.png)
Zagreb – Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u srijedu tematsku sjednicu pod nazivom „Posebno skupi lijekovi – naše potrebe i naša realnost“. Kako bi pokušali naći optimalno rješenje trenutačne situacije vezane uz posebno skupe lijekove na sjednici su se okupili predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatske liječničke komore, Udruge poslodavaca u zdravstvu, pravobraniteljica za djecu, pučka pravobraniteljica, zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom te predstavnici saveza i udruga oboljelih, na čiju se inicijativu i održala ova tematska sjednica.
Predsjednica Odbora Strenja Linić na početku je istaknula kako su inovativni lijekovi skupi, a procedure njihovog dolaska na listu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo traju mjesecima, pa čak i godinama. - Administrativne, zakonske, financijske i druge prepreke često dovode do kasnog započinjanja s liječenjem što bolesnicima umanjuje šansu za uspješnu terapiju, rekla je Strenja Linić. Naglasila je kako je nužno pronaći rješenje kako bi se oboljelima omogućilo pravo na liječenje, ali i osigurao transparentan proces odobravanja inovativnih lijekova.
Ministar zdravlja Kujundžić istaknuo je kako je cilj da se u što kraćem roku što većem broju oboljelih da lijek, no da s druge strane moramo biti svjesni realnosti. – Inovativni lijekovi daju nadu, a vrijeme će pokazati koliko su oni učinkoviti, dodao je Kujundžić. Spomenuo je i kako je Fond skupih lijekova sa 700 milijuna kuna došao do milijardu i 100 milijuna kuna, što je u odnosu na kraj 2016. godine povećanje od 55 posto.
U pojedinačnim izlaganjima predstavnica udruga i saveza koje su govorile o određenim skupinama oboljelih, kao što su primjerice životno ugrožena djece različitih medicinskih dijagnoza, oboljeli od mišićne distrofije i neuromuskularnih bolesti, multiple skleroze i oboljeli od rijetkih bolesti moglo se čuti kako je jedan od najvećih izazova i poteškoća s kojima se nose dostupnost posebno skupih lijekova. Naglašene su i neke od manjkavosti procedura kojima se inovativni lijekovi stavljaju na liste Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao i samo trajanje stavljanja takvih lijekova na listu. Istaknute su i druge prepreke kao što su nepostojanje sustavne politike, kriteriji u liječenju posebno skupim lijekovima te omogućavanje jednakog pristupa liječenju.
U raspravi koja je uslijedila najviše se razgovaralo o stvaranju sustava koji prepoznaje prioritete liječenja skupim lijekovima, o važnosti rane intervencije i dijagnostike, jasnih kriterija o tome tko je indiciran za liječenje tim lijekovima te u kojem vremenu može očekivati uključivanje u liječenje. Od ostalih izazova posebno je istaknuta česta diskriminatorna praksa u liječenju pojedinih skupina oboljelih i u tom smislu izražena je potreba izrade sređenih registara oboljelih, poštivanje smjernica i postupaka liječenja, osiguravanje praćenje tijeka bolesti, informiranje i komunikacija s oboljelima, formiranje referentnih centara, te lakši pristup znanstvenim istraživanjima o pojedinim bolestima.
Zaključeno je kako je poboljšanje kvalitete skrbi o oboljelima jedino moguće multidisciplinarnim pristupom i to kroz suradnju i zajedništvo institucija, sustava i udruga i saveza koji se bave ovom problematikom. Pojedini sudionici rasprave ukazali su na nedopustivu pojavu praksi u kojima se sustav zdravstvene skrbi pokreće tek na temelju javnog pritiska što često dovodi do nesigurnosti oboljelih i nepovjerenja u zdravstveni sustav. Sugovornici su se složili oko toga kako cijena lijeka ne smije biti prepreka za liječenje, a istaknuli su kako će se donošenjem konkretnih mjera i kriterija izbjeći situacije da skupi lijekovi budu dostupni samo određenim skupinama oboljelih.