Zagreb – U Saboru je u petak održana tematska sjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu na kojoj se raspravljalo o položaju lektora hrvatskog jezika na stranim visokim učilištima u inozemstvu.
U radu sjednice su uz zastupnike sudjelovali lektori, predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za koordinaciju europskih poslova i međunarodne suradnje te predstavnici drugih relevantnih institucija.
Predsjednica Odbora Vesna Bedeković uvodno je zahvalila potpredsjedniku Odbora Damiru Bakiću na inicijativi za održavanje sjednice te je podsjetila kako je afirmacija hrvatskog jezika, književnosti i kulture jedan od bitnih prioriteta Vlade Republike Hrvatske. – Kada govorimo o današnjoj temi, imam potrebu podsjetiti kako je prva katedra za hrvatski jezik osnovana krajem 19. stoljeća na Sveučilištu u Budimpešti, kazala je Bedeković i dodala kako se pravi početak afirmacije hrvatskog jezika u svijetu može vezati uz osamostaljenje i međunarodno priznanje Hrvatske 1992. godine kada se počinju upućivati prvi lektori na sveučilišta i visoka učilišta. Kao jednu od važnijih navela je 1994. godinu kada skrb o lektorima hrvatskog jezika i književnosti preuzima tadašnje Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike te kada započinje novo doba u slanju lektora hrvatskog jezika na inozemna visoka učilišta čiji se broj povećavao tempom potpisivanja bilateralnih ugovora o suradnji u području obrazovanja i znanosti s drugim državama.
-Unatoč mnogim dobrim stvarima koje su učinjene, još je golem posao pred nama, kazala je državna tajnica Ministarstva znanosti obrazovanja i mladih Iva Ivanković i navela kako zatvaranje klasičnih filoloških studija i otvaranje kulturoloških stavlja veliki izazov pred ministarstvo, ali i priliku da kroatistici u svijetu da dostojno mjesto. Dodala je kako veću pozornost treba pridati usavršavanjima lektora hrvatskoga jezika te treba iskoristiti nove medije u promociji jezika i kulture, umrežavanjem i koordinacijom kroatističkih studija stvoriti kvalitetnije uvjete za njihov razvoj, iskoristiti mobilnost studenata i brojne druge aktivnosti. –Status lektora hrvatskoga jezika ključan je dio sustavnog promišljanja o skrbi o hrvatskome jeziku u svijetu, kazala je Ivković i dodala kako je ministarstvo svjesno potrebe za poboljšanjem njihovog materijalnog statusa i kvalitetnijim i sadržajnijim usavršavanjem. Smatra da je tematska sjednica prilika da se dobro poslušaju preporuke i konstatira što se radi dobro i što još treba unaprijediti, budući da je tema izuzetno bitna za postojanje hrvatskoga jezika i kulture.
Lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Pečuhu Boris Kiš naglasio je kako je ova tema iznimno važna ne samo za lektore nego i za očuvanje hrvatskog jezika kao temelja nacionalnog identiteta. – Hrvatski jezik nije samo sredstvo komunikacije već i nositelj naše kulture, povijesti i tradicije, istaknuo je Kiš. – Na tom zadatku lektori našeg jezika na inozemnim učilištima imaju nezamjenjivu ulogu, jer su ambasadori jezika u svijetu, prijenosnici znanja i ključni sudionici u izgradnji mostova između Hrvatske i drugih država, kazao je. Kao najvažniji problem s kojim se susreću lektori na radu u inozemstvu je mandat koji je ograničen na trajanje od tri godine, a mišljenja je kako bi se trebali voditi primjerom Mađarske i Slovenije koji imaju neograničen mandat lektora. –Produživanjem mandata pokazali bismo kako vjerujemo našim lektorima, njihovom radu i zalaganju za status hrvatskog jezika, kazao je i dodao kako predlaže produživanje mandata na šest godina, uz mogućnost produženja dok god je prihvatna institucija suglasna i zadovoljna radom lektora. Mišljenja je da su lektori ključni za očuvanje hrvatskog jezika i kulture diljem svijeta i da im zato treba osigurati uvjete za kvalitetan rad, a kao uvjete naveo je produženje mandata, porezno savjetovanje u stranoj državi, dodjelu diplomatskog statusa, pravovremenu isplatu deviznih dodataka, rješavanje problema stanovanja te pravovremeno izdavanje potvrda i iskaznica za zdravstveno osiguranje.
U raspravi koja je uslijedila istaknuta su administrativno-zakonodavna ograničenja koja lektorima predstavljaju teret u radu. Kao jedan od najvećih problema istaknuto je trajanje mandata od tri godine. Zaključeno je da je potrebno sinergijsko djelovanje institucija kako bi se problemi otklonili i kako je potrebno raditi na promicanju atraktivnosti zanimanja lektora.
Snimka sjednice dostupna je na poveznici: https://youtube.com/live/3Ms5b0X9VqU?feature=share