PAM i TURKPA raspravljali o međuregionalnoj suradnji u oblikovanju otpornog gospodarskog oporavka od pandemije Covida-19

Zagreb – Parlamentarna skupština Mediterana (PAM) i Parlamentarna skupština zemalja turskog govornog područja (TURKPA) organizirale su u utorak zajednički sastanak, putem videokonferencije, s temom međuregionalne suradnje u oblikovanju otpornog gospodarskog oporavka. Na sastanku su sudjelovale voditeljica saborskog Izaslanstva u PAM-u Ljubica Maksimčuk i članica Katica Glamuzina.

U protekloj godini PAM i TURKPA potpisali su Sporazum o razumijevanju u kojemu su potvrdili strukturiranu suradnju o pitanjima od zajedničkog interesa. Zajednička organizacija današnjeg sastanka predstavlja prvi korak u suradnji, s ciljem razmjene iskustava o zakonodavnim okvirima vezanima uz gospodarski oporavak obiju regija.

Sudionici sastanka, parlamentarci i brojni stručnjaci, imali su priliku razmijeniti mišljenja o važnim strateškim područjima. Jedna od tema bila je vezana uz gospodarski oporavak privatnog sektora, posebno malih i srednjih poduzeća zahvaćenih krizom uzrokovanom pandemijom Covida-19. Zatim se raspravljalo o planovima i mjerama za ekološku i digitalnu tranziciju nacionalnih gospodarstava te zaključno o pitanjima modela suradnje u osiguravanju cjepiva i prevladavanja zdravstvene krize uzrokovane koronavirusom.

Jedan od ciljeva sastanka bilo je povezivanje zastupnika nacionalnih i regionalnih parlamenata s predstavnicima međunarodnih institucija i stručnjacima za pojedina područja, kako bi se osigurale različite perspektive koje omogućuju raspravu o najučinkovitijim strategijama i najboljim praksama za oporavak gospodarstava.

U svojem obraćanju voditeljica Izaslanstva Ljubica Maksimčuk posebno se osvrnula na Instrument "EU sljedeće generacije" i Mehanizam za oporavak i otpornost, čija je svrha pojačati oporavak gospodarstva od pandemije Covida-19 i učiniti ga otpornijim na buduće krize, a u okviru kojega će Hrvatskoj na raspolaganju biti gotovo 9,4 milijarde eura, od čega oko 6 milijardi eura bespovratnih sredstava. Predstavila je i donošenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2023. kao ključnog dokumenta koji je uvjet za korištenje sredstava iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost. Plan će sredinom travnja biti predstavljen u Saboru, a njegovo prihvaćanje očekuje se na sjednici Vlade krajem travnja, nakon čega će biti upućen Europskoj komisiji.

Članica Izaslanstva Katica Glamuzina predstavila je mjere kojima Hrvatska pridonosi izgradnji klimatski neutralne i zelene Europe putem Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. – 2030., u kojem se iznose planovi s integriranom vizijom energetske i klimatske tranzicije u sljedećih deset godina. S obzirom na to da Europska unija nastoji postati globalnim predvodnikom u zelenom gospodarstvu i na taj način utjecati na ostale zemlje da pojačaju svoje napore u borbi protiv klimatskih promjena, postizanje ciljeva planira se osigurati kombinacijom inicijativa Unije i dosljednih nacionalnih politika utvrđenih u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima. Glamuzina je naglasila kako je posebna pozornost posvećena ciljevima do 2030. godine, koji uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova, energiju iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i elektroenergetsku međusobnu povezanost. Zaključno je istaknula kako je kriza uzrokovana koronavirusom negativno utjecala i na položaj žena i obiteljsko nasilje te kako je nužno u planovima oporavka voditi računa o mjerama za rodnu ravnopravnost.

Sudionici sastanka složili su se kako bez zajedničkog djelovanja znanosti, politike, civilnog društva i privatnog sektora na svim razinama neće biti moguće izvršiti potrebne promjene.

Voditeljica Izaslanstva Ljubica Maksimčuk će glavne poruke s današnjeg sastanka predstaviti videoporukom sudionicima Globalne parlamentarne radionice u okviru proljetnog sastanka Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, koji će se održati 5. i 6. travnja 2021.