Zagreb – U povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama koji se obilježava 25. studenoga, Odbor za ravnopravnost spolova održao je sjednicu o temi "Sprječavanje rodno utemeljenog online nasilja nad djevojčicama i ženama te stvaranje sigurnijeg online okruženja". Na sjednici su, osim saborskih zastupnica i zastupnika, sudjelovali predstavnici/e stručne zajednice, državnih institucija i organizacija civilnog društva te aktivistice.
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić otvarajući sjednicu, podsjetila je na povod i početke obilježavanja Međunarodnoga dana borbe protiv nasija nad ženama, od ubojstva sestara Mirabal 1960. u Dominikanskoj Republici koje je ubio diktator Trujillo, do datuma kada su Ujedinjeni narodi 1999. službeno proglasili 25. studenoga Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama.
- Obilježavanjem ovoga dana nastoji se podići svijest i ukazati na globalni društveni problem nasilja nad ženama, kazala je Lugarić, ističući kako su žene i djevojke iz cijelog svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, u kojoj je u 2024. ubijeno već 16 žena, izložene fizičkom nasilju u vlastitom domu, seksualnom i gospodarskom iskorištavanju, zlostavljanju na ulici ili radnom mjestu, zlostavljanju putem Interneta i drugim oblicima nasilja. - Fenomen obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama prisutan je u svim društvima i predstavlja ozbiljan problem, pogotovo jer većina takvih slučajeva ostaje u tamnoj brojci neprijavljenih kaznenih djela, kazala je Lugarić.
Podsjetila je da je Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama ujedno i početak kampanje ”16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” kojom se nastoji osvijestiti šira javnost o prevenciji i suzbijanju svih oblika nasilja, posebice rodno uvjetovanog nasilja, a kampanja završava 10. prosinca, na Međunarodni dan ljudskih prava.
Govoreći o temi sjednice, kazala je kako je internet donio neosporan napredak i mogućnosti za razmjenu ideja, no stvorio i pogodno tlo za nasilje nad ženama i djevojčicama koje se provodi putem elektroničke komunikacije i interneta. - Iako može pogađati i muškarce, online nasilje nad ženama i djevojčicama ima drukčije i traumatičnije oblike – od rodno uvjetovanih uvreda i posramljivanja, govora mržnje i uznemiravanja, zastrašivanja i diskriminacije na temelju rodnog identiteta, preko nuđenja neželjene pornografije, internetskog uhođenja, objave privatnih podataka, osvetničke pornografije, do iznuđivanja spolnog odnosa, prijetnji silovanjem i smrću te elektronički potpomognutog trgovanja ljudima, naglasila je Lugarić te upozorila kako takvo zlostavljanje može žrtve dovesti do psihičke traume, tjeskobe, depresije i osjećaja bespomoćnosti, a nisu izolirani ni ekstremni slučajevi u kojima su žrtve nasilja na društvenim mrežama počinile samoubojstva. - Prvi puta u Hrvatskom saboru raspravljamo o ovoj temi, stoga je važno podizati svijest o učincima digitalnog nasilja i uvrstiti tu temu u širu političku agendu, kazala je Lugarić.
Prva uvodničarka tematske sjednice Irena Petrijevčanin, državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova govorila je o radu policije u segmentu borbe protiv kibernetičkog nasilja nad ženama i djecom i o važnosti senzibliziranja javnosti o ovoj problematici. Istaknula je kako među europskim državama nema jednostavnog pristupa oko pojavnosti ove vrste nasilja na internetu, pa tako neke zemlje članice kriminaliziraju rodno uvjetovano kibernetičko nasilje, dok druge ove pojavnosti ne inkorporiraju u kaznene zakone, već ih pokušavaju riješiti kroz preventivne mjere. – Brzina kojom se ovi oblici nasilja događaju je velika i njome su najviše izložene mlade osobe, no regulatorni i zakonodavni okvir EU-a ne stigne to pratiti, kazala je Petrijevčanin.
