Zagreb - Kako bi se skrenula pažnja na položaj žena u ruralnim područjima, Odbor za poljoprivredu održao je uoči Međunarodnog dana žena sjednicu posvećenu ovoj temi.
-Žene u ruralnom području svakodnevno se susreću s mnogobrojnim izazovima vezanim uz neprepoznavanje i nepriznavanje njihovog rada, pa samim time i uz nepriznavanje pripadajućih socijalnih prava i primjerenog društvenog statusa, uvodno je istaknula Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu.
-Iako su aktivno uključene u rad gospodarstava, očuvanje obitelji, ali i kulturnih tradicija u ruralnim područjima, svega 30 posto žena su nositeljice poljoprivrednih gospodarstava, kazala je Petir te dodala kako im je također otežan ili ograničen pristup vlasništvu zemljišta (manje od 15 posto žena su vlasnice poljoprivrednog zemljišta), ekonomski su ovisne, izložene višoj stopi rizika od siromaštva i nezaposlenosti, slabije su zastupljene u tijelima za donošenje odluka, slabijeg su obrazovanja i informatičke pismenosti, a društvena, socijalna i komunalna infrastruktura nužna za dostojanstven život još uvijek im nije u potpunosti dostupna.
-Potrebno je prepoznati i adekvatno vrednovati "nevidljivi rad" žena u ruralnim područjima, izazove usklađivanja privatnih, obiteljskih i poslovnih aktivnosti, a u prilog tome govori i činjenica da unatoč tome što žene proizvode polovicu svjetske hrane, a u razvijenim zemljama i do 80 posto, te ostvaruju oko 35 posto ukupnog radnog vremena u poljoprivredi, žene ruralnih područja primaju svega 10 posto svjetskih prihoda, a od 10 žena njih 7 se suočava s rizikom gladi i nerijetko žive na rubu egzistencije, bez mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, upozorila je Petir.
-Radi se o svojevrsnoj diskriminaciji žena, pa je zbog uloge seoskih žena u razvoju lokalne ekonomije i proizvodnje hrane, ali i opstanku i razvoju ruralnih zajednica, te izgradnji jakih i održivih ruralnih područja potrebno regulirati profesionalni status seoskih žena, rekla je Petir te je za tu inicijativu zamolila podršku pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić.
Petir je kazala kako ni jedna država članica Unije nije dosad uspostavila tematski potprogram za žene u ruralnim prostorima, kakav primjerice postoji za mlade poljoprivrednike, iako je to predviđeno Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj, što je jasan pokazatelj kako se žene u ruralnim područjima jednostavno ne cijeni dovoljno. -Ovi potprogrami mogli bi usmjeriti žene prema prodaji i promociji proizvoda na lokalnoj i regionalnoj razini, s obzirom na to da ti potprogrami mogu biti važni za otvaranje radnih mjesta za žene u ruralnim područjima, ali se mogu koristiti i za ulaganja u fizičku imovinu, razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja te za osnovne usluge i obnovu sela u ruralnim područjima, rekla je Petir.
-S obzirom da izrađujemo Strategiju poljoprivrede s jedne strane, i taj posao je pri samom kraju, a s druge strane obvezni smo izraditi Strateški plan u okviru reforme Zajedničke poljoprivredne politike, sada je prilika da na primjeren način osiguramo konkretne i efikasne instrumente kojima ćemo poduprijeti žene u ruralnom prostoru, istaknula je Petir.
Zajednička poljoprivredna politika pruža velike mogućnosti, no statistike pokazuju kako ovu pomoć uglavnom koriste poljoprivrednici s većim farmama, obrazovaniji, mlađi i uglavnom muškarci. -Kako bi se smanjila ova razlika između muškaraca i žena u poljoprivrednom sektoru i istaknula uloga žene u poljoprivredi i ruralnom razvoju trebalo bi mobilizirati Europsku mrežu za ruralni razvoj, prikazati javnosti dobre primjere i prakse žena u poljoprivredi i ponajprije, raditi na obrazovanju kako žena, tako i muškaraca, naglasila je Petir čestitavši svim ženama Međunarodni dan žena.
