Zagreb – U povodu obilježavanja Svjetskog dana raka, koji se obilježava 4. veljače, saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku u četvrtak je održao tematsku sjednicu “Važnosti sveobuhvatnog genskog profiliranja i genetičkog testiranja u liječenju i prevenciji raka“.
–Na današnjoj sjednici okupili smo priznate stručnjake i dionike iz javnog i civilnog sektora, kako bismo još jednom naglasili važnost zajedničkih napora u borbi protiv zloćudnih bolesti. Govorit ćemo o prevenciji bolesti te prepoznavanju visokorizičnih pojedinaca i srodnika kojima treba omogućiti odgovarajuće dostupne metode zaštite i smanjenja rizika, rekla je uvodno predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Renata Sabljar Dračevac, istaknuvši kako je u Saboru prije četiri godine, na Svjetski dan borbe protiv raka, osnovana neformalna i nestranačka skupina “Zastupnici u borbi protiv raka“.
O temi je uvodno govorio predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju Stjepko Pleština s osvrtom na bolje ishode liječenja. Kao najvažnije faktore koji će dovesti do onih rezultata koje očekujemo u osiguravanju boljih ishoda liječenja raka naveo je primarnu prevenciju, rano otkrivanje raka, bolji odaziv na skeniranja. –Uz postojeće nacionalne programe ranog otkrivanja raka uvodimo pilot projekt detekcije raka prostate, a radi se i na ranoj detekciji melanoma, rekao je Pleština. Naglasio je kako je to značajno jer se često misli da u Hrvatskoj imamo loše rezultate liječenja, a ne govori se, kako je upozorio, o tome u kojem se stadiju ti karcinomi otkrivaju.
–Prioritet je primarna prevencija, da uopće ne dođe do pojave bolesti, a kad već dođe do toga cilj nam je rano otkriti bolest kako bismo imali bolje konačne ishode, a trebamo i optimalno liječenje uz ranu, pravovremenu i ispravnu dijagnostiku, a tako i liječenje, rekao je Pleština dodavši kako ono treba biti najviše učinkovito uz čuvanje kvalitete života, a da terapija treba biti ona s najmanje nuspojava i najmanjom toksičnošću.
Nadalje, kako je rekao onkologija je dramatično napredovala i u liječenje je uvedeno jasno profiliranje tumora iznalaženjem obilježja koje pojedini tumor ima. Kako je naglasio Pleština, danas, za razliku od nekad, imamo značajno veću učinkovitost liječenja uz značajno smanjene nuspojave i produljenje života uz veće terapijske mogućnosti. –Ovome treba prilagoditi zdravstvenu mrežu, a jučer je upravo donesen strateški okvir Nacionalni plan protiv raka koji obvezuje sve dionike od zdravih građana, bolesnika, njihovih udruga preko zdravstvenih profesionalaca svih struka i zdravstvene administracije, Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, rekao je Pleština.
Govoreći o personaliziranom liječenju istaknuo je kako to nije novost već da se godinama u liječenju uzima u obzir i dob i spol kao i ostale bolesti pacijenata te aktualno stanje i na taj se način, prema njegovim riječima, bira što je u tom trenu dostupna terapija koja bi za konkretnog čovjeka bila najbolja. Rekao je kako sada imamo i dodatnu mogućnost, a to je gensko i molekulsko profiliranje tumora naglasivši kako se i ta mogućnost sada uzima u obzir kod liječenja.
U nastavku je pojasnio razliku između genskog profiliranja tumora u bolesnog čovjeka i procjene ima li netko u svojoj obitelji osobu koja ima poremećaj koji povećava rizik za razvoj zloćudne bolesti. –Nadamo se da ćemo sad u Hrvatskoj imati mogućnost sveobuhvatnog genskog profiliranja s kapacitetom od ukupno 10 000 ljudi, što ovog časa nadmašuje naše potrebe, a to je tehnologija koja je nama znana, istaknuo je Pleština naglasivši kako sada Hrvatska dobiva centar u kojem će svi bolesnici s metastatskom zloćudnom bolesti u primjerenom roku dobiti informaciju o obilježjima tumora s koji se bore.
