.png)
Zagreb - Odbor za zaštitu okoliša i prirode, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo te Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu održali su u srijedu zajedničku sjednicu posvećenu pojavi bespravne gradnje i njezinih posljedica na održivo korištenje prostora i zaštitu okoliša.
Osim članova triju odbora, u radu sjednice sudjelovali su i predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Hrvatske komore arhitekata, akademske zajednice, stručne javnosti te udruga civilnog društva iz područja zaštite okoliša i prirode.
Predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Sandra Benčić uvodno je istaknula kako je pojava bespravne gradnje aktualan i gorući problem i to ne samo u građevinskim zonama nego i izvan njih, a posebice zabrinjava bespravna gradnja na pomorskom dobru, kulturno povijesnim cjelinama i zaštićenim područjima. - Osnova prostornog razvoja su njezin geografski položaj i prirodno-geografska obilježja, a gradnja s dozvolom jedan je od osnovnih uvjeta, naglasila je Benčić. Podsjetila je kako je prostor najvrjedniji resurs koji Hrvatska ima, posebno prostor obale gdje se odvija dinamična ekonomska aktivnost i stoga te prostore treba zaštititi od devastacije.
– Cilj ove sjednice je da se kroz zaključke koje će izglasati sva tri odbora donesu konkretne preporuke za eventualne izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju i gradnji, ali i donesu preporuke kako ojačati kapacitete naših institucija koje djeluju na terenu, posebno Inspektorata te kako riješiti sukobe nadležnosti između različitih tijela kako bi se ojačala njihova pozicija u rješavanju i prevenciji bespravne gradnje, kazala je Benčić. Napomenula je kako se prema velikom broju predstavki koje stižu Odboru za zaštitu okoliša i prirode može uočiti kako je u posljednjih nekoliko godina pritisak na prostor ojačan, a kao razlozi pojave nezakonitog građenja često se ističu dugotrajnost postupka ishođenja dozvola, sporost u rješavanju pojedinih pitanja, a navodi se i problem različitog tumačenja propisa i prostornih planova.
Predrag Štromar, predsjednik Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo kazao je kako je prostor Hrvatske zajedničko nasljeđe koje se sada devastira i pitanje je što će se ostaviti generacijama koje dolaze. - Potrebno je da se osvijestimo i da se sankcioniraju oni koji grade bez dozvole i tako uništavaju prostor, rekao je Štromar.
Predsjednik Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu Pero Ćosić rekao je kako više od 10 posto svjetske populacije živi na uskom obalnom području, posebno na Mediteranu. - Luke i obale su u središtu ekonomskih interesa, ali donose i razne opasnosti, od devastacije obale do onečišćenja mora, kazao je Ćosić. Smatra da je potrebno razviti uspješan koncept razvoja obalnog prostora, iskoristiti ga za gospodarski razvoj, ali i osigurati njegovu zaštitu. – Potreban nam je cjeloviti sustav upravnog inspekcijskog nadzora jer na terenu često dolazi do prebacivanja odgovornosti, a tu postoji manevarski prostor za zaobilaženje zakona, istaknuo je Ćosić te dodao kako je važan čimbenik i utvrđivanje granica pomorskog dobra i uknjižba.
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat govorio je o ulozi ministarstva u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš tj. utvrđivanja mogućih izravnih i neizravnih utjecaja zahvata na tlo, vodu, biološku raznolikost, staništa, krajobraz itd. Također je naglasio kako se prije izdavanja lokacijske dozvole provodi postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za Ekološku mrežu Natura 2000.
Državna tajnica iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš iznijela je planove ministarstva za nadolazeće razdoblje, kao što je donošenje Zakona o legalizaciji infrastrukture čija je izrada u tijeku. Kao jednu od novina istaknula je kako će se prije početka izvođenja gradnje prvo morati ustanoviti da glavni projekt nije protivan postojećem prostornom planu. Dodala je da ministarstvo nastavlja razvoj i nadogradnju informacijskog sustava i digitalizaciju što bi trebalo olakšati posao i institucijama i građanima.
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver kazao je kako postoji dugačak povijesni kontinuitet pomorskog dobra nad kojim se ne može stjecati vlasništvo. Vezano uz gradnju i granice pomorskog dobra rekao je kako jedinice lokalne uprave i samouprave moraju voditi računa o tome tko gradi na pomorskom dobru, kao što moraju voditi brigu o sanaciji pomorskog dobra i izvan luka. Najavio je donošenje novoga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kojim bi se bolje definirali pojmovi sanacije i rekonstrukcije na pomorskom dobru, dohranjivanje plaže isključivo prirodnim materijalima i bez mijenjanja njezina prirodnog izgleda, a zakonom bi se definiralo prenošenje dijela inspekcijskog nadzora na JLS i komunalne i lučke redare. Pri tom je istaknuo veliki problem ljudskih resursa u lučkim kapetanijama, odnosno zapošljavanje inspektora s visokom stručnom spremom.
