.png)
Zagreb – O temi “Logopedska djelatnost u Republici Hrvatskoj”, koju je iniciralo Hrvatsko logopedsko društvo, u četvrtak su na tematskoj sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku raspravljali predstavnici struke i relevantnih institucija.
–Sjednica je organizirana kako bi predstavnici Hrvatskog logopedskog društva izvijestili o stanju logopedske djelatnosti i potrebi za logopedskim uslugama u Hrvatskoj, potaknuti donošenje Zakona o logopedskoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj, po uzoru na sve europske zemlje okupljene u Europskoj asocijaciji logopeda, rekla je uvodno predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar Dračevac dodavši kako ta struka već godinama upozorava na probleme koji u sustavu postoje zbog nedostatka zakonske regulative. Također je rekla kako će se tim zakonom omogućiti reguliranje logopedije kao djelatnosti sukladno standardima zanimanja, kvalifikacijama te visokoškolskim obrazovnim standardima u Hrvatskoj.
Predsjednica Hrvatskog logopedskog društva Karolina Lice u uvodnom izlaganju predstavila je sve detalje logopedske djelatnosti i pojasnila kontekst u kojem se ta djelatnost danas nalazi. –Sveučilišni magistri logopedije su stručnjaci koji završavaju studij logopedije obrazujući se za rad na prevenciji, probiru, dijagnosticiranju te terapiji poremećaja verbalne i/ili neverbalne komunikacije te prevenciji oralno-laringalnih funkcija kod osoba svih dobnih skupina, uvodno je pojasnila Lice dodavši da je njihov status definiran Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. U nastavku je detaljno pojasnila sustav obrazovanja naglasivši kako on u Hrvatskoj započinje još 1962. godine i trenutno se provodi na Sveučilištima u Zagrebu i Rijeci. –U Hrvatskoj najveći broj logopeda zapošljava Poliklinika SUVAG iz Zagreba koja je osnovana 1961. godine, a prvi logopedi se zapošljavaju 1968. godine, od 1979. godine u školama, a od 1986. godine i u vrtićima, dok se devedesetih otvaraju prvi privatni logopedski kabineti, istaknula je Lice.
Nadalje, naglasila je kako upisne kvote od 80 studenata u Hrvatskoj ne zadovoljavaju potrebe za brojem logopeda istaknuvši kako trenutno na šest tisuća stanovnika imamo tek jednog logopeda. –Teži se tome da brojka bude otprilike tri tisuće stanovnika na jednog logopeda, što u Hrvatskoj trenutno ima jedino Zagreb, a kada je riječ o točnom broju logopeda u Hrvatskoj on se kreće oko 12000, ali točnu brojku nemamo jer ne postoje registrirani podaci ni komora ove djelatnosti, upozorila je Lice. Kako je pojasnila logopedska djelatnost se provodi u ustanovama socijalne skrbi zdravstvenim, odgojno-obrazovnim ustanovama i privatnoj praksi. Kad je riječ o broju logopeda po pojedinim ustanovama, kako je istaknula Lice, najveći broj ih radi u zdravstvenim ustanovama, njih 39 posto dok 21 posto radi u predškolskom odgoju. –Kada je riječ o regionalnoj zastupljenosti velik broj županija nema dovoljan broj logopeda i moramo raditi na ravnomjernijoj dostupnosti logopedskih usluga po regijama, naglasila je Lice dodavši također kako u određen broj logopeda radi poslove izvan logopedskih djelatnosti.
Zaključno je govorila o potrebi daljnjeg reguliranja logopedske djelatnosti naglasivši kako je Ministarstvo zdravstva za prvo tromjesečje 2024. godine u prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti predvidjelo donošenje Zakona o logopedskoj djelatnosti koji će, kako je rekla Lice, jasno definirati tko, što, gdje i pod kojim uvjetima pruža logopedu djelatnost. –Zakon će ujednačiti standard logopedske djelatnosti na razini svih sustava, omogućiti transparentnost pružanja logopedskih usluga u Hrvatskoj kroz vođenje registra magistara logopedije, a uspostavom Hrvatske komore logopeda uvest će se kontrola cjeloživotne edukacije kroz obvezu relicenciranja, zaključila je Lice.
Kao jedan od pozitivnih primjera, kada je riječ o većem broju logopeda u sustavu i bolje dostupnosti logopedskih usluga, navedeno je osnivanje Dispanzera za mentalno zdravlje te Dispanzera za ranu intervenciju. Uz to je rečeno i kako će kroz Mrežu javne zdravstvene službe biti uključeni i logopedi te da će se iz europskih sredstava opremiti logopedski kabineti u svim županijama, kao i financirati dodatna edukacija terapeuta. Naglašeno je i kako će se u dogovoru s resornim ministarstvom preispitati mogućnost povećanja upisnih kvota. Govoreći o listama čekanja upozoreno je na to kako je na njoj trenutno oko dvije tisuće osoba, što u praksi znači, ovisno o kojoj logopedskoj intervenciji se radi i gdje se provodi, da se na uključivanje u terapiju čeka između šest mjeseci do dvije godine.
U raspravi se otvorilo pitanje problema logopeda koji ne mogu otvoriti privatnu praksu, a u tom smislu je upozoreno na to problem zlouporabe logopedske djelatnosti jer su privatne kabinete otvarali i oni koji nisu bili logopedi. Predstavnici struke izrazili su nadu u novi zakon i regulaciju njihove djelatnosti ukazavši na to kako se radi o širokom području djelovanja te kako u toj djelatnosti ne rade svi sve već se radi o visokosofticiranoj djelatnosti. Rečeno je kako će se kroz registar pratiti one koji su tražili licencu za rad i time će se uvesti kontrola. Govoreći o obrazovanju navedeno je kako se radi o razgranatom i kupom studiju koji je izazovan za organizaciju, a upozoreno je i na probleme nostrifikacija diploma iz ovog područja.
Zaključivši sjednicu Sabljar Dračevac je rekla kako vjeruje da smo nadomak rješenja uspostave cjelovitog zakonskog rješenja logopedske djelatnosti te da će se zakonom uspostaviti obveza nadzora nad kvalitetom usluge koja se pruža, kao i nad stručnim kompetencijama onoga koji tu uslugu pruža u javnom i privatnom sektoru. –Nadam se da ćemo do polovine ove godine imati i zakon, ali i komoru kao propisano stručno regulatorno tijelo, koje je odgovorno za licenciranje i profesionalno pružanje usluge u kojoj ćete moći djelovati, zaključila je Sabljar Dračevac.