.png)
Zagreb – Odbor za ravnopravnost spolova posvetio je u petak tematsku sjednicu prijeporima oko uvođenja femicida u Kazneni zakon. U raspravi su uz zastupnice i zastupnike sudjelovali predstavnici relevantnih institucija i nevladinih udruga koje se bave zaštitom žrtava nasilja.
Predsjednica Odbora Marija Selak Raspudić uvodno je naglasila kako se radi o izrazito važnoj temi te se nada otvorenom razgovoru gdje će dotaknuti neka od pitanja koja se posredno tiču uvođenja femicida u Kazneni zakon.
Državna tajnica Ministarstva pravosuđa i uprave Vedrana Šimundža Nikolić govorila je o ulozi radne skupine u ministarstvu koja ima složen i specifičan zadatak. – Trebamo analizirati sve odredbe kaznenog zakonodavstva, ali i druge propise, podzakonske i zakonske, koje se tiču žrtava i nasilja, kazala je i dodala da će nakon detaljne analize ministarstva donijeti određene prijedloge.
-U radnoj skupini sudjeluju organizacije civilnog društva jer smo htjeli čuti što o ovoj temi misli javnost, struka i obični ljudi, naglasila je Šimundža Nikolić. Istaknula je kako im je cilj osnažiti pravosuđe i policiju te dati podršku žrtvama, odnosno prepoznati njihove potrebe, a tu im najviše pomažu organizacije civilnog društva.
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević kazao je da se odredba u Kaznenom zakonu vezana za femicid odnosi na šturu formulaciju, ali vrlo složenim reperkusijama. –Stajališta smo da naše društvo ima problem s direktnim femicidom, odnosno onim oblikom koji je počinjen od strane bliske osobe, kazao je Kevešević i dodao da su sagledavajući formulaciju koja se našla u savjetovanju uočili da regulacija ide u smjeru šireg obuhvata i prelazi okvir direktnog femicida. Govorivši o važnosti zakonskog definiranja femicida unutar Kaznenog zakona kojim se određuje značenje izraza, kao moguće smjernice dao je primjer kategorizacije koja se koristi od strane UN-a, gdje se definiraju direktni obiteljski i indirektni femicidi.
Savjetnica pučke pravobraniteljice Vedrana Perišin rekla je da su njihovi prijedlozi usmjereni na naglašavanje činjenice da se radi o rodno motiviranom uvjetovanom ubojstvu što bi trebalo unijeti u opis kaznenog djela. –Razmatrajući ovako predložen članak, smatramo da formulacija ne bi obuhvaćala ubojstvo osobe koja nije bliska, a u slučaju femicida koji je rodno uvjetovan, ne mora se nužno raditi o bliskoj osobi, naglasila je Perišin. Kazala je da će ustrajati na tome da je za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja potrebno usmjeriti snage na ujednačenu primjenu tog zakona, kao i na edukaciju svih onih uključenih u primjenu te istovremeno ustrajati na prevenciji nasilja.
Maja Munivrana s Pravnog fakulteta u Zagrebu mišljenja je da je puno važnije od same definicije femicida dati okvir za sveobuhvatan pristup rodno utemeljenom nasilju kroz odredbu u općem dijelu, sukladno onoj koju imamo kod zločina iz mržnje, a koja omogućuje uzimanje u obzir kao otegotne činjenice da je djelo rodno uvjetovano. –Nije svako ubojstvo bliske osobe femicid, ono može biti iz koristoljublja i raznih drugih motiva, a naravno femicid se može dogoditi i kada nije riječ o počinitelju bliskoj osobi, pojasnila je Munivrana. Dodala je kako je važno da ovome pristupamo holistički. Sunčana Roksandić s Pravnog fakulteta u Zagrebu kazala je kako postoje brojne zamke te nije lako konstruirati ovo kazneno djelo u kojem treba paziti na ravnopravnost spolova i na potencijalne probleme.
Una Zečević Šeparović iz Inicijative "Spasime" kazala je da u sadašnjem zakonskom okviru imamo uvjete da se pravilno procesuiraju počinitelji kaznenog djela femicida, no nažalost naš pravosudni sustav to ne provodi te je u svrhu zaštite položaja i života žena potrebno napraviti izmjene postojećeg zakona.
-Nažalost reagiramo prekasno, odnosno kada se zločin već dogodi i tek onda sagledavamo što možemo mijenjati, kazao je zastupnik Mišel Jakšić. Kao dobar primjer naveo je Istambulsku konvenciju koja je donijela puno toga što se može implementirati u životu, a ne samo na papiru i politici.
Članica Odbora za ravnopravnost spolova Ivana Kekin smatra da treba ostaviti manje prostora za interpretaciju zakona jer kada je on širok ide na štetu žena. Također, pozdravila je prijedlog da se u većoj mjeri primjenjuje Istambulska konvencija.
– Pretpostavljam da o ovoj temi svi dijele isto mišljenje, a to je je da treba suzbiti i eliminirati nasilje u obitelji i nad ženama u hrvatskom društvu, kazala je predsjednica Odbora Selak Raspudić i nastavila da kad govorimo o tome kako zakon treba izgledati naša su mišljenja različita. Mišljenja je da je zakon temeljna norma koja ne vrijedi privremeno već bi trebao biti načelni cilj pravednosti. –U tom smislu, kad govorimo o izmjenama, uvažavajući i promišljanje koje ide u smjeru da ne živimo u ravnopravnom društvu, smatram da zakon ima viši cilj a to je da uvijek ne odgovara na aktualno stanje nego je načelno pravedan, zaključila je Selak Raspudić.