.png)
Zagreb - Na prijedlog predsjednice Marijane Petir, Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je u petak tematsku sjednicu s temom „Štete, potrebe i provođenje mjera sanacije potresom pogođenih poljoprivrednih gospodarstava na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije“.
Petir je uvodno podsjetila kako je na današnji dan prije 29 godina Republika Hrvatska međunarodno priznata, nakon čega se međunarodno politički afirmirala kao članica EU-a i NATO saveza i postala relevantan partner u brojnim globalnim i regionalnim organizacijama, inicijativama i procesima. No, posljedice rata u nekim dijelovima Republike Hrvatske i danas se osjete.
– Primjer tome su pojedini dijelovi Sisačko-moslavačke županije koji niti 25 godina od Domovinskog rata nisu doživjeli svoju revitalizaciju i svakodnevno se suočavaju s demografskim slomom, iseljavanjem cijelih obitelji i radno sposobnog stanovništva, socijalnom isključenošću, obrazovnom preprekama i nejednakošću, ali i prekomjernom eksploatacijom prirodnih resursa, prostornom stigmatizacijom i prometnom nepovezanošću, rekla je Petir. Uz sve to, to je područje pogodio razoran potres koji je odnio ljudske živote prouzročio velike štete stanovnicima tih županija na njihovim domovima, a pogodio je i mnogobrojna poljoprivredna gospodarstva, te uzrokovao posredne i neposredne štete na gospodarskim objektima, poljoprivrednoj mehanizaciji, poljoprivrednom zemljištu i stočnom fondu na potresom pogođenim područjima. – Posljedice katastrofe, trenutne klimatske prilike i nastavak podrhtavanja tla ne idu u prilog stanovnicima i gospodarstvenicima na Banovini, pa je potrebno brzo djelovati kako bi svi oni čiji su domovi srušeni dobili zamjenski smještaj, a sve što je srušeno na kvalitetan način obnovilo u razumnom roku, uvodno je istaknula je Petir.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković izvijestila je Odbor kako su djelatnici Ministarstva i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) stupili u kontakt s 3.113 poljoprivrednih gospodarstava na ugroženom području. Ustanovljena su oštećenja na gospodarskim objektima 1.336 poljoprivrednih gospodarstava, mehanizaciji i strojevima 184 poljoprivredna gospodarstva te na usjevima 54 poljoprivredna gospodarstava. Uspostavljen je sustav donacija, osobito u dijelu koji se odnosi na donacije hrane, svježe ribe i stočne hrane. K tome je uspostavljena suradnja s Hrvatskim šumama i Udruženjem drvno-prerađivačke industrije pri HGK-u u vidu donacija njihovih proizvoda u svim fazama obnove i opremanje objekata. Promptno je donesena odluka o odgodi obveza plaćanja za dospjele obveze onim poduzetnicima koji se nalaze na pogođenim područjima. Osiguran je smještaj u lovačkim objektima za one koji žele koristiti takav smještaj. Ministarstvo je usto napravilo Nacrt programa pomoći malih vrijednosti za pogođene drvoprerađivače, koji je upućen Udruženju na usuglašavanje. U uporabi je i aplikacija za prijavu šteta na poljoprivrednim gospodarstvima koja će služiti za što brže ispunjavanje zahtjeva za prijavu šteta.
