.png)
Zagreb – Imajući u vidu velik broj pristiglih izbjeglica iz Ukrajine, posebice žena i male djece kao ranjivih društvenih skupina, Odbor za ravnopravnost spolova održao je u četvrtak tematsku sjednicu „Prihvat, potrebe i tretman ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj“ na kojoj su predstavnici svih relevantnih državnih tijela, ali i predstavnici organizacija civilnoga društva te međunarodnih organizacija i članova zajednice Ukrajinaca u Hrvatskoj raspravljali o izazovima i mogućnostima s kojima se susreću u svakodnevnom radu s raseljenim osobama iz ratom pogođene Ukrajine i kojima je potrebno pružiti privremenu zaštitu.
–Ovo je prvi put da se sustavno govori i raspravlja o ovoj temi, a upravo zato što se u najvećem broju radi upravo o izrazito osjetljivim skupinama sa specifičnim potrebama - ženama i djeci – Odbor za ravnopravnost spolova sazvao je ovu sjednicu kako bi raspravili o tome što smo učinili i što još možemo učiniti da bi doprinijeli osjećaju sigurnosti tih osoba i što ih bolje integrirali u naše društvo, rekla je predsjednica odbora Marija Selak Raspudić. Pozvala je sve sudionike rasprave da se osvrnu na iskustva s terena i iznesu one problem koje bi u budućnosti trebalo riješiti kako bi se poboljšala situacija i unaprijedio položaj ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj.
Predstavnica UNHCR-a u Hrvatskoj Mirjana Vergaš rekla je kako se unutar ove organizacije velika pozornost posvećuje ovoj temi naglasivši kako je ova kriza karakteristična upravo po tome da oko 90 posto populacije raseljenih osoba iz Ukrajine u Hrvatskoj otpada na žene i djecu, a kako je rekla slična je situacija u drugim okolnom državama. –Na žalost žene i djeca su prilikom bježanja iz ratnih područja često žrtve trgovanja ljudima, izložena su rodnom i spolnom nasilju te su kao neotporne i osjetljive skupine podlože raznim obećanjima, rekla je Vergaš te dodala kako se upravo u komunikaciji s njima podiže svijest o tim opasnostima. Napomenula je i kako je trenutno u Hrvatsku stiglo oko 16 000 od ukupno 5,6 milijuna izbjeglih Ukrajinaca koji su, kako je istaknula, uz podršku i solidarnost države, civilnoga društva i pojedinaca u kratkom roku zbrinute.
Ispred Hrvatskog crvenog križa govorila je voditeljica Službe za djelovanje u kriznim situacijama Matea Brižić koja je naglasila kako u zbrinjavanju raseljenih sudjeluje 321 lokalno gradsko društvo u 97 gradskih središta te vodi brigu o podjeli paketa hrane, podjeli potrepština iz robnih zaliha, prehrambenih paketa te personaliziranih novčanih sredstava, a kako je rekla, sve više i pomoć u traženju članova obitelji koji su ostali u ratom zahvaćenim područjima Ukrajine te psihosocijalnu podršku.
Zamjenica Hrvatskog Caritasa Suzana Borko napomenula je da kroz mrežu od 16 nadbiskupijskih i biskupijskih Caritasa u Hrvatskoj i oko 1500 župa pružaju izbjeglicama iz Ukrajine smještaj u crkvenim, pastoralnim i župnim objektima, psihosocijalnu pomoć te pružanje osnovnih informacija o ostvarivanju prava. Kao jedan od izazova s kojima se susreću osobe na terenu navela je da se osobe smještene izvan organiziranih kapaciteta često izgubljene kad je pitanje ostvarivanja prava koja imaju i onoga što im je dostupno te naglasila kako je najvažnije osigurati kanale komunikacije kako bi se popularizirala i unaprijedila dostupnost svih vrsta pomoći koje im stoje na raspolaganju.
O problemima i izazovima integracije velikoga broje djece predškolskoga uzrasta u odgojne i obrazovne ustanove govorila je Josipa Blažević iz udruge Sidro napomenuvši kako ne postoji adekvatna podrška između djece i odgajateljica u komunikacijskom smislu te kako su s timom stručnjaka započeli rad na knjizi simbola s prijevodom na hrvatski i ukrajinski kako bi se taj problem riješio.