Najčešće žrtve kibernetičkog nasilja na globalnoj razini su žene koje su izložene prijetnjama, ucjenama, spolnom uznemiravanju, neovlaštenom snimanju, deepfake tehnologiji za manipulacije. - Virtualni prostor je prostor gdje se događaju kaznena djela kao i u stvarnom životu i njihovo otkrivanje je vrlo zahtjevno, kazala je Petrijevčanin upozorivši kako posljedice virtualnog zlostavljanja nastupaju u stvarnom svijetu. Kazala je da policija ulaže snažne napore u identifikaciji žrtava i jačanje kapaciteta za prepoznavanje počinitelja, dodavši kako je broj žrtava u digitalnom prostoru i u Hrvatskoj u porastu. Za učinkovitu borbu protiv tih pojavnosti bitno je, kako je naglasila Petrijevčanin, jačati ljudske i tehničke resurse, unaprijediti regulativu, te provoditi edukacije i treninge.
Kristijan Kevešević, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova predstavio je projekt „Podizanje svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju nad djevojčicama i ženama te stvaranje sigurnijeg online okruženja“ „bE-SAFE“ čija je nositeljica pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u suradnji s hrvatskim, španjolskim i portugalskim organizacijama za promicanje i zaštitu ženskih prava.
- Živimo u razdoblju porasta kibernetičkog nasilja i taj oblik kriminaliteta pogađa najviše žene, kazao je Kevešević, upozorivši kako je „kaskanje“ za digitalnim realitetom opasno zbog dinamike razvoja informacijsko-komunikacijske tehnologije i sporijeg razvoja kazneno-pravnih odgovora i institucionalnih procedura. Smatra da društvo nije dovoljno svjesno ove problematike. Kako je pojasnio, ideju o ovome projektu potaknula je prva preporuka o digitalnoj dimenziji nasilja nad ženama GRAVI-ja da države preispitaju svoja zakonodavstva u ovom segmentu. Naveo je da su ciljevi projekta podizanje svijesti o problemu rodno uvjetovanog kibernetičkog nasilja na institucionalnoj i društvenoj razini te stvaranje preduvjeta za unaprjeđenje zakonodavnog i pravnog okvira za regulaciju kibernetičkog nasilja u Hrvatskoj, Španjolskoj, Portugalu i na cjelokupnoj europskoj razini. Drugi cilj je izrada strateške podloge sa smjernicama za stvaranje zajedničkog pristupa rodnoj ravnopravnosti u ovom polju, što će biti prezentirano zakonodavcima. Kevešević je skrenuo pozornost i na važnost jačanja kompetencija ključnih dionika u suzbijanju kibernetičkog nasilja, poput nastavnika, policajaca, socijalnih i zdravstvenih radnika, stručnjaka u pravosuđu, predstavnika državne civine vlasti i dr.
Petra Kontić, predsjednica udruge B.a.b.e. govorila je o projektu SURF&SOUND 2 (Support, Unite, Respond, Fight to Stop Online Violence) koji je nastavak projekta udruge B.a.B.e. usmjerenog na borbu protiv online nasilja nad ženama, a bavi se ključnim problemima identificiranim tijekom provedbe prvog projekta.
- U našoj udruzi djeluje besplatno pravno i psihološko savjetovanje, a zadnjih godina počeo nam se obraćati sve veći broj žena gdje se prvenstveno radilo o slučajevima osvetničke pornografije, kazala je Kontić. Pojasnila je kako je u prvom projektu najveći fokus bio na toj vrsti kibernetičkog nasilja koje je 2021. postalo kaznenim djelom. – Dio projekta bila je i edukacija novinarki i novinara, no sada je potrebna veća edukacija stručnjaka i stručnjakinja policijskih službenika i pravosudnih djelatnika i djelatnica, kazala je Kontić. Podsjetila je da je kao dio prvog projekta pokrenuta i platforma NEON-ne nasilju online u vezi s čim udruga nudi stručnu, psihološku i informatičku pomoć, te pratnju kod prijave nasilja itd. Cilj drugog projekta, kako je kazala, je podizanje svijesti opće javnosti i o drugim oblicima online nasilja, educiranje javnosti i skretanje pozornosti potencijalnih žrtava, jer svi ti oblici nasilja imaju devastirajuće posljedice za žrtve.
