Odbor za turizam primio predstavnike za javne politike Airbnba

Zagreb - Regulativa kratkoročnog najma, turizam i njegov utjecaj na gospodarstvo Republike Hrvatske te novi zakonodavni okvir za turizam bile su glavna tema sastanka predsjednice saborskog Odbora za turizam Sanje Radolović s predstavnicima platforme za kratkoročni najam Airbnb Cristinom Salmena i Francescom Saleom Musiom te predstavnikom konzultantske tvrtke ZBT, na kojemu su sudjelovali i zastupnici Dušica Radojčić, Ana Puž Kukuljan te Marin Živković.

Turistički gradovi diljem svijeta bore se s balansiranjem stambenih potreba stanovnika s ekonomskim prednostima turizma. Mjere, koje se donose, uključuju djelomične zabrane, ograničenja dana najma i zahtjeve za registraciju za česte iznajmljivače. Primjerice, Barcelona planira ukinuti kratkoročni najam do 2028. kako bi taj španjolski grad zaštitio i proširio ponudu stanova za stanovnike s punim radnim vremenom, a lokalne vlasti planiraju ukinuti 10 tisuća gradskih stanova za kratkoročni najam.

Predstavnici Airbnba izrazili su spremnost suradnje s hrvatskim institucijama i nadležnim tijelima u izgradnji održivog turizma u segmentu kratkoročnog najma te zagovaraju propise koji bi zaštitili građane i obitelji koje povremenim kratkoročnim iznajmljivanjem svog stambenog prostora žele popuniti svoje kućne proračune. –Airbnb predlaže besplatan nacionalni sustav registriranja svih iznajmljivača te razmjenu podataka o iznajmljivačima sa svih svojih platformi, a u skladu s europskim propisima europskom uredbom za povećanje transparentnosti u području kratkoročnog iznajmljivanja smještaja koja bi trebala pomoći javnim tijelima da osiguraju uravnotežen razvoj te djelatnosti kao dijela održivog turističkog sektora. Ujedno smatramo važnim razlikovati povremeno iznajmljivanje od poslovne aktivnosti, uvođenjem praga za kategorizaciju poslovnog iznajmljivanja počevši od tri i više stambenih jedinica, rekla je Salmena koja smatra da bi iz takve mjere trebalo isključiti prvu i drugu nekretninu iznajmljivača te smanjiti postotak potrebne suglasnosti suvlasnika u stambenim zgradama sa 80 na 51 posto.

Europska uredba za povećanje transparentnosti u području kratkoročnog iznajmljivanja, smještaja, koja na snagu stupa krajem svibnja 2026., trebala bi pomoći javnim tijelima da osiguraju uravnotežen razvoj te djelatnosti kao dijela održivog turističkog sektora. Iznajmljivačima se osigurava veća sigurnost za korisnike, jer će nadležna tijela ukloniti objekte koji nisu u skladu s pravilima,  a po potrebi izreći i novčane kazne platformama. Tako će države članice EU uspostaviti jedinstvenu digitalnu ulaznu točku za pomoć lokalnim tijelima u praćenju aktivnosti iznajmljivanja i poboljšanju turizma, a za male platforme, koje u prosjeku imaju do 4250 oglasa, primjenjivat će se jednostavniji sustav za razmjenu podataka.

Marin Živković (Možemo!) smatra da se Hrvatska suočava s nezanemarivom stambenom krizom zbog velikog porasta jedinica za kratkoročnim najam te je kritizirao poslovnu politiku Airbnba koji „ne želi surađivati s lokalnim zajednicama te im ne pruža pristup agregiranim podacima o iznajmljivačima i korisnima kratkoročnog najma“. Živković se zalaže za strožu nacionalnu regulativu kojom bi se preduhitrilo špekulativno ulaganje u nekretnine, a koje povećava problem priuštivog stanovanja, uključujući dugoročni najam za život, osobito u velikim gradovima.

–Desetak europskih gradova žalilo se 2019. Europskoj komisiji zbog netransparentnog poslovanja Airbnba, problema nepristupačnih cijena stanova i previsokih stanarina u svojim gradovima kao rezultat visokog porasta broja jedinica za kratkoročni najam, iznajmljivanja na crno, kršenja lokalnih propisa i nedostatka nadzora nezakonitih poslovnih aktivnosti, što je u konačnici dovelo do izrade nove europske regulative, kazala je Dušica Radojčić (Možemo!) osvrnuvši se na dodatni problem gospodarenja otpadom, vodnog gospodarstva i urušavanja kvalitete življenja za obitelji s djecom u stambenim zgradama.

Zaključno je i predsjednica saborskog Odbora za turizam Sanja Radolović naglasila problem priuštivog stanovanja i previsok udio turizma u BDP-u Hrvatske (19,6 posto u 2023.). Radolović se osvrnula i na predstojeće izmjene poreznih propisa s naglaskom na unaprjeđenje sustava oporezivanja nekretnina, reformu turizma koja se provodi kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030., novi Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. te Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. te izmjene i dopune Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. –U tijeku su i izmjene i dopune Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji će se uskladiti s odredbama zakona kojima se uređuje upravljanje i održavanje zgrada kojima se propisuje obveza prikupljanja pisane suglasnosti suvlasnika za kratkoročni najam stanova u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost.

Prema podacima Eurostatata, tijekom prvog tromjesečja 2024. zabilježeno je 123,7 milijuna noćenja u smještaju za kratkoročni najam u EU rezerviranom putem Airbnba, Booking, Expedia Groupa ili TripAdvisora, što odgovara povećanju od 28.3 posto u usporedbi s istim razdobljem 2023.  Najpopularnije regije za kratkoročni najam smještaja rezerviranog putem online platformi u 2023. bile su Andaluzija sa 35,6 milijuna noćenja te hrvatski Jadran sa 32,6 milijuna noćenja.

U ukupnom turističkom smještaju Hrvatske apartmani sudjeluju sa 61 posto, što je porast od 22 posto u odnosu na 2000. godinu. U istom razdoblju broj kreveta u hotelskom smještaju ostao je gotovo nepromijenjen. U turističkim zemljama poput Italije, Španjolske, Grčke i Portugala između 19 i 35 posto turističkog smještaja otpada na apartmane.