.png)
Zagreb - Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora proveo je na svojoj 14. sjednici održanoj u petak, raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
Uvodno je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede istaknula kako se zbog usklađivanja s europskom Direktivom iz područja nepoštenih trgovačkih praksi u poslovanju s hranom, predlažu ove izmjene i dopune. Uz terminološko usklađivanje proširuje se i obuhvat proizvoda, pa se uz hranu i prehrambene proizvode ovim prijedlogom obuhvaćaju i primarni neprerađeni poljoprivredni proizvodi. Spuštanjem praga ukupno ostvarenog godišnjeg prihoda i primitaka na 15 milijuna kuna, proširuje se obuhvat adresata na koje se primjenjuju nepoštene trgovačke prakse, te se preciznije uređuju obveze vezane uz pisani ugovor i pravila i odgovornosti vezane uz izdavanje računa i otkupnog bloka. Proširuje se i obuhvat nepoštenih trgovačkih praksi, dopuštaju se nenajavljene kontrole i osiguravaju mehanizmi zaštite identiteta prijavitelja nepoštenih trgovačkih praksi s ciljem njihove zaštite od komercijalne ili druge vrste odmazde.
Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore kazao je kako krajnja prodajna cijena ne bi trebala biti manja od nabavne cijene proizvoda uvećane za prosječnu maržu koju taj proizvod u trgovanju ostvaruje, a provedbenom tijelu trebale bi biti dostupne informacije o toj cijeni. Upozorio je i na problem ulaska roba iz robnih rezervi drugih država članica EU-a na hrvatsko tržište po niskim cijenama i istaknuo bojazan o mogućoj zlouporabi u prodaji roba po akcijskim cijenama.- Kupci bi se u budućnosti, zbog kompliciranih procedura i kontrola mogli više usmjeravati na uvoz proizvoda, što su neki trgovci već najavili, zaključio je Jakopović.
Željko Bjeliš, predsjednik Udruge proizvođača „Neretvanska mladež“ je, podsjetivši kako je ova Udruga bila među prvim prijaviteljima nepoštenih trgovačkih praksi u Republici Hrvatskoj 2016., istaknuo kako dio tih prijava nije riješen do danas. - Prijedlogom zakona regulirane su nepoštene trgovačke prakse vezane uz nenajavljene kontrole, neizdavanje otkupnog bloka i probleme kalibriranja proizvoda istaknuo je, te je u skladu s odredbama europske Direktive, predložio stupanje na snagu Zakona u rujnu, prije berbe mandarina.
Krešimir Kuterovac je ispred Hrvatske udruge uzgajivača svinja upozorio na predatorske cijene na tržištu, što je hrvatske poljoprivrednike dovelo u nepovoljan položaj, a u Republiku Hrvatsku uvezeno je preko 20.000 svinja s cijenom koja je ispod proizvodne cijene naših proizvođača. Mišljenja je da je Zakonom treba jasno propisati obvezatnost sklapanja ugovora.
Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice upozorio je na duge procedure pri utvrđivanju nepoštenih trgovačkih praksi koje su vezane i uz činjenicu da se u provedbi Zakona od strane Agencije radi o upravnom postupku, te je postavio upit jesu li veći prekršitelji odredbi Zakona platili izrečene kazne.
Vjekoslav Budanec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara upozorio je na probleme deklariranja proizvoda istaknuvši važnost osiguranja slijedivosti proizvoda. Uz proizvode koji se uvoze iz trećih zemalja podsjetio je kako isti ne moraju udovoljavati svim uvjetima GlobalGAP-a, a što naše poljoprivrednike, zbog viših troškova proizvodnje dovodi u nepovoljan položaj.
Mato Brlošić, predsjednik Ceha za poljodjeljstvo i slatkovodno ribarstvo Hrvatske obrtničke komore istaknuo je kako su se od donošenja Zakona regulirala pitanja rokova plaćanja, no kako je ovim prijedlogom potrebno regulirati i pitanja drugih nepoštenih praksi poput ulaznog i izlaznog kala u silosu.
Marijana Petir je istaknula jkako je ovaj Prijedlog zakona izuzetno važan no ne može riješiti sve probleme poljoprivrednika. - Proširenje obuhvata broja nadziranih subjekata je dobrodošlo, kao i preciznije propisivanje ugovornih obveza, povećanje obuhvata nepoštenih trgovačkih praksi i mogućnost nenajavljenih kontrola, rekla je Petir. Kazala je da su čak 43 nepoštene trgovačke prakse regulirane ovim zakonom , no da tu listu treba dodatno proširiti. Kako je rekla, problem je što na hrvatsko tržište ulaze proizvodi čija je cijena niža od proizvodne cijene i predstavljaju nelojalnu konkurenciju našim domaćim proizvodima. U tom je smislu tražila nadopunu zakona kao i to da krajnja prodajna cijena ne može biti niža od proizvodne cijene. Upozorila je i na problem uvjetovanja nabave repromaterijala isključivo od kupca proizvoda, a što bi se također moglo smatrati nepoštenom trgovačkom praksom. - Uz postojeće dobrovoljne standarde kvalitete proizvoda, Republika Hrvatska može uvesti i one obvezne, koji ne narušavaju funkcioniranje unutarnjeg europskog tržišta, a koji primjeri dobre prakse se već primjenjuju u drugim državama članicama Unije, istaknula je Petir. Mišljenja je kako je predložene nepoštene trgovačke prakse potrebno što jasnije definirati kako u budućnosti ne bi došlo do manipulacija, a kao primjer je navela nepoštenu trgovačku praksu otkazivanja dobavljaču narudžbe pokvarljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u roku kraćem od 30 dana, za koju je jasno potrebno propisati da se radi o ukupnoj narudžbi, a ne njenom dijelu.