-Punih deset godina prošlo je od provedbe studije koja se bavila položajem žena na ruralnim područjima u Republici Hrvatskoj, kazala je pravobraniteljica Višnja Ljubičić, upozorivši kako je potrebno analizirati rezultate provedene studije, utvrditi trenutne okolnosti i donijeti nove ciljeve, mjere i Akcijski plan ili Strategiju za ovu posebno osjetljivu društvenu skupinu kojima bi se planirale i edukativne i informativne radionice. -Pravni status žena na ruralnim područjima moguće je riješiti modelom bodovanja, iznimno je važno ulagati u javne servise i provesti nova istraživanja koja bi rezultirala i izradom Strategije, rekla je Ljubičić osvrnuvši se na recentne statističke podatke prema kojima je samo 12 posto žena u punom radnom vremenu uključeno u djelatnost ribarstva, udio žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava iznosi 30 posto, a prema dobi i obrazovanju prevladavaju starije žene (60 posto ih je u dobi iznad 60 godina) koje su slabijeg obrazovnog statusa.
Katica Jerleković, predsjednica Udruge Uzornih hrvatskih seoskih žena, čija obitelj se bavi svinjogojstvom i stočarstvom, istaknula je kako su žene na ruralnim područjima često izložene neravnopravnom položaju u donošenju odluka, pristupu zemljištu, slabije su obrazovane, njihove plaće nisu izjednačene s plaćama muškaraca, a više od 40 posto ovih žena ne ostvaruje mogućnost korištenja godišnjeg odmora, bolovanja i mirovinskih prava.
Marija Cafuk, čuvarica sjemena varaždinskog zelja i finalistica izbora za najinovativnije europske poljoprivrednice upozorila je na važnost potpore ruralnim ženama i udruživanjima, ali i promocije poljoprivredne proizvodnje, osobito među mlađim generacijama. Njezina obitelj se već četiri generacije bavi poljoprivredom te na površini od 150 hektara na 180 parcela u zaokruženom sustavu proizvodi zeljarice.
Finalistica projekta "Startaj Hrvatska" Dijana Prpić, čija obitelj se zadnjih 100 godina bavi poljoprivredom, a ona trenutačno inovativnim metodama proizvodi široku paletu "zdravih" proizvoda u zaokruženoj proizvodnji od sadnice do ploda, podsjetila je na devet godina dug proces koji je prošla pri stavljanju svojih proizvoda na tržište, ali i prepreke koje u poslovnom okruženju ima kao mlada žena. -O važnosti rada žena na ruralnim područjima koje su često suočene s problemima balansiranja između privatnog, obiteljskog i poslovnog, potrebno je podići svijest javnosti, istaknula je ukazavši i na previsoke troškove i prijeko potrebna sredstva za reklamiranje poljoprivrednih proizvoda.
Valentina Hažić bavi se savjetovanjem poljoprivrednih proizvođača, uspostavljanjem njihove suradnje, razvojem OPG-a i lokalnih sustava hrane, inicijatorica je i osnivačica prvog organiziranog kratkog opskrbnog lanca "Najbolje ‘z Međimurja" te trgovine lokalnih proizvoda "Međimurski štacun". Hažić je istaknula kako je potrebno raditi na osnaživanju OPG-a u kojima su žene izjednačene s muškarcima i u kojima bi se i pravno regulirao položaj, valorizirao rad žena i omogućilo njihovo sudjelovanje u donošenju odluka. Upozorila je i na zdravstvenu ugroženost kojoj su zbog teških poslova u poljoprivredi izložene žene u ruralnim područjima, ali i na sve kasnije donošenje odluke o proširenju obitelji zbog obveza koje kao nositeljice OPG-a imaju.
Imenovana članica Odbora Đurđica Sumrak mišljenja je kako stereotipe o ženama na ruralnim područjima treba promijeniti jer su one sve više samosvjesne, organizirane, nositeljice su kulturnog života u svojim sredinama i često su politički aktivne.
Na važnost donošenja strategije kojom bi se ukinule razlike i regulirao položaj žena u ruralnim područjima upozorila je i potpredsjednica Odbora Ružica Vukovac, istaknuvši kako unutar Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske treba programirati mjeru koja bi bila namijenjena ovim ženama.
Na prisutnost velikog problema neplaćenog ženskog rada upozorio je član Odbora Vilim Matula izrazivši mišljenje kako bi se isto moglo smatrati jednom vrstom nasilja nad ženama.