Parlamentarna skupština Vijeća Europe na izvanrednom zasjedanju raspravljala o posljedicama agresije Rusije na Ukrajinu

Strasbourg – Na izvanrednoj sjednici Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, održanoj u hibridnom formatu u utorak i srijedu, sudjelovali su voditeljica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Vijeću Europe Marijana Balić te članovi Zdravka Bušić i Davor Ivo Stier, dok su članovi Sabina Glasovac i Domagoj Hajduković na sjednici sudjelovali videokonferencijskim putem. 

Otvarajući izvanrednu sjednicu, koja je u fokusu imala raspravu po žurnom postupku o posljedicama agresije Rusije na Ukrajinu, predsjednik Tiny Kox pozvao je Skupštinu na trenutak šutnje za sve žrtve kako je rekao ovog brutalnog rata koji nikada nije trebao započeti i stoga bi trebao odmah prestati. Ujedno je pozdravio sve članove ukrajinskog izaslanstva i zahvalio im na svim dostavljenim informacijama o posljedicama agresije na Ukrajinu. Kox je naglasio kako je nakon sazivanja izvanredne sjednice primio pismo Odbora ministarskih zastupnika Vijeća Europe sa zahtjevom upućenim Skupštini za davanje mišljenja o daljnjoj mogućoj uporabi članka 8. Statuta Vijeća Europe, kao odgovora na rusku agresiju na Ukrajinu. Naime, Odbor ministara Vijeća Europe je 25. veljače 2022. suspendirao predstavnička prava Ruske Federacije prema članku 8. Statuta Vijeća Europe, u kojemu stoji da svaka članica Vijeća Europe koja je ozbiljno prekršila članak 3. Statuta može biti suspendirana od svojih predstavničkih prava i zatražena od Odbora ministara na povlačenje prema članku 7. Statuta. Ako država članica ne udovolji ovom zahtjevu Odbor može odlučiti o prestanku članstva te države prema datumu o kojemu odlučuje Odbor.
 
U nastavku sjednice umjesto predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskoga Skupštini se videokonferencijskim putem obratio predsjednik Vlade Ukrajine Denis Šmihal koji je zatražio izbacivanje Ruske Federacije iz Vijeća Europe kao oštar odgovor na neopravdanu agresiju na Ukrajinu i kršenje temeljnih ljudskih prava na život. Optužio je ruske čelnike za grubo kršenje zakona ratovanja te istaknuo da se kazna za terorizam i genocid ne može izbjeći. Zahvalio je susjednim zemljama na podršci i solidarnosti. –Svima onima koji su pružili utočište, toplinu, gostoprimstvo i pažnju našim ženama, našoj djeci, hvala – to su prave vrijednosti naše zajedničke europske obitelji, zaključio je Šmihal.

Razmijenjena su mišljenja i s državnim podtajnikom Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne suradnje Benedettom Della Vedovom, koji je u okviru talijanskog predsjedanja Odborom ministara predstavio korake poduzete nakon agresije Rusije na Ukrajinu. Posebno je istaknuo zajedničko djelovanje Odbora, Skupštine i glavne tajnice Vijeća Europe koji su u zajedničkoj izjavi, objavljenoj 8. ožujka ove godine, najsnažnije osudili rusku agresiju na Ukrajinu. Obavijestio je Skupštinu kako će se Odbor ministara sastati 17. ožujka 2022. kako bi razmatrao daljnje korake, nakon davanja mišljenja Skupštine.

Istupajući ispred političke skupine EPP-a Davor Ivo Stier obratio se podtajniku i naglasio kako EPP najoštrije osuđuje agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu te očekuje brzi odgovor i akciju Odbora ministara nakon glasovanja Skupštine o mišljenju koje su zatražili. Ujedno je istaknuo kako je nužno spriječiti svako moguće prelijevanje ovoga rata u druge dijelove Europe te naznačio da je Zapadni Balkan vrlo osjetljivo područje. Stoga je uputio pitanje može li se očekivati da će talijansko Predsjedništvo dodatno potaknuti Bosnu i Hercegovinu na reformu izbornog zakona kako bi se spriječile nestabilnosti te predviđaju li se daljnje aktivnosti u cilju zaštite demokracije i ljudskih prava na ovim prostorima.

Podtajnik Della Vedova je odgovorio da talijansko Predsjedništvo osuđuje i nastavit će osuđivati svaki pokušaj diskreditacije Vijeća Europe. Vezano uz Bosnu i Hercegovinu podtajnik je napomenuo kako je nedavno posjetio Sarajevo te vodio razgovore vezane uz izbornu reformu i izbore. Izrazio je nadu kako će se reforma provesti brzo, jer je to, kako je istaknuo, vrlo važno za stabilnost Bosne i Hercegovine.

Skupštini se obratila i glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić upozorivši na tešku povredu članka 3. Statuta te ponovila kako Odbor ministara očekuje mišljenje Skupštine o daljnjim postupanjima prema Rusiji.

Tijekom drugoga dana zasjedanja Skupština je raspravljala o nacrtu Mišljenja koje je ispred Odbora za politička pitanja i demokraciju pripremila izvjestiteljica Ingjerd Schou. Rasprava je uključila velik broj članova Skupštine koji su bili jedinstveni u osudi ruske agresije na Ukrajinu i traženju zajedničkoga djelovanja u isključivanju Rusije iz Vijeća Europe. Skupštini su se obratili i članovi ukrajinskoga izaslanstva podijelivši potresna osobna svjedočanstva o događanjima u Ukrajini.

Zastupnik Stier je u obraćanju istaknuo kako vodstvo Ruske Federacije posljednjih godina nastoji ostvariti svoju sferu utjecaja na prostoru bivšeg SSSR-a, takozvani „ruski svijet“, što pokazuje i vojna agresija na Gruziju, aneksija Krima, sukobi na istoku Ukrajine te sadašnja agresija na Ukrajinu. Naglasio je kako takvo djelovanje predstavlja otvorenu prijetnju sigurnosti u Europi posebno ističući pokušaje imitacije „ruskog svijeta“ i na jugoistoku Europe. –To je bilo vidljivo i prilikom odlučivanja o suspenziji Rusije u Odboru ministara i u tom kontekstu je jasna važnost potpore neovisnosti, suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, rekao je Stier te zaključio kako treba djelovati bez oklijevanja i poslati jasnu poruku Odboru ministara o trenutnom izbacivanju Rusije iz Vijeća Europe.

U obraćanju članovima Skupštine zastupnik Hajduković je podsjetio na rat u Hrvatskoj te na retoriku, brutalnost i napade na civilno stanovništvo koji su bili vrlo slični svemu što se događa u Ukrajini. Iskazao je svoje suosjećanje sa stanovništvom Ukrajine, braniteljima i ukrajinskim prijateljima. Naglasio je kako Vijeće Europe treba štititi svoje vrijednosti i postignuća te dao podršku Ukrajini u zahtjevu za članstvo u Europskoj uniji. Završno je napomenuo kako treba zaštititi i rusko stanovništvo koje ne podupire agresiju i koje trpi posljedice režima u kojemu živi. 

Po završetku rasprave Parlamentarna skupština je jednoglasno usvojila Mišljenje koje će uputiti Odboru ministara Vijeća Europe.