Varaždin - U povodu svjetskog Dana hrane, koji se obilježava 16. listopada, Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je u Varaždinu tematsku sjednicu na kojoj je provedena rasprava o održivosti u proizvodnji hrane, očuvanju tradicijske proizvodnje hrane, samodostatnosti u proizvodnji hrane i modelima edukacije, promocije i poticanja poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj.
Marijana Petir je čestitala svim poljoprivrednicima Svjetski dan hrane i zahvalila im jer za nas proizvode hranu i čuvaju hrvatski ruralni prostor. - Nesmiljena tržišna utakmica, kako na europskoj tako i na nacionalnoj razini zahtijeva od svih razina vlasti, da na sve raspoložive načine zaštitimo domaću proizvodnju, zagarantiramo sigurnost proizvodnje hrane i dostupnost kvalitetne, zdravstveno ispravne, nutritivno bogate i lokalno proizvedene hrane po priuštivim cijenama svim građanima Republike Hrvatske, istaknula je Marijana Petir i dodala kako je upravo s tim ciljem Hrvatski sabor, na inicijativu Odbora za poljoprivredu, zadužio nadležna ministarstva na pokretanje postupaka izrade i usvajanja standarda kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode kao i na prilagodbu postupaka zelene javne nabave kojima bi se osigurala minimalna zastupljenost do 20 posto ekoloških i integriranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, proizvoda iz sustava kvalitete registriranih na nacionalnoj i europskoj razini, kao i proizvoda iz kratkih lanaca opskrbe hranom.
- Inicirali smo izmjene Zakona o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi, ali i tražili da se propiše kvaliteta proizvoda i da se što više naše lokalne, domaće hrane plasira u javne ustanove putem kratkih lanaca opskrbe hranom. Ovim putem čestitam Varaždinskoj županiji na svim projektima koje provodi i na inicijativama koje upućuje prema ustanovama kojima je osnivač kako bi što više hrane kroz kratke lance opskrbe „Od polja do stola“ stiglo do krajnjih korisnika i kako bi oni jeli svježe i kvalitetno, rekla je Petir.
- Ovogodišnja tema svjetskog Dana hrane „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“ vezana je i uz Opću deklaraciju o ljudskim pravima, prema kojoj je pravo čovjeka na hranu osnovno ljudsko pravo, podsjetila je Petir. Kako je rekla, svjetska bi proizvodnja hrane mogla zadovoljiti potrebe za hranom svih stanovnika svijeta, no ipak jedni gladuju, a drugi hranu bacaju pa se na godišnjoj razini u svijetu baci oko 160 kg hrane po stanovniku, u EU 131 kg, dok se u Hrvatskoj baci 72 kg hrane po glavi stanovnika, što je ekvivalent od oko 600 milijuna dolara, a pri tome otpad od hrane nastaje u svim fazama lanca opskrbe hranom od proizvođača do potrošača, što zahtjeva žurne, konkretne aktivnosti kako bi se smanjile količine otpada od hrane.
- Najviše hrane u Hrvatskoj, gotovo 2/3 hrane, još uvijek se baca iz domaćinstava te su u tom smislu nadležna državna tijela pokrenula mjere kako bi se smanjilo nastajanje otpada od hrane, ali isto tako i kako bi onu hranu koja je još uvijek dobra za upotrebu proslijedili ustanovama i institucijama koja brine o našim građanima slabije imovinske moći, kazala je Petir. - Napravljeni su iskoraci kada je riječ o formiranju banaka hrane i ovim putem zahvaljujem Ministarstvu poljoprivrede koje je dalo svoj doprinos, Hrvatskom Caritasu, Crvenom križu, socijalnim samoposlugama, nevladinim udrugama koje su posrednici i pomažu da se takva hrana ne baci nego da stigne do krajnjeg korisnika, naglasila je.