–Kad je riječ o tretmanu izbjeglica i ljudskim pravima to je važna tema i mi nacionalno i međunarodno izmjenjujemo informacije, posebno s ukrajinskom pučkom pravobraniteljicom, rekla je zamjenica hrvatske pučke pravobraniteljice Tajana Vlašić te dodala kako su na samom početku krize dali cijeli niz preporuka u kontekstu iskustava iz ranijih kriza koja su usvojena. Rekla je kako se brzim izmjenama relevantnog zakonodavstva osobama s privremenom zaštitom omogućila veća razina prava, no kako neke nejasnoće koje se pokazuju ukazuju na potrebu bolje koordinacije na svim razinama. – Kako se u ovoj krizi radi većinom o izbjeglim ženama i djeci dali smo preporuku MUP-u da se provjeravaju osobe koje pružaju smještaj te smatramo i kako treba osnovati registar o podacima svih pružatelja privatnoga smještaja raseljenim osobama iz Ukrajine kako bi prevenirali moguće trgovanja ljudima, kazala je Vlašić. Zaključno je naglasila potrebu osiguravanja dostatnog broja tečajeva hrvatskoga jezika, veći broj prevoditelja te bolje informiranje o pravima i na koji ih način mogu koristiti posebno osobama smještenim u privatnom smještaju.
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević istaknuo je važnost praćenja specifičnih poteškoća koje se pojavljuju u ovoj krizi gdje kao posebno osjetljive skupine dominiraju žene i djeca. –Radimo to kroz nekoliko aspekata, međuresorno, s predstavnicima civilnoga društva, ali i kroz razmjenu informacija na razini Equineta – Europske mreže za ravnopravnost te komunikaciju s ukrajinskom povjerenicom za ljudska prava i ukrajinskom vladom, rekao je Kevešević. Napomenuo je kako su u radu identificirali posebno dva područja – spolno nasilje u kontekstu rata i trgovanje ljudima o kojima vode računa. – Ukazali smo na realnu mogućnost pojave žena i djevojaka žrtava silovanja i potrebu njihove adekvatne zaštite u Hrvatskoj, prvenstveno zdravstvene, rekao je Kevešević.
Državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić predstavio je aktivnosti Međuresorne radne skupine za provedbu aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva iz Ukrajine te rekao kako je MUP zadužen za rješavanje statusa izbjeglica i odobravanje pripremane zaštite, a da Civilna zaštita osigurava smještaj u 3 prihvatna centra za one koji nemaju osiguran smještaj i to u Varaždinu, Gospiću i Osijeku te smještaj raseljenih osoba iz Ukrajine u 27 kolektivnih smještajnih kapaciteta diljem Hrvatske. –Deklarirali smo prihvat od oko 20 000 osoba, no bude li potrebno povećat ćemo te kapacitete, a trenutno u kolektivnim smještajima imamo oko 12 do 13 posto svih osoba koje su iz Ukrajine došle u Hrvatsku, rekao je Katić. Naglasio je kako je Vlada za pomoć raseljenim osobama uspostavila i posebnu telefonsku liniju - broj 114 za sve informacije kao i internetsku stranicu Hrvatska za Ukrajinu (hrvatskazaukrajinu.gov.hr).
–Posebnu skrb vodimo o maloljetnicima bez pratnje koji su smješteni na nekoliko lokacija i većinom se radi o mladim sportašima i gotovo svi imaju privremenog skrbnika, a prihvatili smo i određeni broj invalida i nepokretnih osoba, kazao je državni tajnik. Naglasio je i kako je iskaznicu privremene zaštite, koja omogućuje ostvarivanje svih prava kao i hrvatskim državljanima, do sada zatražilo oko 10 000 Ukrajinaca.
