.png)
Cavtat - Odbor za poljoprivredu održao je u četvrtak tematsku sjednicu na kojoj je provedena rasprava o kratkim lancima opskrbe hranom u kontekstu plasmana lokalno proizvedenih proizvoda kroz ponudu ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj imajući u vidu strateško opredjeljenje o potrebi povezivanja „zelene i plave njive“.
Predsjednica Odbora Marijana Petir je uvodno rekla kako se o povezivanju „zelene i plave njive“ dugo govori te istaknula da Hrvatska ima veliki potencijal za povezivanje poljoprivrednog i turističkog sektora, no, prema njezinim riječima, u provedbi su prisutna ograničenja vezana uz nedostatnu razinu finalizacije i količine proizvoda koje poljoprivredno prehrambeni sektor može ponuditi ugostiteljsko turističkom sektoru kao i nedovoljna angažiranost hotelijera i ugostitelja da na svojim jelovnicima zastupe više domaćih proizvoda.
–Kada bi ove prepreke otklonili dobiti bi bile višestruke, a posebno ako bi se osigurala dostupnost proizvoda kroz kratke lance opskrbe hranom, čime dodatno pridonosimo i zelenoj ambiciji i smanjenju ugljičnog otiska“, rekla je Petir. Također je podsjetila na činjenicu da poljoprivrednici koji se koriste kratkim lancima opskrbe hranom, u prosjeku ostvaruju 8138 eura veću dodanu vrijednost od onih koji kratke lance ne koriste. Rješenje problema, kako je naglasila predsjednica Odbora za poljoprivredu, leži u povezivanju i udruživanju poljoprivrednika, zajedničkom nastupu na tržištu, brendiranju proizvoda, ali i uklanjanju administrativnih barijera koje ograničavaju distribucije proizvoda. Isto tako Petir je podsjetila kako je brendiranje, razvoj sadržaja i priča koje odgovaraju kulinarskim ukusima i sklonostima odabranih potrošačkih segmenata, posebno gastro delicija, sastavni dio Strategije poljoprivrede do 2030. godine. Istaknula je i kako bi razvoj ove vrste ponude podupirao povećana ulaganja u lokalne proizvode veće dodane vrijednosti, partnerstva u kratkim lancima opskrbe te bolju povezanost ruralnih područja s tržištem, a time i s turističkim sektorom.
–Hrvatska ima priliku pozicionirati se kao globalno konkurentna destinacija održivog turizma vodeći se filozofijom „misli lokalno“, no za to nam je potreban redizajn razmišljanja o turizmu i prihvaćanje promijenjenih navika korisnika turističke ponude jer masovni turizam više nije u trendu, a turisti žele doživjeti destinaciju koju posjećuju, osjetiti autentičnost kulinarskog iskustva, kvalitetu hrane, sudjelovati u ubiranju plodova i pripremi hrane, što otvara nove prilike za raznovrsnije i održivije oblike turizma, i diversifikaciju aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima, naglasila je Petir. Dodala je i kako treba razmišljati o načinima na koje možemo nagraditi ugostitelje i hotelijere koji nude isključivo domaće hrvatske proizvode kroz porezne olakšice, dodatne zvjezdice ili suncokrete, kako bi ih time izdvojili iz mase i nagradili za njihov trud. Osvrnula se i na činjenicu kako veliki hotelski lanci slabo koriste lokalno proizvedene proizvode u svojoj ponudi. –Odbor za poljoprivredu želi dati podršku stvaranju poticajnog okruženja za povezivanje dionika sektora, potaknuti nadležna državna tijela, udruženja i komore poljoprivrednih proizvođača i pružatelja usluga u ugostiteljstvu i turizmu da razviju modele suradnje i poticajne te promotivne aktivnosti koje će doprinijeti prepoznatljivosti hrvatskih poljoprivrednih proizvoda u turizmu, zaključila je predsjednica Odbora Petir.
–Dubrovačko neretvanska županija snažna je turistička regija, a poljoprivreda je druga po važnosti gospodarska grana županije. Iako postoje velike mogućnosti u povrćarskoj, voćarskoj, vinogradarskoj i proizvodnji maslinovog ulja i meda na terenu su prisutna ograničenja u mogućnosti plasmana ovih proizvoda, rekao je župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić. Dodao je kako je prošle godine usvojen Plan razvoja Dubrovačko-neretvanske županije kojim se sustavno nastoje riješiti sektorski problemi te istaknuo kako se županija prijavila na natječaj za izgradnju logističko distributivnog centra čija je gradnja planirana u dolini Neretve, što bi po njegovim riječima, trebalo pripomoći rješavanju problema u distribuciji poljoprivredno prehrambenih proizvoda.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek je uvodno je rekao kako je turizam veliko potencijalno tržište za hrvatsku poljoprivredno-prehrambenu industriju te dodao da je za povezivanje poljoprivrednog i turističkog sektora, uz nadležna ministarstva, potrebno uključiti i komore, proizvođačke organizacije, turističke organizacije, lokalnu i regionalnu samoupravu. –Uz navedeno, važan je i rast proizvodnosti, povezivanje poljoprivrednika i bolje brendiranje koje će osigurati prepoznatljivost domaćih proizvoda, a s ciljem rješavanja istoga, Ministarstvo poljoprivrede objavilo je natječaje za korištenje sredstava za standardizaciju proizvodnje, preradu i pripremu za tržište i skladištenje prehrambenih proizvoda, naglasio je Tušek. Time će se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kako je istaknuo državni tajnik, ukupno 610 milijuna kuna usmjeriti na izgradnju tri do pet distributivna centra, a u Nacionalnom strateškom planu programirane su mjere za rad proizvođačkih organizacija, diversifikaciju aktivnosti na ruralnim područjima, kao i za aktivnosti ruralnog turizma.
