Zagreb – Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku dr. Ines Strenja-Linić i članovi Odbora primili su u srijedu udruge koje okupljaju liječnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) te predstavnike Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL-a) i Hrvatske liječničke komore (HLK), kako bi članovima Odbora iskazali svoje protivljenje prijedlogu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Nakon što su prethodno održali prosvjed na Trgu svetog Marka, predstavnici liječničkih udruga iznijeli su svoje nezadovoljstvo, primjedbe, sugestije i nedoumice pred članovima saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, radnim tijelom kojemu su u djelokrugu rada poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike te postupci donošenja zakona i drugih propisa vezanih za zdravstvenu zaštitu i organizaciju zdravstvene službe.
Povod prosvjedu, istaknuli su, loše je stanje u hrvatskom zdravstvu zbog nedonošenja potrebnih promjena u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, a što vodi daljnjem urušavanju zdravstvene zaštite pacijenata zbog čega su se liječnici obiteljske medicine i bolnički liječnici odlučili čvrsto stati u obranu interesa svojih pacijenata, kako bi im očuvali dostupno javno zdravstvo te kako u nadolazećim godinama ne bi postali svjedocima daljnjeg uništavanja zdravstva u Hrvatskoj.
Predstavnica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM-a) dr. Vikica Krolo naglasila je da su bili u radnoj skupini koja je radila na novom prijedlogu zakona koji je trebao poboljšati sustav, ali da od promjena koje je zagovaralo Ministarstvo zdravstva i koje su udruge podržavale nema ništa, jer se od njih zbog političkih pritisaka odustalo u zadnji tren. – Prijedloge Radne skupine Ministarstva zdravstva, koji su u početku uvaženi i koje je ministar zdravstva u posljednjih nekoliko mjeseci javno promicao, ministar je povukao u zadnjih mjesec dana, kazala je Krolo.
Na sastanku je nadalje rečeno kako je donedavno u PZZ-u radilo 2400 liječnika, da ih je sada oko 2100 te da će ih za pet godina, zbog odlaska u mirovinu, biti 1600. Stoga je izražena zabrinutost oko potrebnih kapaciteta za liječenje hrvatskih građana pa predstavnici zahtijevaju ukidanje diskriminacije pri zapošljavanju liječnika odnosno slobodu izbora obiteljskih i drugih liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žele li biti zaposlenici doma zdravlja ili voditi ordinaciju samostalno u ugovoru sa HZZO-om, omogućavanje prijenosa ordinacija na mlade liječnike te omogućavanje specijalizacije mladim liječnicima odmah nakon završenog studija.
Dr. Josipa Rodić, predsjednica Hrvatske udruge koncesionara Hrvatske, posebno je ukazala na pogrešne interpretacije zahtjeva liječnika za nastavkom kontinuiteta skrbi, što je moguće samo ako se u ordinacije zaposle mladi liječnici koji će završiti specijalizacije i nastaviti raditi u istoj ordinaciji i nakon što nositelj ordinacije ode u mirovinu, kazala je.
Ovim mjerama bi se, prema mišljenju predstavnika liječničkih udruga, zaustavilo iseljavanje zdravstvenih djelatnika iz Hrvatske, omogućio kontinuitet zdravstvene zaštite pacijenata te zadržala radna mjesta.
Zdravstveni sustav je u financijskoj, kadrovskoj i organizacijskoj krizi, izjavio je prvi dopredsjednik HLK-a dr. Krešimir Luetić. – Inzistiranje na ovakvom konačnom prijedlogu zakona zasigurno neće pomoći da se prazna mjesta u primarnoj zaštiti popune mladim kolegama, jer ćemo i dalje imati diskriminaciju budući da će kolege vrata do vrata raditi pod različitim uvjetima, naglasio je Luetić. HLK je stoga izrazio nedvosmislenu podršku liječnicima PZZ-a.
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku dr. Ines Strenja-Linić smatra da je novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti bio izvrsna prilika za uređivanje zdravstvenog sustava prema europskim standardima, posebice u odnosu na prijeteću kadrovsku devastaciju.
– Ukidanjem pripravničkog staža, odlaskom u slijedećih 5 godina više od 400 liječnika iz PZZ-a te ukupno 4000 liječnika iz zdravstvenog sustava u idućih desetak godina i popuštanjem pod političkim pritiskom koji je evidentan u ovoj konačnoj verziji zakona dolazimo u situaciju krize zdravstvenog sustava koju nećemo moći riješiti, čak i ako financijski stabiliziramo sustav, naglasila je Strenja-Linić i zaključila kako se zakonom ne rješavaju najvažniji problemi u zdravstvu, kao što su dostupnost primarne zdravstvene zaštite u ruralnim i otočkim područjima, te stimuliranje ostanka mladih liječnika u hrvatskom zdravstvenom sustavu čime se u konačnici nastavlja uništavanje primarne zdravstvene zaštite stanovništva.