Odbor za ravnopravnost spolova i Odbor za obitelj, mlade i sport održali raspravu o mentalnom zdravlju djece i mladih

Zagreb – Odbor za ravnopravnost spolova i Odbor za obitelj, mlade i sport održali su u utorak zajedničku tematsku sjednicu posvećenu mentalnom zdravlju djece i mladih.

Sjednica je organizirana s ciljem ukazivanja na štetne posljedice pandemije na mentalno zdravlje djece i mladih, školske pritiske i ostale probleme s kojima se susreću mladi s obzirom na uznemirujuće podatke o povećanom broju pokušaja samoubojstava u toj populaciji. O temi su, uz saborske zastupnice i zastupnike, raspravljali liječnici, stručnjaci za mentalno zdravlje te predstavnici resornih ministarstava.

–Razlog sazivanja ove sjednice leži u poraznoj statistici Ministarstva unutarnjih poslova i dramatičnom porastu pokušaja ubojstava u prvih 5 mjeseci ove godine, rekla je predsjednica odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić te predstavila statističke pokazatelje prema kojima je u odnosu na 2021. godinu kad je do 14 godina bilo 5 pokušaja samoubojstava, a u 2022. imamo 19, što predstavlja porast od 280 posto. Kako je istaknula, uzlazni trend pokazuje se i u drugim dobnim skupinama i to u skupini od 15-18 godina je 12 posto više pokušaja nego prethodne godine, a u skupini od 19-25 čak 60 posto više. Kako većina te porazne statistike otpada na djevojčice želimo dobiti neke odgovore što se to događa s našom djecom i što se to događa s našim djevojčicama i djevojkama, zaključila je Selak Raspudić. Predsjednica odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović je dodala kako istraživanja pokazuju da su djevojčice viših razreda srednje škole najugroženije te ukazala na nedovoljan broj psihologa u školama, mali broj specijalizacija dječje psihijatrije te pozvala na sustavno rješavanje ovog problema naglašavajući kako potrebnog stručnog kadra nedostaje i na tržištu rada. 

Uvodeći u temu sjednice dječja psihijatrica Katarina Dodik Ćurković, pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Osijek, izrazila je ozbiljnu zabrinutost brojkama u praksi te ukazala na  nedostatak dječjih psihijatara kao i stacionarne skrbi u većem dijelu Hrvatske. – Kada govorimo o većem broju pokušaja suicida kod djece tu govorimo o ozbiljnom porastu, ali i o porastu slučajeva prvih pregleda i povećanom broju stacionarnog liječenja posebno dnevnobolničkom, navela je neke od problema Dodik Ćurković. Dodala je i kako postoji čitav niz specifičnih rizičnih ponašanja gdje su vidljivi porasti. –Alarmantan je broj samoozljeđivanja, agresije, poremećaja ishrane, konzumacije psihoaktivnih tvari i razne ovisnosti, vršnjačkoga nasilja i različitih oblika pokušaja suicida, rekla je Dodik Ćurković te dodala kako je uočljiv izostanak prevencije kojom se mogu spriječiti mnoge neželjene pojave kad je riječ o mentalnom zdravlju. 

Psihijatrica Tihana Jendričko, pročelnica Zavoda za psihoterapiju pri Klinici za psihijatriju Vrapče ukazala je na to kako se  gotovo polovica adolescenata koji se nalaze u tretmanu upravo u svojim obitelji susreće s pokušajima suicida, ovisnostima, zlostavljanjima, psihičkim oboljenjima. –Kod te djece i mladih ne postoji osjećaj povezanosti i podrške u obitelji i oni često imaju osjećaj da ih nitko ne doživljava i ne voli i zato nam je važno pružanje podrške i roditeljima te djece, rekla je Jendričko. Profesorica na Katedri za kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Nataša Jokić Begić ukazala je na činjenicu kako je psihičko zdravlje djece ugroženo na globalnoj razini te da jedno od pet djece pati od psihičkih smetnji. –Imamo i problem 20-20 što znači da tek 20 posto dobiva adekvatnu pomoć i prepoznato je, a 20 posto je neprepoznato jer djeca često ne znaju jasno reći što ih muči i ne znaju opisati svoje emocije, istaknula je Jokić Begić. 

Ispred Hrvatskog psihološkog društva govorila je prva dopredsjednica Ljiljana Mikuš koja se posebno osvrnula na važnost donošenja Strategije smanjenja rizika za pojedine skupine i jačanje zaštitnih čimbenika za mentalno zdravlje djece. Istaknula je važnost pokretanja programa koji bi bili usmjereni na osnaživanje uloge nastavnika, roditelja i odgajatelja te za stjecanje socijalnih i emocionalnih vještina kako bi znali prepoznati simptome traume i probleme u području mentalnog zdravlja.  

