Zagreb - Izvješće o provedbi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije kao i Plan ubrzanja obnove Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine bile su glavne točke rasprave tematske sjednice Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo.
Dosadašnju provedbu obnove zgrada oštećenih razornim potresima, plan saniranja posljedica potresa kao i o ocjenu stanja i prioriteta daljnjeg djelovanja u smjeru ubrzanja procesa obnove predstavili su ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina, v.d. ravnateljice Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije Snježana Penović i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek.
Paladina je uvodno istaknuo kako su nadležna tijela zaprimila preko 28000 zahtjeva za obnovu od čega je 14000 obrađeno dok je oko 3000 zahtjeva odbijeno. –Od tih 28000 zahtjeva nešto više od 18000 zahtjeva su oni koji su predani Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a ostatak su zahtjevi za organiziranu nekonstrukcijsku obnovu koji se predaju direktno u provedbena tijela, rekao je Paladina te dodao kako je od 18000 tisuća zahjeva obrađeno njih 5000 te je doneseno 3800 akata. Također je objasnio kako se tih 18000 zahtjeva odnosi na oko 13000 adresa budući da su određeni korisnici predavali za isti objekt više zahtjeva.
–Radi se o 13000 do 14000 zahtjeva koje moramo obraditi, a što se tiče učinjenog važan je podatak da je do sada kroz različite programe gotovo financirana obnova gotovo 5000 objekata, a tu se radi o oko 2600 objekata organizirane nekonstrukcijske obnove na području Sisačko-moslavačke županije te 200 objekata koji su financirani kroz program samoobnove na istom području te su za oko 2200 objekata isplaćene novčane pomoći za područje Grada Zagreba i okolice, rekao je Paladina. Dodao je kako je za te programe utrošeno nešto više od 200 milijuna kuna te kako je u tijeku rekonstrukcija obnova za 900 objekata na području petrinjskog potresa. Kad je riječ o konstrukcijskoj obnovi i izgradnji zamjenskih objekata Paladina je rekao kako je do sada uklonjeno oko 600 objekata te se na oko 30 gradilišta rade zamjenski objekti i konstrukcijske obnove od čega 20 na petrinjskom području.
Govoreći o Planu ubrzanja obnove ministar Paladina je istaknuo kako on sadrži nekoliko elemenata od kojih je jedan od ključnih učinkovitija koordinacija i komunikacija između ministarstva i provedbenih tijela naglasivši kako se na tjednoj bazi održavaju sastanci u njegovom kabinetu. Osim bolje organizacije samoga posla i procesa i jasnih uloga svih dionika naveo je i rad na jačanju ljudskih potencijala te rekao kako se radi na osnaživanju broja ljudi u ministarstvu. –Planiramo sa sadašnjih 50-tak osoba zaduženih za posao obnove taj broj uskoro povećati na duplo ili troduplo i popuniti neka radna mjesta i sa studentima, rekao je Paladina.
Govorio je i o uvođenju generičkih troškovnika i okvirnih sporazuma kako bi se ubrzala javna nabava naglasivši kako će se sada raditi na objedinjavanju i grupiranju nabava. –To je najzahtjevniji dio posla jer se moramo držati propisa i zakona i moramo se odgovorno ponašati prema sredstvima državnoga proračuna, ali taj proces nabave moramo prilagoditi da bude efikasniji i da odgovara obnovi nakon elementarne nepogode koja treba biti brža, istaknuo je ministar. Kao jednu od važnih točaka procesa ubrzanja obnove istaknuo je poboljšanje modela samoobnove te promjena programa mjera do kraja lipnja ove godine.
