.png)
Zagreb – U Saboru je u četvrtak održana tematska sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku na kojoj je provedena rasprava o najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s fokusom na položaj liječnika u kontekstu tih izmjena. Najavljeni Prijedlog uskoro bi trebao biti upućen u proceduru Vladi RH. Osim članova Odbora, u radu sjednice sudjelovali su predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva zdravstva, Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, Hrvatskog društva medicine rada, Hrvatske liječničke komore, Udruge za promicanje prava pacijenata te stručnjaka iz područja psihijatrije.
Predsjednica Odbora dr. med. Sabljar-Dračevac uvodno je pojasnila kako je sjednica sazvana na inicijativu predstavnika Koordinacije hrvatske obiteljske medicine - KoHOM-a koji su zabrinuti mogućim modelom Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je prošao javnu raspravu u kolovozu ove godine, a provedeno je i e-savjetovanje. -Naime, liječnicima obiteljske medicine sporne su odredbe Zakona koje se odnose na utvrđivanje zdravstvene sposobnosti vozača za sigurno upravljanje motornim vozilima koje su sadržane u članku 37. i 38. Nacrta Prijedloga, kazala je Sabljar-Dračevac. -Kako u svojoj inicijativi navode, Izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama donose promjene koje dramatično utječu na liječnike obiteljske medicine, na kompletnu struku, odnos liječnika i pacijenta, na zdravlje građana koji će zbog ovakvog zakona izbjegavati odlazak liječniku te posebno na sve skupine profesionalnih vozača i osoba koje upravljaju motornim vozilima, upozorila je. Dodala je također kako niti jedan prijedlog struke u e-savjetovanju nije prihvaćen te je na takve nedostatke potrebno ukazivati sve dok se ne zaključi što je posao specijalista obiteljske medicine, što specijalista medicine rada, a što administrativni posao nadležnih službi.
Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine - KoHOM-a dr. med. spec. obiteljske medicine Nataša Ban Toskić kazala je kako nitko od predstavnika struke nije bio uključen u radnu skupinu MUP-a koji je bio zadužen za izradu Prijedloga izmjena toga zakona. -Rezultat rada te skupine je ovaj Prijedlog koji određuje da liječnik pri svakom pregledu svakoga dana procjenjuje sposobnost pacijenta za upravljanje vozilom, kazala je. –To je neprihvatljivo i neće pridonijeti sigurnosti prometa na cestama, a poremetit će odnos liječnika i pacijenta, upozorila je Ban Toskić. Smatra da će sve to odvratiti pacijente da dolaze liječniku, a drugi problem je pravna nesigurnost liječnika koji u svakom trenutku mogu pravno odgovarati ukoliko "upozorenje" o promjeni zdravstvenog stanja nisu odmah unijeli u Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske (CEZIH). -Ugrožava se liječnikova egzistencija i on se dovodi u sukob interesa, kazala je. Također je podsjetila da RH nema sudsku praksu vezanu uz to područje, te se postavlja pitanje tko će vještačiti u slučaju prometne nezgode za koje se liječnici mogu kazneno goniti ili u slučaju tužbe pacijenta ukoliko mu je oduzeta vozačka dozvola. -Sposobnost upravljanja vozilom se utvrđuje u drugim ustanovama s posebnim specijalistima, a mi nemamo kompetencije koje su potrebne za takav način rada, kazala je Ban Toskić. Obrazloženje MUP-a kojim su odbijene primjedbe liječničkih udruga je da će ih se novim izmjenama Zakona administrativno rasteretiti, no to ne stoji, jer će ih se zapravo strašno opteretiti, mišljenja je Ban Toskić. -Mi prihvaćamo da imamo svoju ulogu u sigurnosti cestovnog prometa, ali samo da upozorimo pacijenta, a ne da tu informaciju prosljeđujemo dalje. -Prema statistici WHO-a samo tri posto nesreća je uzrokovano promijenjenim zdravstvenim stanjem, a prema dobnim skupinama uglavnom se radi o osobama od 20 do 30 godina koji su nesreću prouzročili zbog prebrze vožnje, droge, alkohola ili korištenja mobitela u vožnji.
U ime MUP-a RH nazočnima su se obratili državni tajnik za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove Žarko Katić i voditelj skupine za izradu prijedloga Zakona Josip Matajia. –Liječnici žele preventivno postupati, pa tako i MUP želi prevenirati kaznena djela, kazao je Katić. Govoreći o Zakonu kazao je kako ne postoji popis bolesti zbog kojih bi pacijentu bilo zabranjeno privremeno upravljanje vozilom, no da se to pitanje uređuje podzakonskim aktima, kao i Pravilnikom o zdravstvenim pregledima vozača. Kazao je kako su novina ovoga Prijedloga evidentiranje stanja koja su privremenog karaktera, a to bi se riješilo prijavom liječnika te informacije u CEZIH. –Ta se informacija ne odnosi samo na liječnike obiteljske medicine, nego i na specijaliste, rekao je.
Tomislav Dulibić, državni tajnik Ministarstva zdravstva izrazio je nezadovoljstvo održavanjem sjednice s ovom temom s obzirom da Prijedlog zakona još nije prošao proceduru u Vladi niti ušao u saborsku proceduru.