U raspravi koja je uslijedila predstavnici resornih institucija iznijeli su stajališta i prijedloge kako odgovoriti na sve veći izazov mentalnog zdravlja mladih i djece naglasivši kako je preventivno djelovanje ključno kao i međuresorna suradnja i multidisciplinarni pristup. –Naš je cilj da spriječimo djelovanje policije i trudimo se uspostaviti sinergiju i holistički pristup, a tu je važna umreženost s resorima, a ako do postupanja dođe policijski službenici rade na nizu procjena rizika i okidača za pokušaj suicida, sustavno prate prilike, motive i moguće poticaje na suicid, rekla je državna tajnica MUP-a Irena Petrijevčanin Vuksanović dodavši kako se aktivno radi na unaprjeđenjima postupaka prema djeci žrtvama, a posebno se prate međunarodni trendovi te se dodano ulaže u edukaciju policijskih službenika. 

Kao posebno ranjivu skupinu, kad je riječ o mentalnom zdravlju, zamjenik Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je djevojke i žene s invaliditetom te djecu s mentalnim teškoćama koji su smješteni u zdravstvene ustanove upozorivši kako su se te osobe u jeku pandemije koronavirusa našle u situaciji neprovođenja programa koji su osnova za njihovo funkcioniranje.–Došlo je do regresije njihovoga stanja i pogoršanje općeg mentalnog zdravlja zbog otkazivanja aktivnosti dnevnog i poludnevnog boravka, zaključio je Jurišić.

Iz ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova govorio je njezin zamjenik Kristijan Kevešević koji je dodatno ukazao na dominantni trenda povećanog broja udjela djevojčica u pokušajima samoubojstava, ali i činjenicu kako je kod dovršenih samoubojstava još uvijek dominantan udio dječaka. –Imamo javno dostupne podatke o dobnoj skupini u kojoj se generira taj problem, imamo podatke o načinima na koji se vrše pokušaji samoubojstva i drugih faktora koji su prepoznati i onda se kao daljnji put nameće upravo multidisciplinarni pristup i koordinacija nadležnih tijela kako bi se spriječila ova neželjena ponašanja, rekao je Kevešević.

Državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak rekao je kako je uloga te institucije u očuvanju mentalnoga zdravlja nezaobilazna te dodao kako je tijekom školske godine 2021./2022., u odnosu na 2018./2019. uočen trend povećane psihološke intervencije u kriznim događanjima, a kao zanimljiv trend post pandemijske online nastave naveo je povećan broj zahtjeva za održavanjem nastave na daljinu. –Fobije i anksioznosti se navode kao razlozi nemogućnosti pohađanja nastave u živo i to smatramo novim izazovom, rekao je Paljak.

Danijela Štimac Grbić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iznijela je podatak kako je u 2021. godini povećan broj hospitalizacija zbog samoozljeđivanja te se bilježi i porast broja  samoubojstava u registru. Kao najučinkovitije sredstvo u zaštiti mentalnog zdravlja navela je prevenciju i intervenciju kroz jačanje socijalnih i emocionalnih kompetencija te vršnjačku potporu i komunikacijske sposobnosti kako bi se artikulirali vlastiti osjećaji i prepoznali osjećaji drugih. 

Ana Veočić iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka predstavila je rad te organizacije koja skrbi o djeci koja se nalaze u nepovoljnim životnim uvjetima, pružaju zaštitu djeci od zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja putem interneta te pružaju podršku obiteljima uz savjetovanje. –Potrebe za našim uslugama su ogromne, primjerice imamo 1200 djece u pet slavonskih županija koje trebaju tretman, a imamo kapaciteta za njih 90 i liste čekanja su nam velike, rekla je Veočić.

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević složila se s iznesenim stavovima kako je situacija alarmantna te rekla kako njezin ured radi na zaštiti mentalnoga zdravlja kao jednom od prioriteta. – S velikom zabrinutošću pratimo situaciju oko pokušaja samoubojstava, samoozljeđivanja i teških kliničkih slika kao i problem nedostatka brojnih specijalista kad je riječ o brizi za mentalno zdravlje djece i mladih i smatramo da samo uključenošću svih sustava u prevenciju možemo postići željene rezultate i pomoći djeci, zaključila je pravobraniteljica za djecu.