Najavio je kako će se krenuti i komunikacijsku kampanju kako bi građani koji su predali zahtjeve dobili sve potrebne informacije o tome u kojoj je fazi njihov zahtjev, ali i kako bi im se predstavile sve mogućnosti koje im stoje na raspolaganju kako kroz samoobnovu tako i kroz organiziranu obnovu. –Nekonstrukcijska obnova ide dobrom dinamikom, a konstrukcijsku obnovu moramo značajno ubrzati i cilj nam je da do kraja ljeta i početka jeseni u svakoj županiji započnemo s radovima na zamjenskim objektima i višestambenim zgradama, isplatimo sve pomoći za nekonstrukcijsku obnovu i da započnu radovi na 200 do 300 gradilišta konstrukcije obnove i gradnje zamjenskih kuća, zaključio je Paladina.
Snježana Penović predstavila je ulogu i aktivnosti Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije kojemu je trenutačno na čelu naglasivši kako je Fond do sad isplatio 102 milijuna kuna za 1869 lokacija. –U pogledu organizirane rekonstrukcijske obnove u nepunih 6 mjeseci smo u Fondu proveli dva javna poziva te je zaprimljeno 1474 zahtjeva od čega se većina odnosi na grad Zagreb, a 129 zgrada i obiteljskih kuća je iz Krapinsko-zagorske županije, rekla je Penović.
Dodala je kako se u tom dijelu započelo s javnom nabavom za projektiranjem te da se projektiranje izvodi na 151 kući od ukupno 352 zgrade koje su ugovorene, dok će za 425 zgrada, po riječima Penović, ugovaranje uslijediti kroz 7 do 10 dana. –Ono što će vas najviše zanimati je početak konstrukcijske obnove i radovi, a u Fondu smo zaprimili akte za 552 lokacije u Gradu Zagrebu i Krapinsko-zagorskoj županiji od čega je 431 za konstrukcijsku obnovu, 99 za uklanjanje i 44 lokacije su zamjenske obiteljske kuće, istaknula je Penović. Govoreći o samoobnovi rekla je kako se sredstva od države mogu potraživati tijekom i nakon obnove dok se za zgrade koje imaju upravitelja isplata cijelog predviđenog iznosa može dobiti unaprijed. –U tom smislu smo za sada imali 9 ugovora za samoobnovu, a to je iznosilo preko 8 milijuna kuna, zaključila je Penović.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek govoreći o poslovima obnove institucije kojoj je na čelu rekao je kako se u njihov program nekonstrukcijske obnove do sada javilo 8342 stanovnika s područja Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije.–U organiziranoj nekonstrukcijskoj obnovi do danas je dovršeno 2594 objekta, 856 kuća u postupcima nekonstrukcijske samoobnove, a za tu je nekonstrukcijsku obnovu realizirano 114 milijuna kuna, rekao je Hanžek te dodao kako se svi ti postupci obnove javno objavljuju, da je trenutno u postupcima javne nabave ugovoreno više od 856 milijuna kuna.
Naglasio je i kako su ovih dana započeli radovi na 16 višestambenih zgrada, 8 u Petrinji, 4 u Glini i po 2 u Topuskom i Vrginmostu koje se financiraju iz 95 posto bespovratnih sredstava EU-a i 5 posto sredstava iz državnoga proračuna. – Proveden je postupak javne nabave za 232 stana u vrijednosti 237 milijuna kuna i ti će se stanovi prvenstveno koristiti za smještaj osoba koje trenutno borave u kontejnerskim naseljima, zaključio je Hanžeković.
U raspravi su saborski zastupnici ukazali na brojne probleme obnove od činjenice da obnova kasni gotovo dvije godine te da je u tom razdoblju došlo do povećanja svih troškova te je postavljeno pitanje koliki je trošak za proračun nastao uzimajući u obzir tu činjenicu.
Također je rečeno kako postoji i nerazmjer troškova obnove u pojedinim područjima kao i da se još uvijek preispituje stupnjevi oštećenja i dodjeljuju naljepnice. Ukazano je i na problem raseljavanja ljudi s potresom pogođenih područja kao i na problem dualizama i dupliranja poslova institucija u provođenju obnove. Postavljeno je i pitanje seizmičkih certifikata te njihove realizacije i financijskog učinka istih na građane.
Zaključeno je kako će se o novom izvješću o provedbi obnove raspravljati na sjednici Odbora krajem ove godine.