.png)
Zagreb – Saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u srijedu sjednicu na temu „Prepreke u posvajanju djece u Hrvatskoj – je li ih moguće premostiti?“ na kojoj se razgovaralo o važnost unapređenja sustava posvajanja, potrebi povećanja broja posvojenja, pronalasku odgovarajućeg trajnog rješenja za djecu koja se nalaze u sustavu skrbi, skraćivanju boravka djece u institucijama i davanju prednosti udomiteljstvu i posvojenju.
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ines Strenja-Linić uvodno je rekla kako je u Hrvatskoj je trenutačno 435 djece s formalnopravnim pretpostavkama za posvojenje i trostruko više potencijalnih posvojitelja, te istaknula kako se broj posvojenja se u zadnjih nekoliko godina smanjuje. Također je naglasila važnost osiguranja što kraćeg boravak djece u institucijama i davanje prednosti udomiteljstvu i posvojenju gdje god je to moguće kako bi se djeci osiguralo odrastanje u obiteljima.
Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, govoreći o donošenju najboljeg rješenja za djecu bez adekvatne roditeljske skrbi, istaknula je nužnost suradnje mjerodavnih državnih institucijama s partnerskim organizacijama civilnog društva kako bi se cijeli postupak osnažio, ali i ubrzao.
U uvodnom izlaganju Tatjane Katkić Stanić, načelnice Sektora za koordinaciju politika i unapređenje stručnog rada centara za socijalnu skrb prikazana je detaljna analiza trenutnog stanja realizacije posvojenja kao i statistički pokazatelji o broju posvojene djece te broju djece koja ispunjavaju pretpostavke za posvojenje.
Katkić Stanić posebno je naglasila kako je intencija sustava skrbi da se djeca zadrže u vlastitim biološkim obiteljima njihovim osnaživanjem, prije nego se posegne za alternativnim oblicima - smještaju u udomiteljske obitelji, smještaju u domove ili davanjem na posvajanje kao krajnjem rješenju. Govoreći o postupku posvajanja djece Katkić Stanić ukazala je posebno na problem djece koja spadaju u skupino teško usvojive djece navodeći da su to ona djeca s poteškoćama u razvoju, djeca sa zdravstvenim problemima te djeca etničkih manjina.
Diana Topčić Rosenberg iz udruge ADOPTA predstavila je, među ostalim, izazove i probleme posvojenja s kojima se susreću posvajatelji u Hrvatskoj istaknuvši kako je u ovom procesu najvažnija zaštita prava djece. Govoreći o sustavu potpora usvojiteljima, posebno je rekla kako on nije adekvatno razvijen te kako je nužno osigurati kako stručnu pripremu za usvajanje djece tako i pripremu djeteta za usvajanje. Topčić Rosenberg govorila je i o podršci posvajateljima koja mora doći iz sustava, ne samo socijalne skrbi, već i zdravstvenog i obrazovnog sustava.
U raspravi je višestruko ponavljano kako u procesu posvajanja u središtu pažnje uvijek treba biti dijete i zaštita njegovih interesa i njegovih prava. Rečeno je kako se u tom postupku djetetu traži roditelj, a ne obrnuto. Posebno je naglašeno kako administrativni propusti ne smiju biti opravdanje za dugotrajnost proces i čekanja koja za neku djecu znače dugogodišnji boravak u institucijama.
U nastavku se razgovaralo o važnosti procjene posvajatelja za koju je zaključeno da treba biti stroga i detaljna, ali kako ni taj segment ne b treba trajati previše dugo i biti prepreka bržem usvajanju. Govoreći o pravnoj regulativi rečeno je kako postoje zakonske smetnje koje onemogućavaju brži postupak posvajanja te je u tom kontekstu zaključeno kako bi se bržim postupcima oduzimanja roditeljske skrbi u slučajevima zanemarivanja ili zlostavljanja djece postigao cilj većeg broja usvojene djece koja čekaju ili u udomiteljskim obiteljima ili domovima.
Bilo je riječi i o pretpostavkama koje trebaju biti zadovoljene da bi netko postao usvajatelj, boljoj kontroli udomiteljstva, osnaživanju kadrovskih kapaciteta centara za socijalnu skrb, adekvatnoj edukaciji svih sudionika u procesu usvajanja, senzibiliziranju javnosti za ovu kompleksnu problematiku te potrebi unapređenja svih segmenata sustava kako bi se osigurala zaštita djece kao prioritetni cilj.
Predstavnici izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, predstavnici civilnog sektora, stručnjaci i poznavatelji tematike koji su sudjelovali u raspravi o ovoj važnoj temi zaključili su kako se problematika posvojenja u Hrvatskoj mora rješavati međusobnom suradnjom i partnerskim odnosom svih institucija, integrativnim pristupom, bržim djelovanjem svih odgovornih te prvenstveno stavljajući u središte dobrobit djece s ciljem osiguravanja njihovog odrastanja u obiteljima, a ne institucijama.