Ravnateljica Uprave za sustav turističkih zajednica, kategorizaciju i pravne poslove u Ministarstvu turizma i sporta Monika Udovičić istaknula je kako su protekle dvije godine pokazale otpornost turističkog sektora, no dodala je kako se u budućnosti treba usmjeriti prema društvenoj, okolišnoj i gospodarskoj održivosti turizma. –Postojeći zakonodavni okvir je prilagođen potrebama i poticajan je za povezivanje poljoprivrede i turizma, programirane su mjere koje potiču razvoj turizma u ruralnim područjima, a kroz sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i Strategijom razvoja održivog turizma dodatno će se poticati njihovo povezivanje, istaknula je Udovičić.
Upozorila je na problem koji je potrebno riješiti, a to je kako vremenski i prostorno dispenzirati broj dolazaka i noćenja korisnika usluga u turizmu jer se, kako je istaknula, trenutno 98 posto turističkih usluga odvija u Jadranskoj Hrvatskoj i Gradu Zagrebu.–Ministarstvo turizama posvećeno je promociji hrvatske gastronomije, izdan je vodič 300 hrvatskih restorana, a u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića u 2021. godini ostvareno je 14,5 milijardi kuna, što je velika prilika za hrvatski poljoprivredno-prehrambeni sektor, rekla je Udovičić. Zaključno je istaknula da je oko 50 posto hrvatskih proizvoda uključeno u ponudu hotelskih lanaca.
–Kroz ruralni turizam se čuva ruralni prostor, štiti okoliš i priroda i pomaže razvoju ruralnog turizma, a važan motiv turista treće generacije kod odabira destinacije je i enogastronomija te je upravo ruralni turizam budućnost svjetskog turizma, kazala je predsjednica udruge „Klub članova Selo“ Dijana Katica. Upozorila je kako u Hrvatskoj nema točnih statističkih podataka o pružateljima turističkih usluga u ruralnom turizmu jer Državni zavod za statistiku prati samo one pružatelje usluga koji su registrirati kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva. –Iako sve više ugostiteljskih objekata koristi lokalne proizvode kod hotela je komunikacija i umrežavanje s lokalnim proizvođačima izostala, upozorila je Katica te predložila formiranje stručnog povjerenstva koje bi okupilo predstavnike različitih sektora i koordiniralo aktivnosti za individualizirane oblike turističke ponude. Zaključila je i kako je potrebno ojačati kratke lance opskrbe hranom, pokrenuti mrežu seoskih tržnica i kreirati oznaku kvalitete–ruralne izvrsnosti, koja bi poslužila kao poticaj za umrežavanje sektora poljoprivrede i turizma. Predsjednik Udruge agroturizam Konavle Ivo Mujo je naglasio kako veliki potencijal za proizvodnju hrane u hrvatskim ruralnim područjima nije iskorišten, pa je, po njegovim riječima, u tom smislu potrebno utvrditi razloge zbog kojih ruralna područja gube svoje stanovnike.–U tom smislu potrebno je diversificirati aktivnosti na obiteljsko-poljoprivrednim gospodarstvima, podići interes za pružanje usluga u ruralnom turizmu, povezati poljoprivredni i turistički sektor, ali i osigurati sredstva za finalizaciju prehrambenih proizvoda, istaknuo je Mujo te dodao kako u Dubrovačko neretvanskoj županiji trenutno postoji samo jedna sirana koja ne može odgovoriti na sve turističke potrebe.
Na otpor poljoprivrednika prema udruživanjima podsjetila je ravnateljica Regionalne razvoje agencije DUNEA Melanija Milić istaknuvši kako već dvije godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pokušavaju osnovati Proizvođačku organizaciju, no u tome ne uspijevaju. –U proteklom razdoblju pokazalo se kako je turistička ponuda u ruralnom području održiva i otporna na krize, a dodatan poticaj ovomu biti će i izgradnja Logističko-distributivnog centra u dolini Neretve, naglasila je Milić te rekla kako je Dubrovačko-neretvanska županija usmjerena na poticanje ekološke proizvodnje i potrošnje proizvoda s zaštićenim oznakama izvornosti. O dobrobitima ulaganja u ruralni turizam govorio je poljoprivrednik Mihael Budak koji je, uz potporu HAMAG-a i Općine Sveti Petar u Šumi, koristio sredstva za diversifikaciju aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu i izgradio mini klaonicu, preradbene kapacitete i pršutanu. Budak u svojoj konobi prodaje 90 posto svojih proizvoda i opskrbljuje 3 ugostiteljska objekta, a kao glavne probleme naveo je nedostatak radne snage na ruralnim područjima i plasman robe. Predložio je formiranje nacionalnog tijela koje bi razmotrilo sva ograničenja koja utječu na proizvođače hrane i pružatelje usluga u ruralnom turizmu.
