Zagreb - Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora obilježio je 260. obljetnicu organiziranog šumarstva u Republici Hrvatskoj tematskom sjednicom koja je održana na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije po prvi put u 127 godina postojanja fakulteta.
Sjednicu, na kojoj su se okupili predstavnici šumarskog sektora, inicirala je Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije sa ciljem razmjene mišljenja o izazovima i prilikama s kojima se susreće hrvatski šumarski sektor, a posljedično i ruralni prostor na koji je taj sektor naslonjen.
- Stalno naglašavamo važnost prepoznavanja multifunkcionalnosti šuma – od ekoloških i gospodarskih funkcija do njihove uloge u biogospodarstvu, istaknula je Marijana Petir i dodala da je za razvoj sektora nužna snažna institucionalna i politička podrška, uključujući ulaganja u istraživanje, inovacije, modernizaciju i obrazovanje. Podsjetila je da Odbor za poljoprivredu potiče bolju informiranost javnosti o važnosti šuma, sustavno praćenje njihova stanja i klimatskih scenarija te jačanje podrške struci u ruralnim područjima. Petir je naglasila i potrebu očuvanja genetskih resursa, jačanja domaće proizvodnje reprodukcijskog materijala, uključivanja drva u zelenu javnu nabavu te pravednijeg modela raspodjele drvne mase koji bi ojačao domaću drvnu industriju. Upozorila je i da se Odbor konstantno zalaže da upravljanje šumama ostane u nacionalnoj nadležnosti, s obzirom na različite sustave i metode upravljanja šumama među državama članicama EU.
Marijana Petir je istaknula kako podaci Ekonomskog instituta u Zagrebu pokazuju da je izvoz namještaja u 2024. bio na razini 342 milijuna eura, a izvoz drva na razini od 1,13 milijardi eura. - To su brojke koje trebamo preokrenuti i promatrati ih ne samo s pozicije drvoprerađivačkog sektora već i s pozicije utjecaja koji na zapošljavanje i gospodarsku održivost ruralnih područja imaju tvrtke koje se bave proizvodnjom namještaja, i ono najvažnije, s pozicije upravljanja i gospodarenja prirodnim resursima koji su u vlasništvu države“, zaključila je Petir.
Članovi Odbora Dubravka Lipovac Pehar, Ivana Ribarić Majanović i Ivo Zelić su pohvalili rad šumarske struke i aktivnosti koje struka provodi s ciljem očuvanja hrvatskih šuma. Lipovac Pehar se osvrnula na važnost inventarizacije šuma, Ribarić Majanović ukazala na potrebu veće zastupljenosti stručnih kadrova u upravljačkim strukturama hrvatskog šumarstva, dok je Zelić posebno istaknuo važnost dobre suradnje šumarske struke s predstavnicima jedinica lokalne samouprave.
- Ovo je prvi puta u 127. godina dugoj tradiciji visokoškolskog obrazovanja u šumarstvu da je Odbor za poljoprivredu održao sjednicu u prostorima Fakulteta, rekao je dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije prof.dr.sc. Josip Margaletić zahvalivši predsjednici Odbora Marijani Petir na prihvaćanju inicijative za održavanje sjednice. Margaletić je kazao da znanstveno nastavno osoblje Fakulteta, kao nositelj modernih studijskih programa u biotehničkom području, može ponuditi rješenja za potrajno upravljanje hrvatskim šumama i to posebno u uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena. Potvrda istoga je i 98. mjesto koje Fakultet šumarstva i drvne tehnologije zauzima po citiranosti znanstvenih radova svojih uposlenika, što dokazuje i enormnu energiju i znanstvenu produktivnost djelatnika Fakulteta.
- Organizirano i održivo gospodarenje šumama koje traje 260 godina izgradilo je jedan od najbolje očuvanih šumskih ekosustava u Europi, koje baštinimo od generacija predanih šumarskih stručnjaka, rekla je inicijatorica održavanja sjednice i predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec. Dodala je da su šume ustavno dobro od posebnog interesa Republike Hrvatske i ključne su za nacionalnu sigurnost, klimatsku otpornost i stabilnost ruralnih područja. O šumama i šumarskom sektoru ovisi ispunjenje ciljeva brojnih politika i sporazuma na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini, posebno klimatskih i ciljeva održivoga razvoja. Istovremeno, šume su ugrožene klimatskim i promjenama stanišnih uvjeta, čija učestalost, sinergija, ekstremno djelovanje i posljedice ugrožavaju prirodnu obnovu i održivo gospodarenje šumama te ispunjavanje multifunkcionalne uloga šuma: ekološke, ekonomske i socijalne. Da bi odgovorili na sve izazove pred nama, ističem značaj zakonodavnoga okvira i snažnije institucionalne koordinacije, uz pravodobno i aktivno sudjelovanje svih institucija sektora. Stručno mišljenje doprinijet će kvalitetnijem i funkcionalnijem zakonodavnom okviru, uz nužnost izrade strateškog dokumenta koji treba definirati ciljeve i potrebe sektora te odgovoriti na brojne izazove pred nama“, istaknula je Zec.