–U Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi pokrivamo dva segmenta – zapošljavanje i socijalnu zaštitu, rekao je državni tajnik Dragan Jelić te dodao kako je do sada izdano oko 1400 jednokratnih novčanih naklada koje iznose do 3500 kuna za obitelj i do 2500 kuna za samce. Također je rekao kako je izmjenama zakonodavstva raseljenim osobama iz Ukrajine omogućeno dobivanje zajamčene minimalne naknade od 1000 kuna mjesečno. Jelić je rekao kako se kroz socijalnu skrb pruža psihosocijalna pomoć, osiguravaju prevoditelji, posreduje pri zapošljavanju, no naglasio je i kako je najveća zapreka kod zapošljavanja znanje hrvatskoga jezika. – Trenutno imamo oko 650 osoba iz Ukrajine koje su se zaposlile, a još 122 su u postupku i taj segment svakodnevno pratimo, rekao je Jelić i dodao kako je oko 50 posto osoba koje trenutno borave u hrvatskoj s višom ili visokom stručnom spremom te čekaju na postupak nostrifikacije diploma.
–U segmentu priznavanja inozemnih kvalifikacija surađujemo s Ministrovom znanosti i obrazovanja i Agencijom za znanost i visoko obrazovanje, a najviše izazova imamo kod priznavanja diploma reguliranih zanimanja u zdravstvu gdje su potrebne licence i dozvole za rad, rekla je pomoćnica ravnatelja za tržište rada i politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ruža Hrga koja je ujedno istaknula kako u evidenciji ima 25 osoba koje su voljne raditi u zdravstvu, no uz potrebu dobivanja dozvole za rad u Hrvatskoj imaju i problem nepoznavanja jezika kao jednog od uvjeta za zaposlenje.
Državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja predstavio je načine uključivanja djece u odgojno-obrazovne institucije te iznio podatke kako je 1291 učenik upisan u 434 škole.
– Usredotočeni smo i na osiguravanje dodatnih aktivnosti za djecu, osiguranje udžbenika, prehrane i prijevoza kao i pružanje psihološke pomoći i učenja hrvatskoga jezika, rekao je Paljak. Naglasio je kako veliku pomoć u tom procesu imaju od izvornih govornika koji su se dobrovoljno javili i pomažu u komunikaciji s korisnicima. Paljak je također rekao kako postoji i određeni broj djece koja prate online nastavu u matičnoj zemlji Ukrajini, no kako je naglasio, u interesu je da se i njih paralelno uključi u hrvatski sustav obrazovanja.
–Najveći su izazovi jezična barijera i učenje hrvatskoga jezika jer iako imamo profesore hrvatskoga jezika oni nisu educirani kao predavači hrvatskoga jezika kao stranog, rekao je Paljak te rekao kako imamo na raspolaganju i europska sredstva za tečajeve jezika za odrasle koji se organiziraju u otvorenim učilištima.
O segmentu osiguranja zdravstvene zaštite govorila je Marija Pećanac, ravnateljica Uprave za pravne poslove u zdravstvu Ministarstva zdravstva, naglasivši kako se žurno pristupilo izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju kako bi se osobama pod privremenom zaštitom pružila sveobuhvatna zdravstvena zaštita ista kakvu imaju građani Hrvatske. –Kad je riječ o priznavanju stručnih kvalifikacija reguliranih profesija u kontekstu smo s komorama u zdravstvu koje su stupile u kontakt s ukrajinskim tijelima i dogovoreno je da ćemo prihvaćati i elektroničke podatke, no i dalje ostaje nepoznavanje jezika kao jedna barijera, rekla je Pećanac.
U raspravi su posebno naglašena pitanja i izazovi o kojima treba voditi računa kao što je sezonsko zapošljavanje osoba obzirom da se radi mahom o ženama koje u Hrvatskoj borave s djecom kojima treba osigurati adekvatan smještaj i skrb. Istaknuta je važnost sustavnih rješenja i jačeg povezivanja s jedinicama lokalne samouprave i ljudima na terenu koji pružaju konkretnu logističku pomoć te osnaživanja lokalnih zajednica za pružanje informacija i pomoć u lakšem integriranju raseljenih osoba. Posebno je istaknuta potreba osiguranja svih dostupnih informacija osobama smještenim u manjim sredinama u privatnom smještaju te osiguranja učenja hrvatskoga jezika u svim dijelovima Hrvatske u kojima borave raseljene osobe iz Ukrajine.
–Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora stoji na raspolaganju za sve inicijative, pitanja i probleme ukrajinskih izbjeglica, rekla je zaključno predsjednica odbora Selak Raspudić te svim raseljenim osobama poželjela što skoriji povratak u njihove domove.