Načelnica Općine Majur, predsjednica Lokalne akcijske grupe UNA i organizatorica znanstveno-stručnog skupa „Opstanak na Banovini“ Klementina Karanović zahvalila je zastupnici Petir na pomoći koju pruža potresom stradalim područjima, kazavši kako područje Banovine treba hitnu društvenu i državnu intervenciju, pomoć i ciljano uložene napore kako bi se osigurao opstanak ove značajne hrvatske regije. Karanović je dodala da su poljoprivredni proizvođači nakon potresa prvo krenuli popravljati svoje štale kako bi blago i stočna hrana bili na sigurnom, a zatim svoje kuće. – Upravo tim redom i mi svi, lokalna samouprava i država trebamo pomoći ljudima da si sami pomognu, rekla je Karanović. Upozorila je na važnost poboljšanja infrastrukture na potresom pogođenim područjima, potrebu subvencioniranja troškova električne energije, komunalija, troškova registracije vozila i uvođenja poreznih olakšica. Kako bi se pomoglo poljoprivrednicima Karanović smatra kako je potrebno pristupiti prilagodbi zakonskog okvira te je predložila 10 mjera koje je potrebno provesti za poboljšanje poljoprivredne proizvodnje, a sve su one vezane za kratke lance opskrbe, zelenu agendu i smanjenje utjecaja klimatskih promjena. Dodala je da se treba strateški usmjeriti prema onim poljoprivrednim gospodarstvima na području Banovine koji imaju tendenciju opstanka u narednih desetak godina. Ministrica Vučković odgovorila je da će se kroz mjere iz Programa ruralnog razvoja planirati sredstava za financiranje izgradnje klaonica i sortirnica na tom području, a u planu je i mogućnost dodatnog bodovanja za ugrožena područja te je pritom posebnu pažnju potrebno usmjeriti na kvalitetu projekata.
Na problem nedostupnosti stočne hrane za poljoprivrednike koji nisu u Upisniku poljoprivrednika ili sustavu naplate poreza na dodanu vrijednost upozorio je Božidar Antolec, predsjednik Lokalne akcijske grupe Zrinska Gora – Turopolje koja pokriva najveći broj općina i gradova stradalih u potresu. Upozorio je i na štete koje je potres prouzročio na objektima za preradu voća i povrća, velike štete na podrumima i opremi koje su pretrpjeli vinari, osobito na području Lekenika i Petrinje. – Dosta šteta uzrokovalo je i podizanje mulja iz rijeke Kupe pa na terenu postoji i potreba za opskrbom pitkom vodom, upozorio je Antolec, istaknuvši kako će poljoprivrednicima biti potrebna pomoć u nabavi repromaterijala i plasiranja poljoprivrednih proizvoda na tržište. – Potrebno je razmišljati i o mogućem produljenju rokova za provedbu projekata iz mjera ruralnog razvoja, a poljoprivredne proizvođače potrebno je osloboditi plaćanja nekih poreznih obveza, rekao je Antolec. Ministrica Vučković istaknula je kako je sredstava za pomoć vinarskom sektoru moguće osigurati kroz Mjeru 5 Programa ruralnog razvoja, a dodatno će se raditi na povezivanju savjetnika, LAG-ova i dionika sektora kako bi se osigurala potpora korisnicima sredstava za ruralni razvoj.
– Hrvatska poljoprivredna komora donirala je pet kontejnera poljoprivrednicima, a u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede uspostavljen je sustav doniranja stočne hrane u koji su se uključili i članovi Komore, istaknuo je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović, upozorivši kako je upravo zbog ovakvih kriznih situacija potrebno razmišljati o izmjeni zakonske regulative kojom je regulirano pitanje javne nabave, a kako bi se skratile procedure i omogućio plasman domaćih poljoprivrednih proizvoda. Jakopović je izvijestio sudionike tematske sjednice saborskog Odbora za poljoprivredu kako su se HPK-u javila dva velika trgovačka lanca koja potresom pogođenim poljoprivrednicima nude svoje police po pojednostavljenoj proceduri, a jedan od njih i mogućnost logistike.
U raspravi je zastupnik Josip Đakić pohvalio aktivnosti koje provodi Ministarstvo poljoprivrede i sve službe na terenu, pozvavši na potporu drvoprerađivačkom sektoru na potresom pogođenom području, a sve kako bi se očuvala proizvodnja i zadržalo stanovništvo. Zastupnica Ružica Vukovac upozorila je na problem s linijom upravljanja kriznom situacijom u odnosu na neadekvatne uvjete smještaja domaćih životinja te je navela primjer u Donjoj Bačugi, gdje je, kako tvrdi, akcija spašavanja krava trajala tri dana. To su, međutim, demantirali ministrica poljoprivrede Marija Vučković i državni tajnik i ujedno član nacionalnog stožera Tugomir Majdak koji je naveo da je svakodnevno na terenu.
