.png)
Erevan – Zastupnici Davor Bernardić i Zvonimir Troskot sudjelovali su od 18. do 20. studenoga na 21. jesenskom zasjedanju Parlamentarne skupštine Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (PS OESS). Više od 300 sudionika, uključujući dvjestotinjak parlamentaraca iz 50 zemlja raspravljalo je o o temi “OESS u vrijeme krize: uloga Parlamentarne skupštine u odgovoru na vanjske izazove“.
Jesensko zasjedanje započelo je pozivima na jačanje multilateralizma, uključujući jačanje OESS-a uoči 50. obljetnice postojanja ove organizacije koja će se obilježiti 2025. godine, a kako bi se izgradili održivi mir i istinska sigurnost u euroatlantskoj regiji. Glavni govornici i parlamentarci istaknuli su sadašnje sukobe u Ukrajini i na Bliskom istoku, ali i nedavna vojna neprijateljstva na Južnom Kavkazu, kao dokaze potrebe za hrabrijim pristupom u okviru međunarodne diplomacije i suradnje na području sigurnosti.
Parlamentarci su sudjelovali na tri sjednice Parlamentarne konferencije : prva na temu „Rješavanje sigurnosti: uloga OESS-a u eri sukoba“, druga na temu “Korupcija kao temeljna prijetnja miru i sigurnosti“ i treća na temu “Poštivanje svih: zaštita manjina i ljudi pogođenih sukobima“.
Na svečanom otvaranju govorili su premijer Armenije Nikol Pashinyan, predsjednik Narodne skupštine Armenije Alen Simonyan i predsjednica PS OESS-a Pia Kauma. Pashinyan je govorio o armensko-azerbajdžanskom mirovnom procesu, ističući da su glavna načela mira dogovorena, ali da značajne prepreke i trajno nepovjerenje između dviju zemalja i dalje koče napredak. Pozvao je na kontinuirane napore za normalizaciju odnosa u regiji. Predsjednik Parlamenta Simonyan istaknuo je izazove s kojima se njegova zemlja suočava nakon rujanske vojne operacije u Azerbajdžanu, naglasivši da se radi mirnog suživota za buduće generacije mirovni pregovori moraju nastaviti. –Trenutačno postoji povijesna prilika, rekao je Simonyan, naglasivši da Armenija također želi normalizirati odnose s Turskom. –Našoj regiji treba mir, kazao je.
–Dok naizgled plovimo iz krize u krizu, ne uspijevajući predvidjeti velike događaje, trebali bismo se podsjetiti da su se prije gotovo pola stoljeća naše zemlje još jednom udružile kako bi prekinule ovaj destruktivni krug, rekla je Kauma i naglasila kako kroz zajedničke vrijednosti i učinkovit multilateralizam, OESS od tada nastoji postići veću stabilnost i sigurnost u toj velikoj regiji, ali da će bez jake političke volje multilateralizam uvijek biti ograničen.
Na prvoj sjednici Parlamentarne konferencije govorili su glavna tajnica OESS-a Helga Schmid i tajnik Vijeća sigurnosti Republike Armenije Armen Grigoryan. Govoreći o ulozi OESS-a u vrlo izazovnoj političkoj klimi, Schmid je rekla da OESS, usprkos izazovima, nastavlja ispunjavati svoje mandate i igrati značajnu ulogu u jačanju sigurnosti za sve. Grigoryan je govorio o iskustvima Armenije u demokratizaciji, istaknuvši da je Armenija posljednjih godina prošla kroz dramatične promjene. Demokratizacija je učinila zemlju otpornijom na vanjske izazove, rekao je, izrazivši uvjerenje da će demokracija opstati u Armeniji i da može značajno pridonijeti miru i stabilnosti.