- Šume su naš najvažniji proizvodni resurs, a šumarska znanost jedna od najstarijih znanosti u Republici Hrvatskoj, istaknula je ravnateljica Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije u resornom Ministarstvu Renata Ojurović i dodala kako je trajni izazov hrvatskih šumara očuvanje šuma koje su sve više izložene klimatskim promjenama, šumskim štetnicima i požarima. Podršku za očuvanje ovog vrijednog resursa Ministarstvo će osigurati iz sredstava za općekorisne funkcije šuma, Državnog proračuna te iz europskih sredstava.
- Šumarstvo je znanost, struka i umijeće gospodarenja i očuvanja šuma za trajnu dobrobit čovjeka, društva, okoliša i gospodarstva, rekao je akademik Igor Anić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva i dodao da je hrvatsko šumarstvo nastalo 23. veljače 1765. kad su osnovane prve šumarije u Krasnu, Baškim Oštarijama i na Petrovoj Gori. U proteklih 260 godina hrvatsko šumarstvo je očuvalo i povećalo šumovitost Hrvatske koja danas iznosi 45 posto kopnenog dijela teritorija, očuvalo visoku prirodnost 97 posto šuma, stvorilo visokokvalitetne i prepoznatljive šume hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, obične bukve i obične jele, spriječilo nastavak degradacije mediteranskih šuma te melioracijom i njegom poboljšalo kvalitetu i stabilnost mnogih degradiranih šuma i stvorilo i očuvalo povoljne životne uvjete u mnogim područjima Hrvatske.
Anić je rekao da su problemi koji danas opterećuju hrvatsko šumarstvo velike šumske štete uzrokovane abiotskim i biotskim čimbenicima čiji se intenzitet i učestalost povezuju s klimatskim promjenama, obezvrjeđivanje šuma i šumskog zemljišta, netržišne cijene drva, preveliko uplitanje politike u struku, slaba percepcija šumarske djelatnosti u javnosti i smanjena ulaganja u šumarsku znanost.
- Hrvatski šumarski institut, osim svog primarnog fokusa na znanstveno-istraživački rad, obavlja i različite stručne poslove kao službeno tijelo prema javnim ovlaštenjima temeljem zakonskih akata kroz koje uspješno surađuje s hrvatskim šumarskim sektorom, istaknula je ravnateljica Instituta, doc.dr.sc. Sanja Perić i dodala da se radi o programima vezanim uz Monitoring stanja šumskih ekosustava, Izvještajno prognoznim poslovima u šumarstvu, Banci gena i sjemenskoj štedionici te o Programu posebnih nadzora štetnih organizama bilja. Provođenjem ovih programa Hrvatski šumarski institut doprinosi ispunjavanju obveza izvješćivanja Republike Hrvatske prema nadležnim tijelima EU. Zaključila je da će Hrvatski šumarski institut nastavit predano surađivati sa svim dionicima kako bismo zajedno odgovorili na aktualne izazove, a u cilju dobrobiti hrvatskih šuma te daljnjeg razvoja šumarske znanosti i struke.
Nedostatak vlastite radne snage i poduzetničkih kapaciteta, posljedice klimatskih promjena, problematiku uroda šumskog sjemena, primarnu i sekundarnu otvorenost šuma, ali i probleme s povratom šuma i šumskog zemljišta bivšim vlasnicima te ograničenja u gospodarenju šumama uslijed mjera zaštite prirode je kao osnovne izazove u upravljanju šumama naveo direktor sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma, Krešimir Žagar. Dodao je da se očuvanje šumskih ekosustava temelji na stručnom i odgovornom gospodarenju šumama i šumskim zemljištem, a uloga djelatnika Hrvatskih šuma d.o.o. i privatnih šumoposjednika kao i šumarske struke općenito, znanosti i politike nikad nije bila teža i odgovornija.
- Puno je izazova s kojima se susreću Hrvatske šume, u tijeku je Nacionalna inventura šuma čiji rezultati će biti dostupni do kraja godine, bit će nam potrebno više sredstava za istraživanja i inovacije kako bismo očuvali naše šume, a očekuje nas i usklađivanje s europskom regulativom, rekao je novi predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., Joško Radanović i dodao da će poraditi na promjeni percepcije javnosti o upravljanju hrvatskim šumama, a kako bi se, između ostaloga vrednovao i predan rad hrvatskih šumara.