-Tu se ne bismo nalazili da su predstavnici struke uključeni u izradu prijedloga zakona, reagirao je dr. Tomislav Furlan, predsjednik Hrvatskog društva medicine rada (HDMR) pri Hrvatskom liječničkom zboru. Skrenuo je pozornost na to da uvođenje pojma "upozorenja", kojega bi trebao izdati nadležni liječnik, u stvari znači trenutačnu suspenziju imatelja vozačke dozvole da upravlja vozilom. Naveo je primjer profesionalnih vozača C i B kategorije kojima se time oduzima pravo na rad i koji se na to imaju pravo žaliti, a MUP za izvanredni pregled, u tom slučaju, ne snosi troškove. Također je kazao kako u drugim europskim zemljama takvoga zakona nema. Ocijenio je Prijedlog zakona lošim, te kazao kako se mogu donijeti neka druga rješenja, poput onoga koje koristi Francuska tzv. "semafora trigonika", odnosno liste lijekova koji se označavaju sa crvenim, žutim i zelenim oznakama.
Potpredsjednica Hrvatske liječničke komore (HLK) dr. med Vikica Krolo, podsjetila je kako su liječnici imali problem i sa starim zakonom, ali da sa novim izmjenama imaju još veći jer su prije prijavljivali trajnu nesposobnost, a sada moraju prijavljivati i privremenu nesposobnost. –Od liječnika se traži da arbitriraju u stvarima koje uopće nisu njihov posao, kazala je Krolo te napomenula kako se Pravilnik bolesti ne može propisati. Da bi se to moglo učiniti, dodala je, mora postojati statistika koliko je zdravstveno stanje utjecalo na sigurnost prometa, no takve statistike nema. Postavila je pitanje i što je vožnjom pod utjecajem alkohola, droga poput kokaina itd. Smatra da rješenje nije uključiti liječnike u ovaj Zakon, već je to osobna odgovornost svakoga koji vozi, sistematski pregledi barem svakih pet godina te druga rješenja poput semafora lijekova. Također je mišljenja da treba ukinuti prekršajnu odredbu da je liječnik odgovoran ako nije nekoga prijavio.
Predsjednica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) prim. dr. Ines Balint smatra da se informacije o promjeni zdravstvenog stanja ne bi trebale slati u CEZIH te da bi se trebale ukloniti prekršajne i kaznene odredbe za liječnike iz Zakona.
-Cilj ovih odredbi je bio rasterećenje obiteljskih liječnika, a ispalo je da MUP bolje zna kako rasteretiti liječnike, nego oni sami, kazao je Hrvoje Rajić, odvjetnik KoHOM-a. Smatra da će se broj sporova samo povećati jer pacijenti uvijek mogu "lopticu" prebacit na liječnika.
Psihijatar, dr. Herman Vukušić, kazao je da je ovo bitna tema koja je uzburkala javnost, te se prisjetio pokušaja da se svima oboljelima o PTSP-a 1996. automatski oduzme vozačka dozvola, što je spriječeno. –Svaki slučaj mora se procijeniti ponaosob, a temeljnu odluku trebalo bi donijeti komisijsko tijelo, no to ne može biti u domeni niti jednog liječnika, kazao je Vukušić. -Ovako se ide predaleko, od pitanja ljudskih prava, do pritiska na obiteljsku medicinu, pogotovo u ovoj pandemijskoj situaciji, upozorio je.
Jasna Karačić, predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata kazala je kako prati situaciju u ovom području u drugim europskim zemljama i nigdje nije naišla na ovakav zakon. -Liječnici pacijentima izdaju preporuke, to je jedino, a to isto rade i naši liječnici, kazala je. Također je upozorila da treba voditi računa i o pravu na privatnost, odnosno zaštitu privatnosti podataka i liječničke tajne, a da bi se podaci proslijedili nekoj drugoj strani potrebno je tražiti privolu pacijenta. Danas je model povjerenja liječnika i pacijenta važniji nego ikad prije, naglasila je Karačić.
Članica Odbora dr. Andreja Marić mišljenja je da se o ovoj temi treba razgovarati prije nego Prijedlog zakona dođe u saborsku proceduru te da su obiteljski liječnici trebali biti u radnoj skupini. -Činjenica je da nema popisa lijekova, niti doza na temelju kojih bi liječnici mogli donijeti neke odluke za prijavu, a popis dijagnoza i lijekova je nedorečen, kazala je Marić te preporučila da se pacijenta upozori i to upiše u liječnički karton, ali ne i u CEZIH.
Predsjednica Odbora Sabljar-Dračevac zaključno je još jednom ponovila kako novi Prijedlog izmjena Zakona ne bi trebao sadržavati prekršajni progon liječnika, jer im je to "mač nad vratom", a kao drugi problem izdvojila je upisivanje informacija u CEZIH zbog čega pacijenti odlaze kod privatnog liječnika ili kriju bolest. Izrazila je nadu da će se komunikacija oko odredbi Prijedloga izmjena i dopuna Zakona nastaviti.