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir istaknula je da su zbog potresa životinje istraumatizirane i da će biti potrebno zanavljanje stada kako bi se nastavila poljoprivredna proizvodnja, pa je i uzgajivačima potrebno osigurati pomoć. – Pojavljuje se i problem s nakupcima i prekupcima koji po niskim cijenama pokušavaju otkupiti stoku poljoprivrednika koji su stradali u potresu, rekla je Petir i dodala da problem otkupa poljoprivrednih proizvoda treba rješavati dugoročno i konkretno te osigurati uvjete za prodaju njihovih proizvoda lokalno u javnim ustanovama.
Ministrica Vučković je naglasila kako otkup stoke funkcionira, iako ima i pojedinačnih negativnih primjera, no problem je što veliki dio poljoprivrednih gospodarstava nije u Upisniku poljoprivrednika. Ministrica je podržala prijedlog zastupnice Petir da veći dio lokalnih proizvoda završi u lokalnim vrtićima, školama, bolnicama. – Radimo na tome, međutim, u tom kraju treba povećati proizvodnju, naglasila je Vučković.
– Obilazeći teren i razgovarajući s ljudima primijetila sam da oni ne žele napuštati svoje kuće jer se većina njih bavi uzgojem stoke o kojoj se moraju brinuti. Zbog toga sam stava da je poljoprivrednicima važno osigurati kontejnere za njih i njihove obitelji i pomoći im u osiguranju uvjeta za držanje domaćih životinja, dok se ne osmisli neko dugoročno rješenje, istaknula je Petir. Podsjetila je nadalje kako je potrebno pomoći i prerađivačima čiji su objekti za preradu stradali u potresu i pronaći zamjenske objekte u koje bi mogli preseliti svoju proizvodnju kako bi nastavili proizvodnju, a sve kako ne bi izgubili ugovore koje imaju. Tugomir Majdak je istaknuo da će prema kriterijima koje je definirao Stožer, a s ciljem zadržavanja stanovnika na ovom području, prednost kod ostvarivanja prava na korištenje kontejnera za stanovanje ostvarivati vlasnici domaćih životinja.
Petir je upozorila i da je nužno pojednostaviti procedure i smanjiti administrativne zahtjeve za korištenje sredstava iz Programa ruralnog razvoja za obnovu poljoprivrednih gospodarstava stradalih u potresu i raditi na programiranju financijskih instrumenata poput predfinanciranja bez bankovnih garancija kako bi poljoprivrednicima olakšali dostupnost sredstava za pokretanje obnove poljoprivrednih gospodarstava. – Moramo reagirati brzo i konkretno, jer ako se farma zatvori, više se neće otvoriti, a ovaj potres učinio je postojeći problem depopulacije tih ruralnih sredina još većim, istaknula je Petir i dodala kako živimo u 21. stoljeću u kojemu dostupnost Interneta nije privilegija već civilizacijsko pravo, no u nekim selima nema niti Interneta niti signala za mobitel pa je pozvala nadležne općinske i gradske službe da izvrše prijavu šteta za stanovnike i poljoprivrednike takvih sela.
Marija Vučković upoznala je sugovornike kako su u pripremi izmjene Mjere 5 Programa ruralnog razvoja, kao i pojednostavljenja koja će se poslati na odobrenje Europskoj komisiji u idućih desetak dana. – Za Sisačko-moslavačku županiju do 13. siječnja 2021. godine kroz mjere iz Programa ruralnog razvoja republike Hrvatske osigurano je 1,82 milijarde kuna, od kojeg iznosa je ukupno isplaćen 851 milijun kuna, zaključno je kazala ministrica Vučković. Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je raniju isplatu potpora za izravna plaćanja kako bi se poljoprivrednicima s ovog područja pomoglo u osiguranju sredstava za nabavku repromaterijala.
Sudionici tematske sjednice usuglasili su se kako će Odbor za poljoprivredu nastaviti pratiti stanje na potresom pogođenim područjima i u tom smislu s ministricom poljoprivrede u roku od tri mjeseca održati razmjenu stajališta o mjerama koje su provedene i koje će se provesti na poljoprivrednim gospodarstvima koja su stradala u potresu.