.png)
Mala Ludina – Na 68. sjednici Odbora za poljoprivredu, koja je u suradnji s Turističkom zajednicom grada Kutine održana u utorak, razmijenjena su stajališta o kratkim lancima opskrbe hranom u kontekstu plasmana lokalno proizvedenih proizvoda kroz ponudu ruralnog turizma u Hrvatskoj.
Sjednica je nastavak rasprave provedene na 60. sjednici Odbora za poljoprivredu, koja je u sklopu 5. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu održana u Cavtatu u travnju ove godine. –Rasprava je ukazala na niz problema i administrativnih barijera koje stoje na putu povezivanja „zelene i plave njive“, ali i još važnije od toga, na nepostojanje jasnog, sinergijskog međuresornog djelovanja nadležnih državnih tijela koje bi poduprlo napore koje uglavnom pojedinačno, iniciraju poljoprivredni proizvođači i djelatnici u ugostiteljstvu i turizmu ne bi li konačno domaće, lokalne proizvode ponudili kao sastavni dio ponude hrvatskog turizma, istaknula je uvodno predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir i dodala kako je to bio razlog zašto je Odbor zatražio očitovanja nadležnih ministarstava.
O aktivnostima koje zajednički provode Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo turizma i sporta vezanim uz povezivanju zelene i plave brazde i osiguravanju prisutnosti i prepoznatljivosti hrvatskih kvalitetnih i visokokvalitetnih proizvoda u hrvatskoj turističkoj ponudi izvijestio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak. –Ministarstvo poljoprivrede, kroz zakonsku regulativu i javnu nabavu, potiče kratke lance opskrbe hranom, preko 1400 korisnika je za ovu aktivnosti na 4 provedena natječaja za operacije 6.2 i 6.4 Programa ruralnog razvoja ostvarilo pravo na potporu no za postupni uspjeh potrebno je snažnije udruživanje poljoprivrednika, rekao je Majdak te naglasio kako su u Hrvatskoj registrirane i priznate 23 proizvođačke organizacije no ni jedna južno od Karlovca.
–Važna je izrada analiza povezivanja poljoprivrednog i turističkog sektora, istaknula je državna tajnica Ministarstva turizma i sporta Sandra Herman te naglasila kako je, kroz Strategiju razvoja ruralnog turizma, koja je u izradi, potrebno na regionalnoj osnovi razmotriti turističke potrebe i mogućnosti proizvođača hrane i planirati proizvodnju hrane. Rekla je i kako će to, zbog manjih potreba kontinentalnog turizma, biti jednostavnije napraviti na kontinentu nego na moru. U tom kontekstu se osvrnula na dobru praksu termi Sveti Martin koje 70 posto potreba za hranom zadovoljavaju dobavom od lokalnih poljoprivrednih gospodarstava, dok to primjerice neki hoteli na Jadranu, zbog ograničenog obima ponude hrane i nesigurnosti opskrbe, ne mogu ostvariti. O mjerilima EU-a za zelenu javnu nabavu, koja prioritet daje ekološkim proizvodima s oznakama zemljopisnog podrijetla i proizvodima koji do kupca dolaze kroz kratke lance opskrbe hranom, izvijestio je državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat. –U 2020. godini ukupni postotak provedbe zelene javne nabave u Hrvatskoj iznosio je 10 posto, podatci o zelenoj javnoj nabavi javno su dostupni na web stranici Ministarstva, dok oznaku ECO LABELA nosi 6 Valamarovih kampova, toplice Sveti Martin te je u postupku dodjela oznake za jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Međimurju, rekao je Horvat.
U raspravi je istaknuto kako neeksploatacija mineralnih sirovina ograničava plovnost hrvatskih rijeka što ima utjecaja i na razvoj ruralnog turizma. Ravnateljica Uprave vodnoga gospodarstva i zaštite mora Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Elizabeta Kos odgovorila je kako ne postoji zabrana eksploatacije mineralnih sirovina, no, kako je istaknula, za istu je potrebno provesti studiju utjecaja na okoliš. Naglasila je i da je u 2020. i 2021. godini ukupno eksploatirano 1,4 milijuna kubika pijeska iz hrvatskih rijeka te da se u okviru Savske komisije prati stanje i provodi razmještanje mineralnih sirovina, dok se dio ovih sirovina koristi za javne projekte.
Predstavnik Hrvatske turističke zajednice Jure Galić je istaknuo kako se kampanjama „Doživi domaće“ i „Istraži ruralnu Hrvatsku“ kao i medijskom promocijom te sredstvima iz Fonda za nedovoljno razvijena područja, preko Hrvatske turističke zajednice, financiraju aktivnosti u ruralnom turizmu. Na potrebu snažnijeg poticanja proizvodnje proizvoda s dodanom vrijednošću ekoloških proizvođača, ali i na važnost organiziranog otkupa poljoprivredno prehrambenih proizvoda, u čemu ključnu ulogu treba imati prehrambeno-prerađivačka industrija, upozorio je predsjednik LEADER MREŽE Hrvatska Milan Medić. O aktivnostima brendiranja mikroregije Moslavine kao i planovima za proglašenje Moslavačke gore geoparkom govorila je Ivana Žegarac iz Turističke zajednice Kutine naglasivši kako su njezine aktivnosti većim dijelom usmjerene prema turistima nove generacije kojima je prioritet doživljaj destinacije.
