.png)
Zagreb – U organizaciji Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, a na inicijativu Koordinacija obiteljske medicine (KoHOM), u petak je u Hrvatskome saboru održan okrugli stol „Položaj liječnika obiteljske medicine prema mogućem modelu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti - problemi i perspektive“.
Smatrajući kako je sustav obiteljske medicine u Hrvatskoj ozbiljno urušen, pogotovo novim prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji bi uskoro trebao biti upućen u javno savjetovanje, kako je zadnji trenutak da se nešto pokuša popraviti prije njegovog stupanja na snagu i da je krajnje vrijeme da se čuje mišljenje struke. KoHOM je predložio organizaciju okruglog stola na kojem su o temi, osim članova Odbora, raspravljali predstavnici Ministarstva zdravstva, Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, Hrvatske liječničke komore, Udruge za promicanje prava pacijenata te liječnici obiteljske medicine.
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar-Dračevac uvodno je naglasila da je okrugli stol sazvan kako bi se raspravljalo o položaju liječnika obiteljske medicine te problemima i perspektivi liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u odnosu na mogući model Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, krovnog zakona reforme zdravstva. –Svima nam je u interesu izrada dobrog zakonskog okvira s ciljem održivog modela zdravstvenog sustava te vas pozivam da svojim prijedlozima i primjedbama istaknete probleme za koje smatrate da bi ih trebalo riješiti novim prijedlogom zakona, rekla je Sabljar Dračevac te istaknula kako je djelatnost obiteljske medicine osnovna i najveća djelatnost primarne zdravstvene zaštite i kao takva čini temelj zdravstvenog sustava.
Predstavnik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić iznio je brojeve koji se tiču kadrovske situacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i koji će, kako je istaknuo, odrediti i njezinu sudbinu i sudbinu obiteljske medicine, koja je po njegovim riječima u kadrovskom deficitu. Kako je rekao Luetić tome u prilog najviše govore podaci da su 732 liječnika u općoj i obiteljskoj medicini u ovom trenutku stariji od 60 godina, što je svaki treći liječnik u sustavu, a još gotovo 500 liječnika starije je od 56 godina. –Dakle, govorimo o više od 55 posto liječnika u općoj obiteljskoj medicini koji su unutar deset godina u odlasku u mirovinu, naglasio je Luetić koji smatra da primarnu zdravstvenu zaštitu treba ojačati te osmisliti model koji će privlačiti i zadržati mlade liječnike.
S time se složila predstavnica KoHOM-a Nataša Ban Toskić, izrazivši svoju zabrinutost što nikakvog konkretnog plana za primarnu medicinu, prema njezinom mišljenju, još uvijek nema. Ban Toskić smatra i kako je problem to što niti jedna njihova primjedba niti sugestija od strane Ministarstva zdravstva do sada nije uvažena. Kako je istaknula, obiteljskim liječnicima najviše smetaju izmjene koje se odnose na sudjelovanje liječnika obiteljske medicine u hitnim službama i hitnim bolničkim objedinjenim prijemima. –Svakako treba razlučiti dvije stvari, a to je pomoć hitnim pacijentima kojima liječnici trebaju pružiti hitnu medicinsku pomoć ma gdje se nalazili u tom trenutku, od djelatnosti koja se time profesionalno bavi, istaknula je Ban Toskić. Dodala je i kako treba hitno izraditi novu Mrežu javne zdravstvene službe za djelatnost primarne zdravstvene zaštite budući da se, prema njezinim riječima, postojeća nije mijenjala od 2015. godine te više nije u skladu sa stvarnim brojem stanovnika. Zaključno je rekla i kako je potrebna hitna izrada plana raspisivanja natječaja za specijalizacije iz djelatnosti obiteljske medicine jer broj raspisanih i planiranih specijalizacija za obiteljsku medicinu nije u skladu s petogodišnjim planom Ministarstva zdravstva.
Predstavnica Ministarstva zdravstva Danica Kramarić se složila se s činjenicom da su liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti preopterećeni i da je 1700 pacijenata po obiteljskom liječniku jako puno te da oni nemaju dovoljno vremenskog prostora da se bave pacijentima onako kako bi to htjeli. –Jedna od prvih mjera je kadrovsko pitanje, a temeljem toga smo i u prošloj financijskoj perspektivi omogućili deficitarne specijalizacije iz primarne zdravstvene zaštite, istaknula je Kramarić. Dodala je i kako su iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. godine u okviru Poziva „Specijalističko usavršavanje doktora medicine“ iz EU fondova osigurana financijska sredstva za specijalističko usavršavanja u iznosu od oko 217 milijuna kuna za 212 specijalizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i to u 19 hrvatskih županija. –Isto je osigurano za pet deficitarnih specijalizacija iz obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije i opstetricije, kliničke radiologije i hitne medicine, a u sklopu navedenog u provedbi je 97 specijalizacija obiteljske (opće) medicine, zaključila je Kramarić.
U nastavku se govorilo i o potrebi regulacije rada obiteljskih liječnika u takozvanim duplim ambulantama tijekom godišnjih odmora ili bolovanja te o administrativnim opterećenjima, od kojih liječnici, kako je istaknuto, unatoč obećanjima, nisu odterećeni. U više navrata se postavilo pitanje kadrovske održivosti sustava primarne zdravstvene zaštite, posebno obiteljske medicine i potrebe žurnog rješavanja istaknutih problema. Naglašena je važnost stimuliranja mladih ljudi da izaberu rad u obiteljskoj medicini kako ne bi došlo do urušavanja mreže. Sudionici su se u raspravi osvrnuli i na ukidanje „kažnjavanja” specijalizanata/specijalista koji ostaju raditi u istoj Mreži kao i zdravstvene ustanove u kojoj su imali prijašnji radni odnos jer smatraju da mijenjanje statusa liječnika iz radnika u domu zdravlja u status radnika kod privatnog zdravstvenog radnika ili samostalnog privatnog zdravstvenog radnika na istom području javno zdravstvene mreže gdje je liječnik i do sada radio, sa istim pacijentima, ne može biti penalizirano.
Nadalje, predstavnici KoHOM-a traže i da im se rad u privatnoj praksi produži s trenutnih 65 na 68 godina života bez posebno odobrenja Ministarstva zdravstva, a također smatraju i da bi prijenos privatne prakse na drugog zdravstvenog radnika trebao biti nakon godinu dana, a ne nakon pet godina staža od završetka specijalizacije. Imajući u vidu, uz postojeći manjak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, činjenicu da su oni prosječno 4 do 6 godina stariji od bolničkih liječnika i da interes za specijalizaciju obiteljske medicine nije velik, postavlja se pitanje kadrovske održivosti ovog sustava ako se žurno ne krene rješavati ovaj problem. Sudionici Okruglog stola složili su se kako je obiteljska medicina osnovna i najveća djelatnost primarne zdravstvene zaštite te kao takva čini temelj zdravstvenog sustava i njegove reforme, a njezini dionici u procesu odlučivanja trebali bi se složiti oko njenih najvažnijih odrednica. Izrazili su nadu da će i ovaj okrugli stol doprinijeti tome i da će izroditi neka suglasja na ključnim područjima zdravstvene reforme.