Zaključno je govorio o važnosti preduvjeta o minimalnom akreditacijskom standardu kojima će se jasno definirati koja je to mreža onkoloških ustanova u koju bolesnik ide, što će tamo dobiti, u kojem roku i koji su preduvjeti da to sve ima kvalitetan ishod liječenja. -Struka treba predložiti minimalne akreditacijske standarde koji bi morali biti implementirani da se jasno definira gdje će bolesnik biti operiran, zračen i slično, a nakon što to učinimo moramo se povezati u onkološku mrežu i bazu sa relevantnim podacima, za razliku od sadašnjih parcijalnih baza, zaključio je Pleština.
Natalija Dedić Plavetić iz Poliklinike Klinike za onkologiju, ujedno i voditeljica Nacionalnog povjerenstva za liječenje vođeno sveobuhvatnim genskim profiliranjem predstavila je rad tog tijela istaknuvši kako je ono počelo s radom prije dvije godine. –Prvi slučaj raspravili smo 14. veljače 2022. godine, a u tom godini stiglo je pred 24 člana Povjerenstva 54 predmeta, najviše onih koji su do tada iscrpili sve linije liječenja i bili najmanje perspektivni za daljnje liječenje, naglasila je Dedić Plavetić dodavši kako su u 2023. godini rješavali 78 predmeta.
Kako je pojasnila Povjerenstvo se sastaje svaki četvrtak kako bolesnici ne bi dugo čekali odluku o načinu liječenja iza koje slijede daljnja odobrenja Povjerenstva za lijekove kao i osiguranje i nabava određenog lijeka. –Postavili smo dobre temelje i dodanu vrijednost našim bolesnicima da im se osiguraju terapije za nekakva rijetka sijela tumora, ali fali nam medicinski genetičar u timu i u tom dijelu se pomažemo s kolegama s instituta Ruđer Bošković i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, rekla je Dedić Plavetić.
Pojašnjavajući prediktivno testiranje pojasnila je kako se ono vrši iz krvi i pokazuje je li netko nositelj mutacije te napomenula kako Hrvatska nije zemlja visokoga rizika istaknuvši da prosječno između oboljelih od raka dojke imamo deset posto nasljednog raka. –Kod osoba kojima se detektira neka mutacija savjetujemo da se jave u genetska savjetovališta odnosno u Ordinaciju za zloćudne bolesti, da se vidi nosi li ta genetska promjena rizik ili ne, a 2021. smo imali 500 takvih savjetovanja, u 2022. 680, a u 2023. 750, rekla je zaključno Dedić Plavetić naglasivši kako se povećao broj testiranja članova obitelji oboljelih od karcinoma.
O zahtjevima inicijative “Ne zaboravi me“ govorila je glavna tajnica udruge SVE za NJU, Ljiljana Vukota naglasivši kako se BRCA testiranja provode na uputnicu od 2017. godine no da se uočava kako broj testiranih žena kad je u pitanju rak dojke ne prati broj testiranja za rak jajnika. –Poglavito se misli na one koji bi trebali imati prioritet i koje su kandidati za posebnu terapiju, rekla je Vukota naglasivši kako zdrave žene nalaze čekaju i dulje od godinu dana. Upozorila je na to i kako je mala nacionalna protočnost testiranja koja po njezinim riječima vodi do malog broja žena koja se obraćaju savjetovalištima.
–Zato smo se udružili u ovu inicijativu kako bismo u konstruktivnom dijalogu unaprijedili ovaj postupak jer ono što smo vidjeli je da liječnici prepoznaju važnost ovoga problema, ali nemaju uvjete da taj problem riješe, upozorila je Vukota naglasivši kako inicijativa ima pet zahtjeva. Kao prvu navela je raspisivanje specijalizacije za medicinsku genetiku, zatim osposobljavanje stručnjaka za laboratorijski rad uz prasku, treći je zahtjev edukacija stručnjaka u genetičkim savjetovalištima, kao četvrti navela je kako se treba utvrditi što Hrvatskoj treba u smislu mreže savjetovališta i koliko ih treba, kao i laboratorija, a kao peti podizanje svijesti o BRCA testiranjima.
Iz Ministarstva zdravstva naglašeno je kako je u ovom području važna sinergija i dobra suradnja svih dionika kao i osiguravanje kadrova i administrativne i tehničke podrške. Rečeno je i kako se na personaliziranom liječenju i medicini aktivno radi uz vođenje računa o jednakoj dostupnosti takvih medicinskih usluga za sve. Govoreći o BRCA testiranjima predstavnica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje istaknula je kako su se u 2023. godini napravila ukupno 553 testiranja na rak dojke i rak ovarija.