Zagreb - Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u srijedu sjednicu posvećenu problematici liječenja oboljelih od šećerne bolesti u Hrvatskoj, a okupljeni članovi Odbora, stručnjaci iz područja medicine, posebno dijabetologije, i predstavnici udruga oboljelih od dijabetesa razmijenili su mišljenja i o aktualnoj situaciji vezanoj uz mogućnost povećanja cijena inzulina i njegovog uvrštavanja na B-listu lijekova.
Predsjednica Odbora Ines Strenja podsjetila je uvodno na aktivnosti Sabora i Odbora vezanih uz dijabetes, među ostalim, na Rezoluciju o šećernoj bolesti iz 2011., nakon čega je i pokrenut Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti 2015. -2020. U cilju osviještenosti stanovništva o riziku oboljevanja od dijabetesa, proglašen je i Nacionalni dan osviještenosti o debljini, a koji se obilježava 16. ožujka temeljem odluke Hrvatskog sabora 2017. godine.
Predstojnica Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovec, Lea Smrčić Duvnjak, iznijela je alarmantne podatke prema kojima je u u Republici Hrvatskoj 2016. godine registrirano 304 408 osoba s dijagnozom šećerne bolesti, što je više od devet posto odrasle populacije. Uz samu dijagnozu dijabetesa javljaju se i kronične komplikacije kod pacijenata, poput dijabetičke retinopatije, dijabetičke nefropatije, dijabetičkog stopala, promjena na malim i velikim krvnim žilama itd. – Ovo je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu, kazala je Smrčić Duvnjak. Dala je prikaz razvoja terapijskih mogućnosti od otkrića inzulina 1921. do danas. Posebno je naglasila značaj početka primjene individualnog pristupa pacijentu koji se od 2012. godine kao osnova liječenja primjenjuje u Europi, SAD i Hrvatskoj, a utječe na smanjenje kroničnih komplikacija kod pacijenata.
Predsjednik Društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora Dario Rahelić kazao je da je broj umrlih u svijetu od dijabetesa i komplikacija bio u 2017. skoro 4 milijuna ljudi, dok je u Hrvatskoj od 2009. do 2016. godine broj oboljelih s dijagnosticiranim dijabetesom povećan za gotovo sto tisuća. - Dijabetes je 2017. godine bio četvrti uzrok smrti u RH te dodao da je od nacionalnog interesa imati praktične, racionalne i provedive smjernice za farmakološko liječenje šećerne bolesti, pri čemu je individualan pristup temeljen na fiziološkim principima regulacije glikemije nužan u liječenju osoba sa šećernom bolesti. Kako je najavio, 2019. godine bit će objavljene nove smjernice za liječenje šećerne bolesti.
Tereza Šarić iz Promeritus savjetovanja osvrnula se na troškove liječenja šećerne bolesti u Hrvatskoj. - Zdravstveni sustav ulaže 12 posto iznosa na osnovno liječenje dijabetesa, a 88 posto troškova liječenja odnosi se na komplikacije bolesti, kazala je Šarić te dodala da od 304 tisuće oboljelih u Hrvatskoj više od 90 posto čine oboljeli od dijabetesa tipa 2, a od te populacije 75 posto čine osobe starije od 65 godina i većim dijelom i pretile osobe s indeksom tjelesne mase preko 30, dodala je. Kazala je da se problem povećanih troškova za liječenje komplikacija oboljelih od šećernih bolesti kao što su debljina, visok krvni tlak itd., mogu riješiti dobrom regulacijom glikemije i poboljšanjem kvalitete života oboljelih, a veliku ulogu igra i rano prepoznavanje bolesti. Troškovi liječenja dijabetesa, najčešće zbog komplikacija, porasli su u zadnjih desetak godina za dvije milijarde kuna te sada iznose 4,6 milijardi kuna godišnje. To je 20 posto proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, rekla je Šarić.
- Naš je cilj da pacijent bude u središtu, a da bi ishod terapija bio uspješan, pacijente moramo educirati i davati im smjernice, kazao je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Željko Plazonić. Ponovio je važnost prevencije i informiranja javnosti o dijabetesu, populiziranja zdravih stilova života i mogućnosti inovativne medicine.
Ravnatelj HZZO-a Lucijan Vukelić, osvrnuvši se na aktualnu situaciju vezanu uz cijenu inzulina, kazao je da je u tijeku postupak referenciranja lijekova, tj. redovitog postupanja koje HZZO provodi prema Pravilniku o mjerilima i načinu za određivanje cijena lijekova na veliko i o načinu izvješćivanja o cijenama na veliko iz 2013. godine, te da dok postupak ne bude gotov, ne može komentirati nagađanja o cijeni inzulina. – Sva doplata koja se inače radi, radi se farmaceutskoj industriji, a ne HZZO-u, pojasnio je Vukelić. Dodao je da u ovom postupku referenciranja lijekova HZZO prihvaća savjete stručnih društava, kako bi se oni mogli implementirati u pozicije HZZO-a za sljedeću godinu.
U raspravi su sudjelovale i predstavnica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Zrinka Mach te Manja Prašek, predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva. Još su jednom apelirale da mjerodavne institucije vode računa o troškovima liječenja i života ljudi s ovom bolesti, koji pogađaju ne samo bolesnika nego i cijelu obitelj.
Članovi Odbora, kao i većina sudionika sjednice složila su se da je od iznimne važnosti provođenje preventivnih programa od najranije dobi, edukacija javnosti i samih pacijenata o bolesti te unaprjeđenje koordinacije obitelji oboljelih i liječnika. Zdravstveni sustav je potrebno organizirati tako da se pacijenta s dijagnozom šećerne bolesti može evidentirati u registar oboljelih, bilo od strane liječnika primarne medicine ili specijalista, te kontinuirano pratiti stanje i ishod njegove terapije. Pri tome, kako je naglašeno, važno je napraviti informatičku platformu unutar zdravstvenog sustava RH koja će to omogućiti svim sudionicima sustava.