Bernardić je u sastavu Parlamentarnog tima za podršku Ukrajini (Parliamentary Support Team for Ukraine - PSTU) sudjelovao na sastanku na kojemu se raspravljalo o ratu Ruske Federacije protiv Ukrajine, ali i o sigurnosti, gospodarskoj i ekološkoj te ljudskoj dimenziji rata. Govora je bilo i o naporima OESS-a da zadrži Ukrajinu u prvom planu međunarodne pozornosti i da koristi sve alate organizacije za jačanje ukrajinske otpornosti pred ratom i pozivanje Rusije na odgovornost. OESS je kroz Program potpore za Ukrajinu usredotočen na pitanja kao što su rješavanje nagaznih mina, jačanje ukrajinskih institucija i pomoć Ukrajini da krene naprijed s programom reformi.
Bernardić je kao voditelj saborskog Izaslanstva sudjelovao i u radu Stalnog odbora PS OESS-a koji se sastao zbog izvješća predsjednice PS OESS-a, rizničara, glavnog tajnika i svih predsjednika ad hoc odbora.
Drugog dana Parlamentarne konferencije raspravljalo se o borbi protiv korupcije i zaštiti manjina.
Pod predsjedanjem potpredsjednice Parlamentarne skupštine OESS-a i posebne predstavnice za borbu protiv korupcije Irene Charalambides održana je druga sjednica na kojoj su izlagali Alexandra Habershon iz Svjetske banke, Mariam Galstyan, članica Komisije za prevenciju korupcije Armenije i Konstantine Vardzelashvili iz Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a. U raspravi su parlamentarci istaknuli nacionalne napore u svojim državama, napominjući da borba protiv korupcije zahtijeva zakonodavne promjene, kao i preispitivanje odnosa između vlade i građana. Također je rečeno da novinari i civilno društvo trebaju biti oči i uši društva te da je krivični progon ključan čimbenik.
Na trećoj sjednici, kojom je predsjedavala potpredsjednica Parlamentarne skupštine OESS-a Daniela De Ridder, govorili su Fernand De Varennes, bivši posebni izvjestitelj UN-a za pitanja manjina i Yeghisheh Kirakosyan, predstavnik Armenije za međunarodna pravna pitanja. De Ridder je otvorila sjednicu ukazujući na humanitarne posljedice vojne operacije u rujnu prošle godine u regiji Karabah u Azerbajdžanu, zbog koje je više od 100.000 ljudi pobjeglo u Armeniju u manje od tjedan dana. Napominjući da svijet sada doživljava nasilnije sukobe nego u bilo kojem trenutku od 1945. godine, De Varennes je istaknuo da mnogi od njih uključuju pritužbe manjina. Kako bi se spriječio sukob, rekao je, ključno je zaštititi prava manjina, a pozornost je potrebna prema raseljenim osobama diljem svijeta, kojih je više od 110 milijuna.
Kirakosyan je istaknuo da je u Armeniji rasna diskriminacija zabranjena i da zemlja koristi sve međunarodne forume za postizanje mirnog rješavanja sporova. U raspravi su parlamentarci pokrenuli pitanja kao štu su potreba usvajanja zakona za integraciju djece izbjeglica i osiguravanje osjećaja stabilnosti za sve ranjive skupine. Istaknuto je da međunarodne organizacije moraju pojačati odgovor na ratove i pružiti potporu onima koji trpe njihove posljedice.
Drugog dana zasjedanja također su se sastali Ad hoc Odbor za migracije i Ad Hoc Odbor za borbu protiv terorizma kao i Mreža mladih parlamentaraca kako bi analizirali provedene aktivnosti i raspravili o planu za predstojeći rad. Predsjednica PS OESS-a Pia Kauma izvijestila je Odbor za migracije o svom nedavnom posjetu prihvatilištu za izbjeglice u Armeniji, prenoseći priče koje je čula od mnogih ljudi koji su morali napustiti svoje domove zbog vojne operacije u Azerbajdžanu u rujnu. Armenija je obavila posao vrijedan divljenja osiguravajući ugodne životne uvjete, ali teškoće koje su ljudi pretrpjeli su znatne, rekla je. Na sastanku Odbora za borbu protiv terorizma kojim je predsjedao potpredsjednik PS OESS-a Reinhold Lopatka, članovi su razgovarali o nedavnim aktivnostima. Lopatka je također izvijestio članove Odbora o svom nedavnom posjetu Izraelu gdje se susreo s ljudima koji su izravno pogođeni Hamasovim terorističkim djelovanjem 7. listopada 2023.
