kako očuvanje granica, sigurnost građana i poštivanje međunarodnog prava i zaštite izbjeglica nisu u međusobnom proturječju, već mogu i moraju biti zajedno postignuti.
Zastupnica Zdravka Bušić u raspravi o istoj temi napomenula je kako su u hrvatskom fokusu aktivnosti i programi edukacije policijskih službenika u suradnji s civilnim društvom i međunarodnim organizacijama, a kako je rekla, posebni stručni programi iz područja zaštite ljudskih prava provode se u okviru srednjeg i visokog obrazovanja policijskih službenika. Domagoj Hajduković je dodao kako je ključno pitanje na koji način zaštititi migrante, ali i zemlje kroz koje migriraju. –Moramo obeshrabriti opasne migracije poput prelazaka Sredozemnog mora, pješačenje na velikim udaljenostima, primjerice od Bangladeša do Grčke, prilikom čega migranti često postanu plijen krijumčara, trgovaca ljudima, kriminalaca, a maloljetnici bez pratnje često su izloženi nasilju i zlostavljanju, kazao je Hajduković.
Tijekom zasjedanja Parlamentarne skupštine održana je dodjela nagrada za ljudska prava „Vaclav Havel“. Ovogodišnja, deseta po redu, dodijeljena je pritvorenom ruskom oporbenom političaru Vladimiru Kara-Murzi zbog njegove hrabrosti u suprotstavljanju ruskom režimu. –U današnjoj Rusiji potrebna je nevjerojatna hrabrost za suprotstavljanje vlastima. Kara-Murza danas pokazuje tu hrabrost iz svoje zatvorske ćelije, rekao je predsjednik PSVE-a Tiny Kox uručivši nagradu supruzi Evgeniji Kara-Murza.
Jedna od tema u fokusu jesenskog plenuma bila je i održavanje 4. sastanka na vrhu predsjednika država i vlada članica Vijeća Europe s ciljem odlučivanja o budućoj ulozi Vijeća Europe kao najstarije europske političke zajednice u zaštiti mira i promicanja blagostanja za sve europske građane, a temeljem poštivanja vladavine prava, ljudskih prava i demokracije.