Zagreb – Odbor za gospodarstvo i Odbor za poljoprivredu održali su u četvrtak zajedničku tematsku sjednicu pod nazivom „Održivo korištenje biomase“ na kojoj se najviše razgovaralo o potencijalima za veće korištenje biomase, boljoj organizaciji bio-baziranog sektora, korištenju poljoprivredne i drvne biomase u proizvodnji energije te utjecaju biomase na gospodarstvo i industriju.
O temi su raspravljali predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Energetskog instituta „Hrvoje Požar“, Šumarskog fakulteta, Agronomskog fakulteta, Hrvatskih šuma, Hrvatskog operatora tržišta energije, Hrvatskog drvnog klastera, Hrvatske gospodarske komore, CROBIOM – Hrvatska Udruga biomase te predstavnici tvrtki koje se bave obnovljivim izvorima energije.
Predsjednik Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić na početku je rekao je kako je sazivanje ove tematske sjednice inicirano od strane Hrvatske udruge biomase (CROBIOM) kako bi se u širem krugu zainteresiranih raspravilo o budućnosti biomase u Hrvatskoj. Predsjednik Odbora za gospodarstvo Darinko Kosor istaknuo je važnost inicijative sazivanja ove tematske sjednice i rekao smatra da je jedan od osnovnih ciljeva današnjeg sastanka predstavljanje trenutnih izazova koji se nalaze pred sektorom biomase kako bi se oni rješavali u okviru nadležnosti svih resornih tijela pa tako i Hrvatskog sabora. Uvodničari su kroz različite segmente prezentirali osnovne smjernice daljnjeg razvoja biomase u Hrvatskoj te skrenuli pozornost na probleme s kojima se sektor susreće.
Marijan Kavran iz Hrvatske udruge za biomasu (CROBIOM) posebno je naglasio nekonzistentnost politika i nezadovoljstvo tretmanom biomase u proizvodnji održivih izvora energije te slabo korištenje poljoprivredne i šumske biomase. Govorio je o značaju industrija baziranih na šumi te rekao kako taj sektor u Hrvatskoj čini 3,6 posto BDP-a. Govoreći o udjelu korištenja novih izvora energije rekao je kako Hrvatska zauzima visoko mjesto u EU s dosegnutim udjelom od 27 posto korištenja obnovljivih izvora energije u ukupnoj energiji.
Biljana Kulišić s Energetskog instituta „Hrvoje Požar“ govorila je strategiji bioekonomije EU-a i gospodarstvima koje se temelje na bioekonomiji, objasnivši bioekonomiju kao novi način upotrebe prirodnih resursa. Naglasila je važnost poljoprivrednog i šumskog sektora za razvoj biomase te istaknula kako bi i Hrvatska trebala što prije izraditi strategiju za korištenje biomase. Kulišić je rekla kako Hrvatska ima dovoljno biomase, ali je pitanje hoće li ju koristiti ili će ju dalje distribuirati. – Biomasa će se morati uzgajati radi ostvarenja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, za prelazak na bioekonomiju ili za ostvarenje sigurnosti opskrbe energijom, poručila je Kulišić.
Tajana Krička, profesorica s Agronomskog fakulteta u Zagrebu govorila je između ostalog o korištenju poljoprivredne biomase u proizvodnji energije te zelenoj sirovini za proizvodnju biomase. Istaknula je kako Hrvatska raspolaže velikim potencijalom za proizvodnju biomase i to s oko 1 300 000 tona godišnje iz poljoprivrednih površina i oko 150 000 tona godišnje od ostataka prehrambene industrije. Krička je posebno naglasila da uzgoj energetskih nasada na ekonomski neprofitabilnim poljoprivrednim površinama ne utječe na proizvodnju hrane. Dinko Vusić, profesor sa Šumarskog fakulteta govorio je, među ostalim, o gospodarenju šumama te aktivnostima Fakulteta u održivom korištenju drvne biomase istaknuvši posebno kako je u Hrvatskoj proizvodnja peleta ozbiljan i obećavajući posao. Naglasio je kako je suradnja svih dionika u sektoru biomase jedini put rješenja postojećih problema i izazova u tom sektoru.
U raspravi je zaključeno kako je za ulaganje u obnovljive izvore energije i iskorištavanje biomase važno donijeti strategiju s jasno definiranim ciljevima te ostale zakonske okvire za jačanje tog sektora. Sudionici su se složili da gospodarenje biomasom treba usmjeriti u korist hrvatskog gospodarstva te kako se treba osigurati okružje da se peleti proizvedeni u Hrvatskoj koriste za javne prostore u Hrvatskoj i hrvatska kućanstva. U tom kontekstu istaknuta je činjenica kako je Hrvatska ozbiljan svjetski proizvođač peleta jer proizvodi 1 posto svjetske proizvodnje, ali čak 85 posto te količine izvozi. Svi predstavnici iznijeli su stav oko potrebe sinergijskog djelovanja za dobrobit ovog sektora koji doprinosi gospodarstvu, ruralnom razvoju, ali i demografskoj obnovi.