.png)
Zagreb – Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u četvrtak tematsku sjednicu na kojoj su se okupili stručnjaci iz područja dječje psihijatrije, predstavnici resornih ministarstava, institucija pravobraniteljica te predstavnici više zavoda i klinika iz različitih hrvatskih bolnica kako bi raspravljali o stanju dječje psihijatrije te predložili određena rješenja kako bi se sadašnja situacija učinila boljom.
–Djeca s problemima mentalnog zdravlja predstavljaju najranjiviju skupinu našeg društva koju smo dužni posebno zaštititi, a činjenica da se liječenjem u ranoj fazi preveniraju psihičke smetnje u odrasloj dobi još više naglašava potrebu sustavnog rješavanja ovog problema, rekla je predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar-Dračevac. Dodala je kako u području zaštite mentalnog zdravlja djece postoji niz poteškoća koje su vezane za neodgovarajuće uvjete liječenja, nedovoljan broj stručnjaka koji rade s djecom, izostanak nacionalnog strateškog plana razvoja dječje i adolescentne psihijatrije.
Također je naglasila kako je postojanje problema i potrebu unaprjeđenja zaštite mentalnog zdravlja djece u našoj zemlji prepoznao i Odbor za prava djeteta UN-a koji je još u rujnu 2014. godine Hrvatskoj preporučio da poduzme sve potrebne mjere kako bi se osigurala odgovarajuća potpora djeci kojoj je potrebna zdravstvena zaštita mentalnog zdravlja. –Od tada su naše institucije pravobranitelja u svojim izvješćima upozoravale na probleme i stanje dječje psihijatrije Hrvatskoj, a i naš Odbor je 14. studenog 2018. godine održao tematsku sjednicu o temi “Dječja i adolescentna psihijatrija u Republici Hrvatskoj - Gdje smo sada?“, no od tada je prošlo pet godina, a gorući problemi u međuvremenu nisu riješeni i implementirani, upozorila je Sabljar-Dračevac.
Kao inicijator ove tematske sjednice uvodni govor održao je uži specijalist dječje i adolescentne psihijatrije, pročelnik Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju KBC-a Zagreb, ujedno i voditelj Referentnog centra za dječju i adolescentnu psihijatriju pri Ministarstvu zdravstva Ivan Begovac predstavivši detaljno tko su dječji psihijatri, na koji način provode planove liječenja, postavljaju dijagnoze, čime se koriste u svakodnevnome radu te na kakve sve probleme nailaze. –U Hrvatskoj dječja psihijatrija ima tradiciju dugu 70 godina, a od 2011. godine ta je specijalizacija odvojena od odrasle i ima niz specifičnosti, no tu činjenicu mnogi ne znaju, rekao je Bekavac dodavši kako je u liječenju ključan multidisciplinarni pristup i terapija uz uključivanje drugih struka, pedijatara, psihologa, socijalnih radnika, radnih terapeuta, edukatora i rehabilitatora, pedagoga i logopeda. Iznio je i podatak kako se gotovo 50 posto psihičkih teškoća javi prije 14 godine, a do 24 dvije trećine ukazavši na to kako je od iznimne važnosti da se što ranije uoči problem psihičkih smetnji koje su onda, po njegovim riječima, u toj dobi rješive u 70 do 80 posto slučajeva.
Kao najveće probleme naveo je nedostatan broj stacionarnih kreveta, manjak specijalista i nepostojanje strateškoga plana razvoja dječje i adolescentne psihijatrije. –Raspolažem s brojem od nekih 56 dječjih psihijatara, od čega su 17 kolega specijalisti dječje psihijatrije, a njih 25 je trenutno na specijalizaciji, rekao je Begovac te dodao kako je u cijeloj Hrvatskoj tek šezdesetak kreveta dječje psihijatrije upozorivši da postoji potreba za duplim brojem kreveta.
Sudionici su otvorili niz tema vezanih uz izazove dječje psihijatrije govoreći iz perspektiva institucija koje su predstavljali, posebice oni koji direktno rade na terenu izravno s djecom i mladima. Alarmantne podatke koji pokazuju o kojem se povećanju psihičkih problema kod mladih radi dala je psihijatrica Ljubica Paradžik iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež i Zagreba navevši kako je porast broja hitnih hospitalizacija u 2019. godini bio 1448, dok je u 2022. godini on iznosio 2264, što je povećanje od 56 posto.
–Kada govorimo o broju hospitaliziranih u 2017. godini imali smo 730, a u 2022. godini 989 hospitalizacija, a naša bolnica raspolaže s 37 kreveta, no nerijetko imamo i 42 pacijenata, upozorila je na stanje u dječjoj psihijatrijskoj bolnici Paradžik. Uz to je rekla i kako ustanova iz koje dolazi pokriva cijelu Hrvatsku i predstavlja jedinu specijaliziranu bolnicu zatvorenoga tipa s nedostatnih prostornim kapacitetima i nedovoljnim brojem stručnog kadra. Upozorila je i na značajan porast suicida od gotovo 30 posto u 2022. u odnosu na prošle godine.
Za daljnje unaprjeđenje dječje i adolescentne psihijatrije istaknuta je važnost kompletiranja timova za dječju i adolescentu psihijatriju u svim važnim centrima i bolnicama, daljnje raspisivanje natječaja za specijalizaciju dječje psihijatrije te osiguravanje adekvatnog smještaja kao i dovoljnog broja kreveta. Posebno je naglašena važnost suradnje i multidisciplinarnog pristupa od najranije predškolske dobi preko školske medicine te davanja podrške i edukacije zaposlenih u vrtićima, školama i drugim odgojno-obrazovnim institucijama, osiguravanja dovoljnog broja stručnog kadra, posebice psihologa. Rečeno je kako je izrazito važno pružiti pravovremenu prvu psihološku pomoć i na vrijeme adekvatno zbrinuti svakoga tko ju treba.
Zaključeno i je i kako je problem zaštite mentalnoga zdravlja djece i mladih nedovoljno vidljiv u javnosti te da se dodatna senzibilizacija o tom problemu mora osnažiti kako kroz medije tako i kroz razgovore, tribine, okrugle stolove i stručne skupove.