- Projekti koje Varaždinska županija provodi s ciljem zaštite i promocije tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda i jačanja poljoprivrednih proizvođača, potpore male vrijednosti za koje je u proteklih deset godina Varaždinska županija osigurala 5,3 milijuna eura potpore, te edukativne aktivnosti kojima se djecu od najranije dobi uči o važnosti zdrave prehrane i karakteristikama tradicionalnih proizvoda, ali i potpora ženskom poduzetništvu u ruralnim područjima Varaždinske županije, ukazuju koliko su poljoprivreda i proizvodnja hrane važne Varaždinskoj županiji, istaknuo je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i dodao kako je odabir da se sjednica Odbora za poljoprivredu održi na području Varaždinske županije priznanje svim poljoprivrednim proizvođačima, kojih je na području Varaždinske županije 7.692, a koji, prema podacima Katastra obrađuju površine prosječne veličine od 0,15 hektara, a oznakama kvalitete do sada su zaštitili 10 proizvoda na nacionalnoj razini i isto toliko na europskoj razini.
- Cilj Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane za razdoblje od 2023. – 2028. je smanjenje otpada od hrane u Republici Hrvatskoj za 30 posto do 2028. godine, istaknuo je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Zdravko Tušek i dodao kako je 4,2 milijuna eura vrijedna mjera „Unaprjeđenje sustava doniranja hrane u Republici Hrvatskoj“, sastavni dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021 – 2026, kojom se sufinanciraju projekti infrastrukturnog opremanja posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane. - Uspostavom dobrovoljnog nacionalnog sustava „Dokazana kvaliteta“ potrošačima se osigurava kupnja domaćih proizvoda visokih standarda u načinu proizvodnje i prerade, a Odlukom Vlade Republike Hrvatske o zelenoj javnoj nabavi definirat će se minimalna zelena mjerila, pokazatelji, sustav praćenja i izvješćivanja o zelenoj javnoj nabavi, zaključio je Tušek. Dodao je da će se u narednom razdoblju sredstvima iz Strateškog plana u okviru ZPP-a, 3,8 milijardi eura usmjeriti na jačanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača, a sve s ciljem postizanja samodostatnosti u proizvodnji hrane i to posebno u mljekarstvu, govedarstvu, svinjogojstvu, ovčarstvu i kozarstvu.
Davor Pašalić i Vlatka Buzjak Služek iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu izvijestili su o kampanji Europske agencije za sigurnost hrane „Safe2Eat“ kojom se nastoji educirati potrošače o temama iz područja sigurnosti hrane, potaknuti ih da kritički promišljaju prilikom svakodnevne kupovine hrane, ali i ojačati njihovo povjerenje u sustav sigurnosti hrane EU-a, a sve u cilju smanjenja količine otpada od hrane.
- Potrebno je kroz promociju i edukaciju motivirati ljude na bavljenje stočarskom proizvodnjom i zaustaviti izvoz kvalitetne sirovine koja se proizvodi u Republici Hrvatskoj, a dodatne napore potrebno je uložiti i u podizanje stupnja finalizacije proizvoda u mesnoj industriji, rekao je član Odbora Ljubomir Kolarek, dok je Goran Ivanović rekao kako se u Europskoj Uniji u prosjeku 45 posto poljoprivrednika udružuje, dok taj postotak u Republici Hrvatskoj iznosi svega 2,3 posto, što u konačnici predstavlja ograničenje za učinkovit plasman domaćih proizvoda na unutarnje i europsko tržište.
Članica Odbora Dubravka Lipovac Pehar upozorila je na pritisak kojemu je domaća proizvodnja izložena zbog prekomjernog uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda, koji su uglavnom slabije kvalitete, za što je potrebno pronaći učinkovito rješenje.
- Trebamo raditi na svijesti potrošača kako bismo utjecali na njihovu odluku o kupnji domaćih proizvoda, ali potporu tome trebaju dati i odluke na zakonodavnom nivou koje će ograničiti nepoštene trgovačke prakse, istaknula je Marijana Petir i dodala kako je stvaranje dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, udruživanje poljoprivrednika, ali i promjena svijesti javnosti o važnosti poljoprivrede, kao jedne od najvažnijih gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj, ključ uspjeha. - Zato je Odbor za poljoprivredu pozvao Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i šumarstva da pokrene Nacionalnu kampanju o važnosti poljoprivrede, istaknula je Petir.
Prilikom posjeta Varaždinskoj županiji, Odbor za poljoprivredu obišao je u Petrijancu Uljaru Patrčević koja se bavi proizvodnjom „Varaždinskog bučinog ulja“, u Gornjem Knegincu Trem turizam kao primjer dobre prakse povezivanja poljoprivrede i turizma, te su obišli radove na Regionalnom centru kompetentnosti u poljoprivredi u Arboretumu Opeka.