Katarina Križan iz Udruge Domine govorila je o projektu „Safe Click“ koji je usmjeren na podizanje svijesti o sigurnosti u digitalnom prostoru i prevenciji rodno uvjetovanog digitalnog nasilja. Predstavljajući rad udruge, navela je kako udruga vodi savjetovanje za žene koje su žrtve nasilja, među ostalim i digitalnog nasilja. Također provodi istraživanje o digitalnoj sigurnosti na internetu kroz projekt “Safe Click”, a cilj je osvještavanje javnosti o problemu digitalnog nasilja i jačanje institucionalnog kapaciteta. - Analiza razine svijesti o opasnostima digitalnog nasilja nad ženama je dio istraživanja ovog projekta koji je još u tijeku, a do sada dostupni podaci pokazuju da je npr. 34,9 posto žena posljednjih mjeseci osobno doživjelo neki oblik digitalnog nasilja. - Temeljem prikupljenih podataka namjera je izraditi smjenice za unaprjeđenje javnih i lokalnih politika, a u pripremi su i edukativni materijali koji su namjenjeni školama i institucijama kako bi se osnažili za prepoznavanje digitalnog nasilja.
- Ono što je iznimno važno kod digitalnog nasilja, to je kontinuum nasilja, nastavljanje postojećih obrazaca koji koriste nove alate da bi ga provodile, upozorila je Križan te skrenula pozornost na to da sadržaji nasilja ostaju trajno na mrežama, što dodatno pogaršava situaciju. - Nasilje je dostupnije, brže, nasilniku dopuštaju stalnu prisutnost, zbog čega je regulacija ovog područja nužna i hitna, apelirala je Križan.
O iskustvu rodno utemeljenog online nasilja govorila je Arijana Lekić-Fridrih, multimedijalna umjetnica i društvena aktivistkinja. - Živimo okruženi nasiljem, a neko stvarno nasilje nastavlja se u digitalnom prostoru, porukama u inboxu, itd, kazala je Lekić-Fridrih koja kao volonterka pomaže kao pratnja ženama žrtvama nasilja. Istaknula je kako je njezino iskustvo da žene, žrtve nasilja ne vjeruju sustavu, a i medijsko izvještavanje o pojedinim slučajevima je često vrlo grubo. Upozorila je da postoji problem s implementacijom zakona, a inicijative su uglavnom prilagođene urbanim, a ne ruralnim sredinama. -Stoga je važno reagirati žurno, naći prava rješenja kako se broj žrtava ne bi povećavao, kazala je. I Lekić-Fridrich je istaknula važnost edukacije policije, te upoznavanje žena s time koja su njihova prava, poput prava na pratnju te općenito, vratiti ženama povjerenje u sustav.
U raspravi koja je uslijedila sudionice i sudionici sjednice iznijeli su svoje stavove i prijedloge u borbi protiv online nasilja nad ženama te se složili kako je prevencija, poboljšanje zakonske regulative i sinergijsko djelovanje svih dionika društva, od civilnih udruga do institucija, važno u borbi protiv online nasilja nad ženama. Ističu da je potrebno osvijestiti ovu problematiku u široj javnosti, kako bi mlade djevojke, ali i starije žene bile svjesne opasnosti kibernetičkog nasilja, ali i kako bi se upoznale sa svojim pravima i na vrijeme potražile pomoć.
U svom završnom osvrtu, predsjednica Odbora Marija Lugarić ponovila je da virtualno nasilje nad ženama ima brojne oblika što može dovesti do psihičkih problema, pa čak i do samoubojstava. - Borba protiv nasilja nad ženama počinje podizanjem svijesti i digitalne pismenosti, kazala je Lugarić, napomenuvši kako će u Odboru nastaviti raditi na ovoj temi te na temelju iznesenoga na ovoj sjednici, kao i pisanim prijedlozima, donijeti zaključke na jednoj od sljedećih sjednica.
Snimka tematske sjednice dostupna je putem saborskoga YouTube kanala na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=dus91xoST-g