Split – U drugom dijelu Međuparlamentarnog sastanka odbora za vanjsku politiku MED9 u Splitu održana su tri panela, koja su moderirali Domagoj Juričić, savjetnik za upravljanje političkim rizicima i partner u konzultantskoj kući MKPS, izvanredni profesor dr. sc. Gordan Akrap, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju na Sveučilištu obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ i profesor dr. sc. Božo Skoko, redoviti profesor strateškog komuniciranja i prorektor Sveučilišta Algebra Bernays, koji su kao nezavisni stručnjaci dali veliki doprinos.
U okviru prvoga panela pod nazivom „Uloga Zapadnog Balkana u osnaživanju stabilnosti i suradnje na Mediteranu“, uzvanicima su se obratili zamjenica predsjednika Odbora za europske i vanjske poslove u Parlamentu Albanije Albana Vokshi, zastupnica u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marina Pendeš, član Odbora za europske integracije Skupštine Crne Gore Adrijan Vuksanović te ravnatelj Uprave za Jugoistočnu Europu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Stribor Kikerec.
Zastupnici iz triju država na području Zapadnog Balkana, koji očekuju članstvo u Europskoj uniji, a i sudjelovanje u MED skupini u budućnosti, predstavili su svoja iskustva i viđenja situacije u vlastitim državama iz perspektive oporbenih političkih predstavnika koji su posvećeni europskoj budućnosti svojih zemalja. Na panelu je istaknuto kako je za stabilnost Zapadnog Balkana nužno provođenje reformi koje su ključne i za približavanje Europskoj uniji te usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije. Sudionici su potvrdili snažnu potporu eurointegracijskom procesu država na Zapadnom Balkanu s jasnom porukom da se proširenje treba temeljiti na zaslugama svake pojedine države i ispunjavanju kriterija za članstvo. Hrvatski predstavnici još jednom su potvrdili snažnu potporu Hrvatske eurointegracijskom putu država Zapadnog Balkana uz aktivno pružanje tehničke pomoći na svim institucionalnim razinama.
Drugi panel bio je posvećen pitanjima sigurnosti, održivosti i otpornosti na Mediteranu. Uvodna izlaganja održali su pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu u Ministarstvu unutarnjih poslova Hrvatske Zoran Ničeno, ravnateljica Uprave za Europu u
Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Terezija Gras, izvanredni profesor na Katoličkom Sveučilištu Svetog Srca u Milanu Laris Gaiser i ravnateljica Uprave za održivi razvoj i javnu turističku infrastrukturu u Ministarstvu turizma Sandra Posavec.
Raspravljalo se o Mediteranu koji je kroz povijest bio prostor susreta civilizacija, trgovine i kulturne razmjene, ali i zona sukoba i geopolitičkih napetosti. Područje Mediterana predstavlja ključni prometni trgovački pravac ne samo za oko 550 milijuna ljudi koji na njemu žive nego i onih koji u znatnoj mjeri ovise o sigurnosti tog pomorskog prometnog pravca. Mediteran se nalazi u središte velikih sigurnosnih, gospodarskih, okolišnih i društvenih izazova koji izravno utječu na Europu i njezino šire susjedstvo, a trebao bi biti izvor energetske sigurnosti i stabilnosti država koje ga okružuju kao i onih koje se posredno naslanjaju na Mediteran. Istaknuta je važnost Pakta za Mediteran te potvrđena važnost partnerstava država u mediteranskom prostoru, u kontekstu obrane interesa EU-a izvan svojih granica.
Treći, završni panel bio je posvećen geostrateškoj važnosti Mediterana. Izlaganja su održali zastupnik u Europskome parlamentu Karlo Ressler, profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Đana Luša, voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Marko Pavić i izvanredni profesor dr. sc. Gordan Akrap, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju na Sveučilištu obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“.
Naglašena je geostratešku važnost Mediterana te je potvrđena njegova uloga poveznice između Europe, Afrike i Bliskog istoka kao važnog energetskog i prometnog koridora na kojemu se odvijaju i migrantske rute. Poseban naglasak stavljen je na potrebu jačanja regionalne i multilateralne suradnje među državama Mediterana kako bi se učinkovito odgovorilo na pitanja održivog razvoja, energetike i sigurnosti. Zaključeno je kako je potrebno dugoročno ulaganje Europske unije u stabilnost jugoistočne Europe te da njezina budućnost u velikoj mjeri ovisi o sposobnosti upravljanja mediteranskim prostorom i krizama koje iz njega proizlaze.
Hrvatski sabor i Odbor za vanjsku politiku su pokretanjem parlamentarne dimenzije MED9 željeli pokazati kako je ova skupina puno više od geografski ograničenog područja, te da u ovakvim okvirima može i treba artikulirati zajedničke interese prema partnerskim državama u Europi, ali i djelovati na vlastite vlade u realizaciji postavljenih ciljeva.
Sudionici su se usuglasili oko završnih zaključaka na ovom prvom sastanku u okviru parlamentarne dimenzije MED9, odlučni u daljnjem osnaživanju ove političke grupacije utjecajnih zemalja Europske unije koje u središte zajedničkih interesa stavljaju prije svega stvaranje sigurnosnog okvira za sve, kao i primjene jasnog načela približavanja država Zapadnog Balkana Europskoj uniji po principu individualnih zasluga svake zemlje kandidatkinje. Također su se usuglasili da je potreban još jači doprinos parlamentarne diplomacije u sveukupnim raspravama o temama Mediterana.
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Krstulović Opara na posljetku se zahvalio svima na plodonosnoj raspravi i potvrdio usuglašeni zaključak o potrebi da parlamentarna dimenzija MED9 zaživi i u budućnosti kroz međuparlamentarne sastanke kao potreban alat i sredstvo u postizanju afirmacije europske Mediteranske politike.