Mediteranskim forumom PS OESS-a, kao posljednjim dijelom jesenskog zasjedanja predsjedao jefrancuski senator Pascal Allizard, posebni predstavnik PS OESS-a za pitanja Mediterana, a na njemu su govorili predsjednica PS OESS-a Pia Kauma i predsjedavajući Grupe OESS-ovih mediteranskih partnera za suradnju Vesa Häkkinen. Posebni predstavnik Allizard smatra da se izraelsko-palestinski sukob mora riješiti na temelju uzajamne sigurnosti. –Jedino održivo rješenje je dvodržavno rješenje koje zahtijeva vitalne procese za mir i sigurnost koji su navedeni u Helsinškom završnom aktu OESS-a i Povelji Ujedinjenih naroda, rekao je Allizard.
Veleposlanik Häkkinen istaknuo je da se mediteranska regija suočava s nekoliko međudimenzionalnih izazova, uključujući rat izazvan Hamasovim terorističkim napadom 7. listopada. OESS nudi vrijedne alate, rekao je, istaknuvši da je OESS-ovo mediteransko partnerstvo izvrsna platforma za suzbijanje sigurnosnih prijetnji. Mediteranski forum uključio je i obraćanja parlamentarnih izaslanstava OESS-ovih mediteranskih partnera za suradnju. U video obraćanju predsjednik Knesseta Amir Ohana opisao je zločine od 7. listopada, ističući da su žrtve pretrpjele torturu i ekstremno nasilje. Nakon ovih užasa, rekao je, Izrael je odlučio da mora djelovati. –Izrael ima obvezu osigurati sigurnost i zaštitu svojih građana, rekao je Ohana.
U raspravi je naglašeno i više puta ponovljeno kako oružani sukobi moraju osigurati punu zaštitu civila. Dugotrajni sukob na Bliskom istoku prepreka je razvoju i postizanju drugih međunarodnih ciljeva, poput rješavanja klimatskih promjena, rekli su parlamentarci. Također je bilo poziva na trenutačno oslobađanje svih talaca koje drži Hamas. Ocijenjeno je da Izrael ima pravo na samoobranu i da se njegove vojne operacije moraju usredotočiti na razoružavanje terorističkih skupina u potpunom skladu s međunarodnim humanitarnim pravom. Ujedno je posebno izražena zabrinutost zbog strašne humanitarne situacije u Gazi i njezinog razornog učinka, posebno na žene i djecu. Istaknuta je kolektivna odgovornost zbog zaštite ljudskog života i ljudskog dostojanstva te da humanitarne stanke moraju omogućiti da pomoć stigne do potrebitih.
Troskot je u dijelu rasprave o migrantima istaknuo pitanje ilegalnih migranata na državnim granicama Republike Hrvatske te potrebu kontroliranog upravljanja tom krizom u svrhu izbjegavanja mogućih negativnih posljedica i zaštite ljudskih prava svih koji mogu postati uključeni u te procese.
Na marginama sastanaka Bernardić i Troskot sastali su se s članovima Biroa PS OESS-a, premijerom Republike Armenije Nikolom Pashinyanom, predsjednikom armenske Nacionalne skupštine Alenom Simonyanom, Izaslanstvom SAD-a te Izaslanstvom Armenije. Tijekom sastanaka istaknuli su podršku mirnom rješavanju aktualnih prijepora i sukoba. Sudjelovali su i na sastanku izaslanstava država Srednje i Istočne Europe na kojem se razgovaralo o organizaciji zajedničke konferencije.