Održana zajednička tematska sjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbora za obitelj, mlade i sport o dostupnosti predškolskog odgoja

Zagreb – O dostupnosti predškolskog odgoja svoj djeci pod jednakim uvjetima u Hrvatskoj raspravljali su u srijedu zastupnici, predstavnici izvršne vlasti, stručnjaci, predstavnici akademske zajednice, predstavnica UNICEF-a te predstavnici strukovnih udruga.

Rasprava je provedena kako bi se potražila rješenja za aktualne probleme regionalnih nejednakosti u dostupnosti i kvaliteti ranog i predškolskog odgoja te iznalaženja modela podrške gradovima i općinama koji ne mogu osigurati dostupnost predškolskog odgoja. 

Kako je uvodno naglašeno zajednička tematska sjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbora za obitelj, mlade i sport organizirana je na prijedlog pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević koja je u izlaganju istaknula kako je uključenost djece u dječje vrtiće odnosno programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj među najnižima u Europskoj uniji. –Kvalitetan predškolski odgoj i obrazovanje pravo je svakog djeteta i ključan za kognitivni razvoj djeteta, ali i preduvjet za daljnji uspjeh, rekla je pravobraniteljica za djecu te dodala kako je obuhvat djece na razini opće populacije u Hrvatskoj 82 posto. Posebno je naglasila problem dostupnosti za određene kategorije kao što su djeca romske nacionalne manjine, djeca s posebnim potrebama, kao i ona koja žive u ruralnim ili udaljenim područjima. 

U nastavku je upozorila na činjenicu kako se stopa pohađanja predškolskih ustanova nije povećala posljednjih godina te predstavila određene zaključne primjedbe UN-ovog Odbora za prava djeteta iz lipnja 2022. godine u kojima se Hrvatskoj preporučuje proširenje dostupnosti obrazovanja u ranom djetinjstvu, posebno za djecu nezaposlenih roditelja, romsku djecu i djecu s teškoćama u razvoju te ojačavanje uloge središnje vlade u smanjivanju regionalnih nejednakosti u obrazovanju u ranom djetinjstvu, uključujući uspostavljanje učinkovite organizacije mreža dječjih vrtića. 

Govoreći konkretno o izazovima s kojima se njezin ured susreće naglasila je kako su to žalbe roditelja na broj mjesta u vrtićima, kriteriji za upis te sufinanciranje troškova. –I prema Konvenciji o pravima djeteta države su obvezne omogućiti odgovarajuću skrb kada je riječ o dostupnosti, ali i kvaliteti predškolskih programa te predlažemo da se posebno vodi računa o ujednačavanju odredbi kriterija za upis na nacionalnoj razini, osiguravanju stručnog kadra, posebno stručnih suradnika u vrtićima, uvođenju nacionalnog modela financiranja kako bi se osigurala kvaliteta predškolskog odgoja za svu djecu, ali i općenito kreirala nacionalna predškolska politika, rekla je zaključno Pirnat Dragičević. 

Predsjednica Udruge odgajatelja Sidro Katarina Turković Gulin osvrnula se na konkretne izazove s terena i iz prakse napomenuvši kako je prema podacima Zavoda za statistiku samo 57,8 posto djece rane i predškolske dobi, na nacionalnoj razini, uključeno u neki od programa. Kao najosjetljiviju skupinu navela je djecu s poteškoćama u razvoju koja nisu u dovoljnom broju uključena ne samo u sustav predškolskog obrazovanja već i u sustav socijalne skrbi i zdravstva.

–Mi smo se obvezali na uključivanje većeg broja djece u sustav ranog i predškolskog obrazovanja i to je definirano u Nacionalnom planu razvoja sustava obrazovanja, ali pitanje je kako će se to provesti kroz provedbeni plan, rekla je Turković Gulin te dodala kako postoji visoka razina obrazovanosti odgajatelja u Hrvatskoj, ali i ukazala na odredbu Zakona o predškolskom odgoju u kojem je ostavljena mogućnost zapošljavanja nestručne zamjene. U tom kontekstu je upozorila da u vrtićima kao nestručne zamjene rade i kozmetičarke i frizerke koje nisu kompetentne i dovoljno kvalificirane, a rekla je i kako još uvijek ne postoji pravilnik kojim bi se definiralo tko je pomoćnik u vrtiću ili tko je komunikacijski pomoćnik, kako se obrazuju, tko ih plaća i koje su im zadaće. –Govoreći o kvaliteti kadra upravo niz problema proizlazi iz zakonskog okvira koji nije dovoljno dobar, a mnogi provedbeni akti u području predškolskog obrazovanja ne postoje, zaključno je upozorila Turković Gulin.

