Zagreb – Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora održao je u utorak tematsku sjednicu pod nazivom „Institucionalni odgovor na tragediju u Drnišu – potrebne promjene u funkciji zaštite građana od počinitelja najtežih kaznenih djela“.
Sjednica je sazvana nakon tragičnog događaja u Drnišu, u kojem je ranije osuđivani počinitelj više kaznenih djela vatrenim oružjem usmrtio 19-godišnjeg mladića. Cilj rasprave bio je utvrditi postoje li propusti u institucionalnom sustavu te razmotriti zakonske i organizacijske promjene koje bi mogle unaprijediti zaštitu građana i smanjiti rizik od ponavljanja ovakvih tragedija.
Na sjednici su osim članova Odbora i drugih saborskih zastupnika sudjelovali predstavnici pravosuđa, policije, zatvorskog sustava, psihijatrijske struke, odvjetništva, sustava socijalne skrbi i drugih nadležnih institucija. Predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja, istaknuo je uvodno da je ovaj tragičan događaj u Drnišu otvorio brojna pitanja o funkcioniranju sustava te kako je cilj tematske sjednice saslušati stručna mišljenja i preporuke nadležnih institucija nakon što je Državno odvjetništvo utvrdilo nepravilnosti u postupanju, ministar pravosuđa najavio hitne izmjene zakona, a Sindikat pravosudne policije upozorio na teške uvjete rada pravosudnih policajaca koji rade s osobama sklonima ekstremnom nasilju te na kronični nedostatak kadra. Dodao je kako je rasprava usmjerena na unaprjeđenje zakonodavnog i institucionalnog okvira, kvalitetniju procjenu rizika, jačanje međuresorne suradnje te utvrđivanje mjera koje mogu spriječiti slične tragedije i vratiti povjerenje građana u institucije.
Predsjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske Mirta Matić, izvijestila je o rezultatima izvanrednog sudskog nadzora provedenog na Općinskom sudu u Šibeniku, kojim je utvrđen niz ozbiljnih nepravilnosti u radu suda i sudske uprave. Kako je navela, nadzor je pokazao da u pojedinim predmetima, uključujući i one u kojima su već pokrenuti postupci protiv dviju sutkinja, gotovo dvije godine nisu poduzimane nikakve radnje. Utvrđeni su zastoji u radu, nepravilna raspodjela predmeta te propusti u praćenju rada sudaca. Posebno je istaknuto da je jedan kazneni predmet pet mjeseci bio bez zaduženog suca, što predstavlja nedopustiv propust sudske uprave.
Pojasnila je da je analiza također pokazala da je Općinski sud u Šibeniku bio suočen s velikim opterećenjem, osobito na kaznenom odjelu, gdje pojedini suci imaju više od 350 predmeta, iako je uobičajeno opterećenje oko 200. Unatoč tome, predsjednica Vrhovnog suda naglasila je da organizacijski problemi ne mogu opravdati nepostupanje u predmetima.
Općinskom sudu u Šibeniku ostavljen je rok od 15 dana za poduzimanje konkretnih mjera. Istaknuto je kako zakonski okvir već predviđa stegovne mjere i mogućnost razrješenja predsjednika suda i drugih odgovornih osoba ako ne poduzmu propisane radnje. Također je naglašeno da pitanje kadrovskih kapaciteta ovisi o pojedinom sudu, ali da odgovornost za zakonit i učinkovit rad sudske uprave ostaje neupitna.
Predsjednik Državnog sudbenog vijeća Darko Milković osvrnuo se na stegovne postupke protiv sudaca te pojasnio kako DSV, ovisno o težini utvrđenih povreda, može izreći mjere od ukora i novčanih kazni do uvjetnog razrješenja i razrješenja sa sudačke dužnosti. Govoreći o dugotrajnosti sudskih postupaka, Milković je istaknuo da građanima stoje na raspolaganju mehanizmi zaštite prava na suđenje u razumnom roku te izrazio očekivanje da će posljednje zakonske izmjene pridonijeti ubrzanju kaznenih postupaka. Osvrnuo se i na popunjavanje sudačkih mjesta, pojasnivši da predsjednici sudova ne mogu pravodobno planirati zamjene za suspendirane suce dok se stegovni postupci ne okončaju, budući da njihov ishod nije unaprijed poznat.
Sutkinja Visokog kaznenog suda i glasnogovornica Udruge hrvatskih sudaca Ivana Bilušić Kujundžić ocijenila je da tragičan slučaj iz Drniša nije posljedica izoliranog sudskog propusta, već odraz nedostataka cijelog sustava. Upozorila je na neusklađenost evidencija, nedostatak učinkovite razmjene podataka među institucijama te izostanak zakonskih alata za dugotrajniji nadzor počinitelja nakon izlaska iz zatvora. Istaknula je i da u ranoj fazi postupka nije bio predložen istražni zatvor, naglasivši kako sud ne može preuzimati ulogu državnog odvjetništva. Dodala je da su kronični nedostatak sudskih službenika i velik priljev predmeta dugogodišnji problemi na koje suci kontinuirano upozoravaju.
Bilušić Kujundžić je poručila da sudstvo ne bježi od odgovornosti, ali da suci ne mogu nadoknaditi propuste drugih tijela vlasti. Pozvala je na hitno jačanje međuinstitucionalne suradnje, automatiziranu razmjenu podataka i sustavne izmjene koje će otkloniti uočene nedostatke, uz upozorenje da odgovornost za funkcioniranje sustava ne treba svoditi isključivo na sudbenu vlast.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je smjer izmjena kaznenog zakonodavstva koje se pripremaju nakon tragedije u Drnišu, istaknuvši kako je cilj povećati sigurnost građana i učinkovitije odgovoriti na slučajeve visokorizičnih počinitelja nasilnih kaznenih djela. Najavio je tri ključne zakonske izmjene: uvođenje kazne doživotnog zatvora za najteža kaznena djela, uz mogućnost uvjetnog otpusta tek nakon najmanje 25 godina, jačanje instituta zaštitnog nadzora nakon izdržane kazne radi učinkovitijeg praćenja visokorizičnih počinitelja te uvođenje novog instituta koji bi, uz sudsku odluku i stručna vještačenja, omogućio smještaj i liječenje posebno opasnih, ubrojivih počinitelja i nakon odsluženja zatvorske kazne.