Ružica Vukovac mišljenja je kako Zakon nije ostvario svoju svrhu jer se i dalje događaju povrati robe, snižavanje cijena, neizdavanje otkupnih blokova, neopravdano otpisivanje roba, naplaćivanje ulaza proizvoda na police, kompenzacija na prodajnim mjestima, postojanje A i B lista proizvoda (obrtajni i ne obrtajni proizvodi) i slično. - Ove aktivnosti se provede, samo se sada nazivaju drugim imenom, kazala je Vukovac. Zbog čestog kašnjenja u plaćanju, upitala je odnose li se odredbe Zakona i na živu stoku. - Zakon predviđa kazne za otkupljivače, no ne spominje se naknada za proizvođače, pa bi i to trebalo na neki način regulirati, zaključila je.
Stipan Šašlin je podsjećajući na važnost provedbe kontrola za uspješnost primjene zakona postavio upit o samodostatnosti poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj ukazavši na potrebu postojanja Burze domaćih proizvoda koja bi uvelike pomogla našim proizvođačima u distribuciji roba.
- Jesu li dostupne informacije o količini poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvezenih i unesenih u Republiku Hrvatsku, upitao je Ljubomir Kolarek, upozorivši na važnost provedbe kontrola.
Marina Grman Kizivat je upozorila na problem velikih marži pri prodaji na tržnicama upitavši postoje li alati kojima bi se iste moglo regulirati. Postavila je i upit o zapošljavanju novih djelatnika u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.
- Postoje prakse u kojima neki kupci ne izvrše plaćanje za preuzetu robu i preko dvije godine, a omogućeno im je daljnje poslovanje bez ikakvih uvjeta, upozorio je Željko Lenart.
Vilim Matula je mišljenja da bi informacije o prekršiteljima Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebale bi biti javno dostupne.
Vesna Patrlj, zamjenica direktora Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja kao glavni problem u provedbi ovoga Zakona navodi nesuradnju poljoprivrednika koji ne žele prijaviti nepoštene trgovačke prakse ili primjedbe koje dostavljaju nisu dostatne za provedbu postupka njihova utvrđivanja. - Postupak utvrđivanja nepoštenih trgovačkih praksi je dugotrajan, prekršitelji vrše plaćanja u trenutku kada rješenja postanu pravomoćna, a u provedenim postupcima tužbeni zahtjevi stranaka su odbijana i potvrđena su rješenja Agencije, kazala je Patrlj. Dodala je kako je osim plaćanja kazne pozitivan učinak provedbe postupka i usklađivanje ugovora i otklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi. Uz pitanje određivanje cijena, istaknula je kako je svako zadiranje u cjenovnu politiku s aspekta zaštite tržišnog natjecanja suspektno. Vezano uz predatorske cijene, pojasnila je kako se iste mogu primijeniti samo na poduzetnike koji su u vladajućem položaju na tržištu, što je potrebno dokazati.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak je odgovarajući na pitanja istaknuo kako će se pri izradi konačnog Prijedloga zakona razmotriti pitanje stupanja na snagu Zakona. Pravilnicima će se detaljnije popisati proizvodi na koje se odnose odredbe Zakona. Vezano uz pitanje akcijskih cijena, Majdak je istaknuo kako je isto riješeno praćenjem blagajne kao referentnog mjesta, pa neće biti moguće robu koja se prodaje po akcijskoj cijeni prodavati nakon isteka akcije po uvećanoj cijeni. Uz upit o samodostatnosti u proizvodnji hrane, istaknuo je kako u većini grana poljoprivredne proizvodnje Republika Hrvatska nije samodostatna, pa tako niti u svinjogojstvu. Kroz sustav „dokazane kvalitete“ dodatno će se pratiti sljedivost proizvodnje. - Cijene i marže vezane uz prodaju poljoprivredno - prehrambenih proizvoda na tržnicama ne reguliraju se odredbama ovoga zakona, a sama cijena formira se sukladno uvjetima na tržištu, zaključio je Majdak.
Snimka rasprave dostupna je na priloženoj poveznici https://youtu.be/MZkELC9LJic