Profesorica s Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mirjana Šagut govorila je, među ostalim, o nacionalom kurikulumu predškolskog odgoja naglasivši kako je on odličan, svjetski napravljen, fleksibilan, humanistički, razvojan, no da ostaje pitanje realnih mogućnosti njegove provedbe. –Naša je pedagogija i naš odgoj humanistički i u središtu joj je dijete, djetetova dobrobit i emancipacija i nema više sile od djeteta, rekla je Šagut te dodala kako su predškolske ustanove 'prva linija fronte' od kojih se očekuje rješavanje problema. Istaknula je veliku važnost bavljenja odgojem u najranijoj dobi te istaknula prednosti ranog  uključivanja u predškolski sustav obrazovanja koji pozitivno utječe na razvoj djeteta te korelira, kako je rekla, s uspješnim intelektualnom razvojem i socijalnim razvojem djece

Predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Regina M. Castillo još je jednom istaknula preporuke UN-ovog Odbora za prava djeteta posebno ističući dostupnost pod jednakim uvjetima i osnaživanje uloge središnje vlade u smanjivanju nejednakosti. –Potrebno je osigurati učinkovitu mrežu dječjih vrtića, kvalitetno obrazovanje za svako dijete bez obzira na socioekonomski status, a upravo se UNICEF bavi univerzalnošću dječjih prava, naglasila je Castillo te pozdravila velike investicije u infrastrukturu kojima će se, kako je rekla, do 2030. godine u Hrvatskoj otvoriti 22 500 novih mjesta u predškolskim ustanovama. 

Govoreći o podacima Eurostata naglasila je kako je prosjek obuhvata djece u predškolskim ustanova na razini EU-a 92,7, posto, dok je taj podatak za Hrvatsku 77,8 posto. –To je ogromna razlika, a kad govorimo o obuhvatu romske djece ili djece s poteškoćama te su brojke još i manje, upozorila je predstavnica UNICEF-a za Hrvatsku. Naglasila je i kako se vrtić ne percipira kao pravo svakog djeteta već se gleda kao usluga te dodala kako je postotak djece u vrtićima veći što su općina ili grad razvijeniji. Zaključila je kako se moramo usredotočiti na dostupnost, ali i osiguravanje kvalificiranog osoblja te biti inovativni i razmišljati 'izvan okvira' kad je riječ o osiguranju predškolske skrbi u mjestima koja nemaju vrtiće. –Ured UNICEF-a Hrvatska spreman je pružiti tehničku pomoć partnerima u Hrvatskoj oko svih točaka kako bi se postigli uvjeti za veću dohvatljivost i osiguranje dostupnosti predškolskog obrazovanja za svu djecu, zaključila je Castillo.

Prije otvaranje rasprave o područjima svojih nadležnosti govorili su predstavnici izvršne vlasti-ravnateljica Zavoda za socijali rad Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Tatjana Katkić Stanić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade  Željka Josić te državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Stipe Mamić. 

Katkić Stanić je predstavila preporuke Vijeća Europe o predškolskom obrazovanju i govorila o inicijativi EU Jamstvo za svako dijete koju je pokrenula Europska komisija ciljem da najranjivija djeca u Europskoj uniji imaju pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, uslugama skrbi za djecu, adekvatnim uvjetima stanovanja i kvalitetnoj prehrani, a koji se provodi u partnerstvu s UNICEF-om. U nastavku je detaljno predstavila i aktivnosti i mjere iz Nacionalnog akcijskog plana ove inicijative naglasivši važnost međusektorske suradnje. Josić je potvrdila kako sva djeca u Hrvatskoj nemaju jednake uvjete i mogućnosti u pohađanju predškolskih ustanova, no naglasila je kako se oko 500 vrtića obnovilo, rekonstruiralo i proširilo, ali i izgradilo. –Naš ured nastavlja s velikim infrastrukturnim natječajima s kojima smo krenuli 2018. godine kad smo započeli s osiguravanjem podrške poboljšanja materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima, rekla je Josić. Državni tajnik Mamić je predstavio novi sustav Ministarstva znanosti i obrazovanja u čijoj se bazi nalazi 140 000 djece koja su upisana u odgojno-obrazovne ustanove koje skrbe o djeci.–Prema brojkama kojima mi raspolažemo broj uključene djece u vrtiće je značajno narastao, primjerice u 2016./2017. godini bilo je 131 000 djece, dok je sada taj broj preko 140 000 tisuća, s iznimkom za Grad Zagreb gdje se smanjio s 39 000 na 35 000, a znamo i zašto-institut majka odgajateljica smanjio je broj djece u vrtićima, rekao je Mamić. U nastavku je govorio o ostalim statističkim pokazateljima istaknuvši kako je u sustavu 15 000 odgajatelja od kojih čak 80 posto ima visokoškolsku naobrazbu te da najveći gradovi imaju dohvat od 80 do 90 posto. 

Kako je istaknuto nakon žustre i sadržajne rasprave, o važnosti ove teme i svih aspekata o kojima je bilo riječi, govori činjenica da su sudionici gotovo tri i po sata raspravljali, analizirali i nudili moguća rješenja za postojeće izazove. U raspravi su uz saborske zastupnike i uvodničare sudjelovali i predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave koji su doprinos raspravi dali konkretnim primjerima s terena.