Zastupnica Ružica Vukovac je upozorila na potrebu fleksibilizacije pravila za uzgoj, klanje, obradu i pripremu proizvoda koji se nude kroz ponudu ruralnog turizma. –Nedostupnost klaonica i ograničenja za njihovo poslovanje, u nekim područjima Hrvatske, onemogućava plasman lokalnih proizvoda kroz ponudu ruralnog turizma, kao i visoko postavljeni standardi za voće, kojima poljoprivrednici, bez dodatnih financijskih ulaganja teško mogu udovoljiti, istaknula je Vukovac. Dodala je i kako povezivanje „zelene i plave njive“ treba biti bazirano na većoj količini sirovine i udruženosti proizvođača, a kako je naglasila, dodatna fleksibilizacija pravila, pa i onih vezanih uz sanitarne propise potaknula bi na bavljenje ruralnim turizmom.
–Zahvaljujući skupini entuzijasta i Osječko baranjskoj županiji prepoznata je važnost ruralnog turizma u toj županiji, rekao je zastupnik Stipan Šašlin te istaknuo kako bi se jačanje kratkih lanaca opskrbe hranom i disperzija turista s opterećenih turističkih destinacija riješili uspostavljanjem prometnih ruta između turističkih destinacija, a koje bi mogle poslužiti i za prijevoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda koji se nude u ugostiteljskoj i turističkoj ponudi. Član Odbora, zastupnik Vilim Matula, govorio je važnosti jačanja kratkih lanaca opskrbe hranom, potrebi definiranja urbane politike hrane i važnosti određivanja postotka lokalno proizvedenih proizvoda koji moraju biti uključeni u turističku ponudu. Na mali broj priznatih proizvođačkih organizacija i poljoprivrednika uključenih u njihov rad upozorio je zastupnik Josip Đakić. –Isto pokazuje kako udruživanje treba poticati drugim modelima jer postojeći nije uspio“, rekao je Đakić te dodao kako je zabrana eksploatacije mineralnih sirovina onemogućila plovidbu hrvatskim rijekama što ograničavajuće djeluje i na ponudu ruralnog turizma u Hrvatskoj. –Hrvatski poljoprivredno-prehrambeni sektor ne proizvodi dovoljne količine hrane kojima bi se zadovoljile potrebe hrvatskog turizma, upozorio je zastupnik Goran Ivanović te podsjetio na problem nepoštenih trgovačkih praksi koje predstavljaju dodatno ograničenje u distribuciji lokalnih proizvoda, a čije rješavanje vidi u ustrojavanju regionalnih distributivnih centara. Zastupnik Siniša Jenkač je mišljenja kako je koronakriza pokazala da je hrvatski ruralni turizam otporan te dodao da je za njegovo jačanje potrebno, uz dostupnost poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednicima za proizvodnju hrane, raditi i na informiranju i educiranju potrošača o ulozi i utjecaju kratkih lanaca opskrbe hranom. Na problem distribucije proizvoda koje su proizvela obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja nisu u sustavu PDV-a i potrebu njihovog učinkovitog rješavanja podsjetila je Đurđica Sumrak.
–Izrada baze vjerodostojnih podataka o gospodarstvima koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom i pružanjem usluga u ruralnom turizmu, nalazi se u proceduri realizacije, odgovorila je Udovičić. Istaknula je i kako su Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo turizma i sporta, Hrvatska turistička zajednica, hotelska poduzeća i sektorski predstavnici poljoprivredno prehrambenog sektora održali zajednički sastanak kako bi osigurali da lokalni proizvodi nađu svoje mjesto u turističkoj ponudi. Državni tajnik Tušek također je ukazao na potrebu multisektorske suradnje te na značajna sredstava koja će se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te Nacionalnog strateškog plana usmjeriti prema ruralnom turizmu. Rekao je i kako proizvođačke organizacije nemaju alternativu, te će se nastaviti rad na njihovom jačanju i osiguranju standardne kvalitete, kvantitete proizvoda i kontinuiteta i dinamike isporuke lokalnih proizvoda kroz hrvatsku turističku ponudu. –U tom smislu je uspostavljen i nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda „Dokazana kvaliteta“ koji osigurava bolju prepoznatljivost hrvatskih proizvoda, zaključio je Tušek.
Videosnimka sjednice dostupna na YouTube kanalu Hrvatskoga sabora: https://youtu.be/fc2Q_XKZJH8.