Zagreb - Okrugli stol koji je u utorak u Hrvatskom saboru organizirao Klub zastupnika SDP-a okupio je istaknute znanstvenike, liječnike, političke organizatore i zastupnike SDP-a i Možemo! posvećene javnom, egalitarnom i univerzalno dostupnom zdravstvu vrhunske kvalitete. Pokrovitelj skupa, predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Mišo Krstičević, istaknuo je da ova inicijativa kreće od potrebe prelaska s monokauzalnih objašnjenja, moraliziranja i jednostavnih, lakih rješenja na detekciju uzroka erozije javnog zdravstvenog sustava. Slojevita privatizacija prema obrascu “potfinanciraj – pobrini se da stvari ne funkcioniraju – ljudi postanu bijesni – predaj sve privatnom sektoru” zahtijeva širenje fokusa s opravdanog nezadovoljstva korupcijskim skandalima i listama čekanja na perspektivu koja može preokrenuti taj proces i napraviti promjenu ozbiljnog, štamparovskog formata.
Krstičević je izrazio određenu dozu zadovoljstva time što primarna zaštita i preventiva sve više dobivaju zasluženo mjesto u raspravama o zdravstvenoj politici. - Dok se još prije nekoliko mjeseci najvažnija bila nabava lijekova, bolnički dio sustava i bolnički liječnici, kao diskurzivno i financijski najsnažniji akteri, u posljednje vrijeme i domovi zdravlja dobivaju sve vidljiviji profil. Prvenstveno to treba zahvaliti predsjednici SDP-ovog Savjeta za zdravstvo Sari Medved koja je važnost obnove primarne zaštite istaknula u nedavno publiciranom programskom dokumentu, a još prije 5, 6 godina je i svoje prve priloge zdravstvenoj politici posvetila upravo problematici domova zdravlja, istaknuo je Krstičević. – Kolegica Kekin uvijek ističe da javno zdravstvo treba djelovati da se ljudi i ne razbole, da ne dođu u bolnicu niti na terapiju lijekovima, nego da se što više potencijalne patologije riješi u domu zdravlja, u preventivi i obrazovanju, rekao je Krstičević dodavši kako je Javnom zdravstvu to u interesu, što se nikako ne bi moglo reći za veledrogerije, trgovce opremom, udruge poslodavaca u zdravstvu itd. - Odnosno, kako je to formulirao Toni Prug s Filozofskog fakulteta u Rijeci, dok je javno zdravstvo strukturno zainteresirano za zdrave ljude, privatnom sektoru je u interesu što bolesniji čovjek koji svoje liječenje može dobro platiti. S druge strane, hrvatska javna zdravstvena politika još uvijek ne zna koliko i kakve opreme je potrebno nabaviti da bi se svaki dom zdravlja pretvorio u ustanovu koja ljudima pruža sve što i objedinjeni hitni bolnički prijem, a posebno ne znamo kako te domove zdravlja nastaniti novim naraštajem liječnika kojima će obiteljska medicina postati privlačnim zanimanjem, naglasio je Krstičević.
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ivana Kekin istaknula je da nam najbolji liječnici trebaju upravo na primarnoj razini, umjesto da studentima medicinskih fakulteta desetljećima poručujemo da tamo idu „luzeri“. - To je poruka koju šalju svi ministri, uključujući i sadašnju ministricu, kada postavljaju bolničko-centrični sustav i sve svode na specijalista u bolnici, u kuli bjelokosnoj, na Rebru, kazala je Kekin. Zastupnica Možemo! Rada Borić ilustrirala je važnost obiteljskih liječnika primjerom iz Finske koja je to zanimanje uspjela učiniti društveno respektabilnim, podjednako kao i zanimanje učitelja.
Na početku okruglog stola Karmen Lončarek s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Dorja Vočanec sa Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Toni Prug su ukratko predstavili nalaze Mapiranja profitnog i javnog zdravstva u Gradu Zagrebu koje su nedavno objavili putem Centra za mirovne studije. Autori istraživanja istaknuli su da, kada se uvodi novi lijek ili način liječenja, on prolazi kroz dug i zahtjevan proces provjera, sve kako bi se zaštitilo zdravlje pacijenata. No, kad se uvode nove organizacijske ili financijske mjere u zdravstvu, takvih provjera uglavnom nema. Posljedice tih odluka za zdravlje ljudi ostaju neistražene i neprovjerene. Privatizacija hrvatskog zdravstva dobar je primjer. Ona se odvija postupno, gotovo neprimjetno, ali s dugoročnim posljedicama.
Obiteljski liječnik u Domu zdravlja Zagreb – centar Ino Protrka iznio je cijeli niz uvida koji mogu unaprijediti rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a Ana Vračar iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju istaknula je važnost fokusa zdravstvene politike na radne uvjete medicinskih sestara u zdravstvenom sustavu.
Fotograf Marko Ercegović na okruglom stolu je predstavio knjigu Dom zdravlja koju je s Igorom Lasićem objavio putem udruge Blok, a donosi fotografije i tekstove s istoimene izložbe te dvojice autora. Riječima Igora Lasića: “Poduži niz adresa koje pripadaju Domu zdravlja Zagreb Zapad posjetili smo 2023. i 2024. godine da bismo sadržajnije osluhnuli glas i prenijeli sliku iz čekaonica i ordinacija. Liječnice i medicinske sestre s kojima smo se susretali dok rade te pacijentice i pacijenti nerijetko su nam i sami isticali tu pripadnost zajedničkom, univerzalnom interesu”.