Pomoćnik glavnog državnog inspektora Krunoslav Bašić istaknuo je da Državni inspektorat sam, bez sinergije s drugim tijelima državne uprave i JLS, ne može postići zadovoljavajuće rezultate. Upozorio je na pojavu bespravne gradnje na poljoprivrednim zemljištima te na dvosmislenost propisa što se pokazuje kroz primjere iz sudske prakse kada u identičnim predmetima sudovi donose različite odluke zbog različitih tumačenja odredbi zakona ili propisa. Bašić je naveo kako je Inspektorat u posljednje tri godine donio preko 8000 rješenja, a od kojih oko 3000 o uklanjanju.
Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac kazala je kako su arhitekti i urbanisti Komore kroz razne projekte uključeni u sve procese prostornog uređenja u gradnji, te da iz prakse mogu navesti niz eklatantnih primjera kršenja zakona. - Svjesni smo da zakonski okvir zahtjeva radikalne promjene, on se pokazao neučinkovit, spor, kompliciran, pa je proces legalne gradnje u skladu s prostornim planovima toliko usporen da je potaknuta bespravna gradnja kako bi se izigrao zakonski okvir, kazala je Bunjevac. HKA je pripremila i niz teza za izmjene zakonskog okvira iz područja prostornog uređenja i mjere koje bi riješile probleme koji usporavaju procese. Među ostalim to su unaprjeđenje investicijske klime, potreba za zaštitom prostora kao najvrednijeg resursa, prilagodba gradnje klimatskim promjenama i povećanjem otpornosti na katastrofe, poštivanje ekološke održivosti, poštivanje preuzetih obveza iz europskih dokumenata itd. Smatra da sustav prostornog uređenja treba učiniti fleksibilnijim, potaknuti vrsnoću i kvalitetu izgradnje u prostoru te voditi brigu o cjelokupnosti procesa gradnje, od određivanja lokacijskih uvjeta, projektiranja, procesa gradnje do održavanja. – Potrebno je harmonizirati Zakon o prostornom uređenju sa drugim zakonima, npr. o poljoprivrednom zemljištu, a bespravnu gradnju onemogućiti tako da legalna gradnja bude brža i jeftinija, istaknula je Bunjevac.
Docent Željko Smolčić s Građevinskog fakulteta u Rijeci iznio je primjer iz prakse vezan uz manipulaciju dohrane obale i to materijalom koji sadrži zemlju te smatra važnim jasno zakonski definirati kojim se materijalom smije dohraniti ili nasipati obala. Profesor Dalibor Carević s Građevinskog fakulteta u Zagrebu govorio je također o projektu vezanim uz nasipavanje i dohranjivanje plaža koji utječu na izgled pomorskog dobra. Objasnio je kako su neki od ciljeva projekta razviti bazu podataka dohranjivanih plaža te evidentirati koliko JLS ima suradnju s biolozima zbog utjecaja dohranjivanja na biocenozu, podmorje i samu obalu. I Carević je također istaknuo kako je dohranjivanje obale siva zona koja se eksploatira i zloupotrebljava. - U Hrvatskoj imamo 2000 plaža, a samo 5 posto su šljunčano – pješčane zbog čega se plaže nasipavaju, kazao je Carević te naglasio kako bi trebalo napraviti pravilnik koji bi jasno definirao kojim materijalom se može vršiti nasipavanje i dohranjivanje i koji bi trebao sadržavati tehničke specifikacije za te postupke.
U raspravi koja je uslijedila članovi triju Odbora dodatno su upozorili na neophodnu međuresornu suradnju kad se radi o uređenju prostora, te usklađivanje zakona i strategija koji se odnose na prostor, poput Strategije održivog razvoja turizma, Zakona o prostornom uređenju, Zakona o pomorskim lukama, Zakona o poljoprivrednom zemljištu itd. Upozoreno je još jednom na devastaciju obale i to ne samo kroz dohranjivanje i nasipavanje plaža, već i kroz loše upravljanje i nadzor nad brodogradilištima, zbog čega se onečišćuje i devastira more i podmorje gdje se brodogradilište nalazi.
Posebno je istaknut problem bespravne gradnje izvan granica građevinskog područja s obzirom na prisutnu parcelizaciju poljoprivrednog zemljišta i devastaciju šumskog zemljišta divljom gradnjom u pojedinim dijelovima Hrvatske, a koje mijenjaju krajobraz, utječu na oborinsku odvodnju, onečišćuju podzemlje i izvore pitke vode itd. Iz toga razloga treba donijeti hitne izmjene Zakona i podzakonskih akata, te uvesti stroge kazne za prekršitelje, istaknuto je u raspravi. Naglašena je potreba jasnog definiranja nadležnosti inspekcija, te potreba jačanja kapaciteta Inspektorata i JLS kvalificiranim stručnjacima iz područja građevinarstva. Apeliralo se i na potrebu revidiranja Pravilnika o jednostavnim građevinama koje se grade na usitnjenim poljoprivrednim zemljištima. Kao poseban problem naveden je i problem urbanizacije onih prostora koji su djelomično legalizirani, pri čemu bi bilo uputno uvažiti prijedloge struke za urbanu sanaciju i obnovu.