Habijan je naglasio da će se procjena predstavlja li osuđenik i dalje opasnost za društvo provoditi godinu dana prije njegova izlaska iz zatvora/kaznionice, dok će o eventualnom smještaju u posebnu ustanovu odlučivati sud u izvanparničnom postupku. Istaknuo je i kako je kvalitetna komunikacija i suradnja svih nadležnih institucija ključna za sprječavanje sličnih tragedija.
Govoreći o ulozi pravosuđa, ministar je poručio kako suci trebaju aktivnije komunicirati s javnošću o svom radu, primjerice putem glasnogovornika, kako bi se jasnije razumjele njihove nadležnosti i uloga u pravosudnom sustavu, uz poštovanje ustavnog načela neovisnosti sudbene vlasti.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je kako su rasprave svih dionika kaznenopravnog sustava nužne kako bi se utvrdilo što se može unaprijediti u zaštiti građana te izrazio punu potporu najavljenim izmjenama kaznenog zakonodavstva.
Naglasio je da neovisnost sudova ne smije biti dovedena u pitanje, ali da statistički podaci o izrečenim sankcijama zahtijevaju ozbiljnu analizu. Upozorio je kako se uvjetne osude i dalje izriču kao dominantan oblik sankcioniranja za velik broj nasilnih kaznenih djela, dok se bezuvjetne zatvorske kazne izriču znatno rjeđe. Božinović je ocijenio da takva kaznena politika pridonosi recidivizmu, istaknuvši kako policija često uhićuje iste počinitelje koji ponovno čine kaznena djela nakon izricanja blagih sankcija. Naglasio je da je potrebno preispitati praksu izricanja kazni kako bi kazneni sustav učinkovitije ostvarivao svoju svrhu i pružio veću zaštitu građanima.
Ravnatelj Uprave za zatvorski sustav i probaciju Zvonimir Penić govorio je o novoj ulozi Uprave vezanoj uz zaštitni nadzor nad visokorizičnim počiniteljima, pri čemu je istaknuo da će se procjena rizika i priprema za povratak u zajednicu provoditi godinu dana prije isteka kazne. Naglasio je kako uspješna resocijalizacija ovisi o humanim uvjetima izvršenja kazne, obiteljskoj potpori i podršci lokalne zajednice te ocijenio da bi se nove mjere odnosile na vrlo mali broj najopasnijih počinitelja, navodeći primjer Njemačke gdje je u tom režimu oko osamdesetak ljudi, dok bi u Hrvatskoj on bio između tri i pet osoba.
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Borovec istaknula je važnost međuresorne suradnje u prevenciji nasilja, naglasivši da se prava iz sustava socijalne skrbi ostvaruju uz dobrovoljni pristanak korisnika, a zamjenica pučke pravobraniteljice Sedina Dubravčić naglasila je da zaštita građana ne smije završiti izricanjem kazne, već mora uključivati sustavno upravljanje rizikom i nakon izlaska počinitelja na slobodu. Predložila je uvođenje sigurnosno-terapijske mjere za najopasnije počinitelje, posebnog režima za visokorizične predmete te osnivanje nacionalnog tijela za procjenu rizika kako bi se unaprijedila zaštita građana i poštovanje ljudskih prava.
Predstojnik Zavoda za forenzičku psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče, prof. dr. sc. Goran Arbanas, istaknuo je da velika većina počinitelja kaznenih djela nema duševnu bolest te da, prema hrvatskim i međunarodnim podacima, osobe s duševnim bolestima čine tek oko pet posto počinitelja. Naglasio je da se institut neubrojivosti primjenjuje isključivo na osobe koje zbog duševne bolesti nisu kazneno odgovorne i koje se upućuju na forenzičko liječenje.
Upozorio je kako psihijatrijske ustanove nisu primjereno mjesto za smještaj opasnih počinitelja koji nemaju duševne smetnje, jer takve osobe nije moguće liječiti psihijatrijskim metodama. Istaknuo je da bi takvo rješenje bilo štetno i za zdravstveni sustav i za pacijente kojima je liječenje doista potrebno.
Arbanas je naglasio da su osobe s duševnim bolestima češće žrtve nego počinitelji nasilnih kaznenih djela te upozorio da velik broj zatvorenika ima antisocijalni poremećaj ličnosti, što nije isto što i duševna bolest te zahtijeva drukčiji pristup od psihijatrijskog liječenja.
U raspravi provedenoj na kraju sjednice ponovno je naglašeno kako pravosudni sustav mora počivati na profesionalnosti, odgovornosti i učinkovitosti, pri čemu kolegijalnost ne smije biti ispred interesa građana i kvalitetnog funkcioniranja pravosuđa. Upućen je apel da se na upozorenja struke i drugih dionika reagira pravodobno, kroz potrebne zakonske, kadrovske i financijske mjere, kako bi se osigurala veća pravna sigurnost građana i spriječila eskalacija problema. Pozdravljene su najavljene izmjene zakonodavnog okvira, uključujući jačanje mehanizama odgovornosti i sankcioniranja sudaca, uz naglasak da odgovornost za funkcioniranje sustava moraju preuzeti svi njegovi dionici.