–Nepostojanje, slaba dostupnost informacija o proizvođačima, vrstama hrane i količinama koje mogu isporučiti za potrebe ruralnog turizma, ograničavajući su faktor za snažnije povezivanje poljoprivrednog i turističkog sektora, rekla je vlasnica Seoskog turizma "Moslavačka priča" Snježana Ožetski te dodala kako je u tom smislu potrebno snažnije povezivanje s turističkim zajednicama i LAG-ovima koji takve informacije mogu prikupiti i međusobno povezati poljoprivrednike i pružatelje usluga u turizmu u ruralnom prostoru. Na potrebu diversifikacije aktivnosti na ruralnim područjima i povezivanja s ruralnim turizmom, formalno i neformalno obrazovanje nositelja aktivnosti u ruralnom turizmu, potrebu projektnih aktivnosti za povezivanje dvaju sektora, promociju hrane i turističkih usluga i važnost formiranja Stručnog povjerenstva za izradu Akcijskog plana za ruralni turizam, upozorila je predsjednica „Kluba članova selo“ Dijana Katica.
Željko Lenart je rekao kako povrtlari 30 do 50 posto svojih proizvoda moraju baciti jer iste ne mogu prodati, pa je, prema njegovim riječima, zbog toga potrebno ojačati lokalne tržnice, a zbog sigurnosti dostave dovoljne količine proizvode za potrebe turizma, potrebno je osnovati otkupne, sakupljačke i distributivne centre koji će otkupljivati proizvode s lokalnih gospodarstava. –Potrebno je pojednostaviti i ubrzati postupke ishođenja dozvola procjene utjecaja na okoliš jer isti predstavljaju kočnicu za provedbu projekata i korištenje europskih sredstava, rekao je Stipan Šašlin. Na važnost udruživanja poljoprivrednika upozorili su Ljubomir Kolarek i Goran Ivanović naglasivši kako je za snažnije povezivanje poljoprivrednog i turističkog sektora potrebno osnovati burzu roba, koja bi informacije o dostupnosti i količinama poljoprivredno prehrambenih proizvoda pružala na dnevnoj ili tjednoj razini.
Govoreći o odnosima morskog i kontinentalnog turizma Marijana Petir je ukazala na to kako se 98 posto hrvatskog turizma odvija na Jadranu i u gradu Zagrebu, dok se 80 posto ukupnog turizma ostvaruje u srpnju i kolovozu, a 65 posto od lipnja do rujna. –Ovome pridonosi činjenica da ova vrsta turizma ima dužu tradiciju, njezine organizacijske, promotivne i medijske aktivnosti su se, sukladno zahtjevima tržišta odvijale duže, no treba uzeti u obzir da se tržište mijenja, turisti uz more i sunce, traže drugačiji doživljaj destinacije i žele osjetiti prirodu, ljude, običaje, tradiciju, hranu, načine njene pripreme, naglasila je Petir te dodala kako upravo u tome leži prilika za razvoj ruralnog turizma na kontinentu, čija se usluga, integracijom s poljoprivredno- prehrambenom proizvodnjom može produžiti na cijelu godinu, a što bi utjecalo i na povećanje prihoda za stanovnike sela, zapošljavanje žena, zadržavanje i privlačenje mladih na selo.
Petir je također podsjetila kako u nekim luksuznim hotelima na Jadranu nema ni jednog hrvatskog proizvoda čime hrvatski turizam umjesto izvozne postaje uvozna grana. –Ove negativne trendove je potrebno preokrenuti kroz dodatne potpore, porezne olakšice i stimulacije ugostitelja i hotelijera koji nude domaće proizvode, rekla je Petir. Nadalje, istaknula je kako smo podbacili u provedbi mjere iskorištenosti potpore za horizontalnu i vertikalnu suradnju sudionika u lancu opskrbe za uspostavljanje kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržnica, obzirom na planiranih 57,3 milijuna kuna, odobrenih 21,6 milijuna kuna, a isplaćenih svega 223.200 kuna. Petir smatra i kako bi zelena javnu nabava trebala biti na obveznoj, a ne na dobrovoljnoj osnovi te da je u tom smislu potreban dijalog Vlade s trgovačkim lancima, prehrambeno-prerađivačkom industrijom i otkupljivačima kako bi se osigurala veća zastupljenost domaćih poljoprivrednih proizvoda u njihovoj ponudi. Još jednom se založila za snažnije kontrole hrane koja se nudi na hrvatskom tržištu, a stiže iz drugih zemalja, kako bi se ograničila prodaja po cijenama koje su niže od proizvođačkih, spriječila nepoštena trgovačka praska i osigurala kvaliteta.
Po završetku rasprave Odbor za poljoprivredu usvojio je preporuke koje bi trebale pripomoći snažnijem povezivanju „zelene“ i „plave“ njive u Hrvatskoj i povećanju udjela lokalno proizvedena hrane u ugostiteljskoj i turističkoj djelatnosti. Preporukama se poziva i potiče na međuresornu suradnju i koordinaciju dionika sektora, promoviranje i jačanje zelene javne nabave i prilagodbu regulative i postupanja kojima bi se osigurala dostupnost i prisutnost domaćih proizvoda u hrvatskoj turističkoj ponudi, kreiranje poticajnih mjera za poljoprivredni i turistički sektor, uklanjanje ograničenja i nedostataka u ruralnim područjima vezanih uz prometnu infrastrukturu i digitalizaciju te uspostavljanje dijaloga između Vlade te sektora poljoprivrede i turizma s prerađivačko-prehrambenom industrijom i trgovačkim lancima, kojim bi se osigurala zastupljenost domaćih poljoprivrednih proizvoda u hrvatskoj turističkoj ponudi.